SLUČAJ DOKMANOVIĆ: SVJEDOČIO DIREKTOR MUZEJA ŽRTAVA GENOCIDA

DEN HAAG, 27. travnja (Hina) - Direktor beogradskog Muzeja žrtava genocida Milan Bulajić izjavio je u ponedjeljak, na suđenju bivšem gradonačelniku Vukovara Slavku Dokmanoviću pred Međunarodnim sudom za ratne zločine, da je razlog za srpsku pobunu u Hrvatskoj 1991. godine bila činjenica da za ustaške zločine u Jasenovcu nitko nije bio kažnjen. #L# Bulajić, bivši jugoslavenski diplomat i diplomatski pravni savjetnik, rekao je također da "ustaška genocidna država nije proglašena zločinačkom, njezin poglavnik je pobjegao, i nije mu suđeno ni u odsutnosti." "To je osnova za strah Srba 1991. godine", tvrdi obrana Slavka Dokmanovića, dok optužba drži da rasprava o Jasenovcu, kao povijesna ilustracija, nije relevantna za optužbe protiv Dokmanovića. On je optužen da je pomagao u masovnom smaknuću više od 200 osoba odvedenih iz vukovarske bolnice nakon pada grada 20. studenoga 1991. godine. "Zločin o kojemu se govori na ICTY-u je posljedica razbijanja jugoslavenske države 1941. i 1991. godine", kazao je svjedok. Na upit tužitelja zašto hrvatsku vladu iz 1991. godine naziva "ustaškom", svjedok je odgovorio da je to svakako bila "proustaška" vlada dodajući kako je hrvatski predsjednik nazvao NDH "izrazom povijesnih težnji hrvatskog naroda" i da su u Hrvatskoj "htjeli završiti ono što nisu završili u Drugom svjetskom ratu." "Tragedije jugoslavenskih naroda ne bi bilo da nije bilo strane intervencije", također je ocijenio svjedok koji je kazao sudu da su, uz "secesionističke" Sloveniju i Hvatsku, za raspad Jugoslavije odgovorne i Njemačka, Austrija i Mađarska, te Papa. Tijekom Bulajićeva svjedočenja obrana je dala prikazati izvatke iz filma o Jasenovcu, a najavila je da će 40-minutni film prikazati u svibnju, nakon čega su tužitelj i predsjedavajući sudac izrazili rezerve glede relevantnosti tog filma. Obrana je ponovno prikazala filmove o organiziranju "nenaoružanih odreda" Hrvata u ožujku 1991. godine u Bogdanovcima, potom snimku ubijenih vojnika u vojarni JNA u Bjelovaru iz rujna 1991. godine, i druge materijale koje posjeduje Muzej žrtava genocida. Jedna od snimaka prikazivala je, prema tumačenju obrane, "leševe više desetaka srpskih civila koje je JNA našla pri ulasku u Vukovar u studenome 1991. godine, a koje je poubijala hrvatska garda". Na traženje tužitelja da mu kaže izvor tih snimljenih materijala, Bulajić je rekao da dolaze "iz raznih izvora, od dopisnika, specijalne službe JNA i slično". Kako bi dokazao svoju nepristranost, Bulajić je, kako je ispričao, sam otišao provjeriti vijest talijanske novinarke o ubojstvu 41 srpskog djeteta u Vukovaru 1991. godine, i zaključio je kako vijest nije bila točna. Tužitelj Clint Williamson je upitao svjedoka nisu li vojnici iz većine vojarni JNA u Hrvatskoj mirno napustili Hrvatsku i nije li napad na bjelovarsku kasarnu 29. rujna 1991. godine počeo nakon što je zapovjednik kasarne odbio otići i počeo pucati na grad. Bulajić je odgovorio da bi tako "učinio svaki časni oficir". Na suđenju Slavku Dokmanoviću u ponedjeljak su svjedočili Dragutin Antić iz Borova Naselja, kojega je JNA mobilizirala u rujnu 1991. godine, i koji je tijekom jeseni te godine odlazio u Erdut kako bi od 'vlade' pobunjenih Srba priskrbio gorivo za svoj odred. On se tada sretao s Dokmanovićem koji je bio 'ministar poljoprivrede'. Svjedočio je i Ljubomir Novaković, bivši predsjednik skupštine općine Bačka Palanka koji je s optuženim Dokmanovićem bio na mostu kod Iloka 17. listopada 1991. godine kad su grad napuštali Hrvati. Novaković je kazao da je Dokmanović došao na most kako bi odveo svojeg prijatelja Zlatka Vodičku u Bačku Palanku. Tužitelj je, međutim, rekao da je svjedok u prijašnjoj izjavi sudskom istražitelju rekao da su on i Dokmanović stigli na most "kako bi se uvjerili da sve teče glatko, te da je Dokmanovića za taj zadatak ovlastila 'vlada' jer se on i dalje osjećao predsjednikom općine". Novaković je odgovorio da on tu izjavu nije potpisao. (Hina) vb rb 271448 MET apr 98