SLUČAJ DOKMANOVIĆ: SVJEDOČIO BIVŠI SABORSKI ZASTUPNIK

DEN HAAG, 23. travnja (Hina) - Bivši zastupnik hrvatskog Sabora Milenko Milinković izjavio je na suđenju Slavku Dokmanoviću na ICTY-u u petak da je Hrvatska mogla imati lojalne srpske građane da je pokazala više tolerancije i strpljenja, dok je tijekom istoga svjedočenja tužitelj predočio dokumente o planovima Srpskog nacionalnog vijeća za odvajanje "srpskih teritorija" od Hrvatske početkom 1991. godine.#L# Milinković, bivši direktor PTT VUkovar, bivši član SKH i bivši zastupnik SDP-a u Vijeću općina hrvatskog Sabora, rekao je da su "izbori u svibnju 1990. godine korektno protekli." On je dodao da je u Vukovaru pobijedio SDP s oko dvije trećine glasova. Svjedok je kazao da je "HDZ u Hrvatskoj osvojio gotovo apsolutnu većinu premda je dobio samo 32 posto glasova, dok je SDP osvojio 24 posto." Milinković je kazao kako je nakon izbora skupština općine Vukovar izgubila nadležnost nad SUP-om koji je spojen s većinskim hrvatskim općinama Vinkovci i Županja. "Puno je Srba iz SUP-a tada izgubilo posao", rekao je on. On je dodao da je u Saboru vladala "euforičnost" te da je raspravljano o smjeni direktora-Srba, a odlučeno je, također, da Srbi postanu nacionalna manjina u Hrvatskoj, dodao je on. Slavko Dokmanović izabran je nakon tih izbora za predsjednika vukovarske općinske skupštine, rekao je svjedok primjetivši kako je, usprkos stalnim opstrukcijama HDZ-a, općina ipak funkcionirala jer su SDP i Dokmanović pokazivali "puno dobre volje." "Kad su Srbi u Hrvatskoj počeli gubiti povjerenje u novu vlast, Dokmanović je, kao i ja, počeo gubiti autoritet kod srpskog stanovništa zato što je nastojao kompromisom doći do rješenja", ustvrdio je Milinković. "Srbi, koji su bili u strahu nakon usvajanja novog ustava i 'ekscesa' na Plitvicama, prigovarali su Dokmanoviću da nije dovoljno radikalan", dodao je svjedok. Zbog HDZ-ova cilja da po svaku cijenu ostvari državnost te incidenata na Plitvicama 31. ožujka i u Borovu Selu 2. svibnja 1991. godine, Srbi su izgubili povjerenje u hrvatsku vlast i stanje se pogoršalo, zaključio je svjedok. Tužitelj ga je na to upitao je li čuo za tzv. balvan revoluciju iz kolovoza 1990. godine koja je presjekla glavnu cestu prema jugu i dovela u težak položaj hrvatsko gospodarstvo, te nije li se ona dogodila 4 mjeseca prije usvajanja novog Ustava i 7-8 mjeseci prije incidenta na Plitvicama. Svjedok je odgovorio da je čuo o tome ali da nema vjerodostojne podatke. Tužitelj ga je tada upitao na temelju čega izjavljuje pred ICTY-jem da su sve incidente izazvali Hrvati. "Gubitak povjerenja u republičku vlast rezultirao je podizanjem barikada u Borovu Selu", zaključio je on. Svjedok je dodao kako je čuo da pristašama HDZ-a 1990. i 1991. godine dijeli oružje, kako se vukovarski HDZ-ovac Tomislav Merčep arogantno ponašao, dok je Radio Vukovar, kojega su vodili 'stručni ljudi', nasilno preuzet, a direktor bolnice i sekretar za narodnu obranu smijenjeni. "Dokmanović je u svibnju počeo strahovati od dolaska na posao iz Trpinje u Vukovar, jer su ga na putu zaustavljali pripadnici MUP-a i pretresali tražeći oružje", ispričao je Milinković koji je optužio hrvatsku policiju da je kvarila njegove i Dokmanovićeve pokušaje smirivanja situacije. Tužitelj je citirao svjedokovu pismenu izjavu u kojoj je kazao da je "HDZ pojačao napade na Dokmanovića kad je saznao da je postao član Srpskog nacionalnog vijeća (SNV)." Potom je svjedoku dao da pročita dijelove iz knjige "Srpsko nacionalno vijeće - Slavonije, Baranja i Zapadni Srijem" što ju je napisao novosadski profesor Ilija Petrović. Iz dokumenata sadržanih u knjizi, a koji datiraju iz razdoblja siječnja do kraja ožujka 1991. godine pročitani su nalozi da "Srbi prestanu s radom u Saboru", upozorenje da će "doći kraj viševjekovnom genocidu nad Srbima u Hrvatskoj", te da su "Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem iskonski dijelovi srpske zemlje", dok je "drugim" narodima "sudbina dodijelila da tu žive." Potom je pročitan nalog da se odrede "sporni teritoriji u sadašnjoj Hrvatskoj", a to su svi oni "od davnina nastanjeni srpskim življem - koje uključuju Krajinu, Baniju, Baranju i dijelove Slavonije do 10 kilometara zapadno od Virovitice", da se "odrede granice tog teritorija i dobrovoljno preseli stanovništvo." "Suverena autonomija", proglašena 26. siječnja 1991. godine, uključuje područja od jezika i kulture, preko gospodarstva i poreza do pitanja osiguravanja reda i mira", navode dokumenti pročitani sudskom vijeću. "31. ožujka 1991. godine SNV odlučuje pripojiti Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem autonomnoj pokrajini Vojvodini tj. Republici Srbiji". Tužitelj Williamnson je upitao svjedoka jesu li općine Vinkovci i Osijek koje su po dokumentu pripale srpskoj oblasti imale većinsko hrvatsko stanovništvo, a svjedok je to potvrdio. Svjedok je priznao da je ta deklaracija SNV-a predstavljala provokaciju hrvatskoj vlasti, "kao što je provokacija bila i proglašenje nezavisnosti Hrvatske." "Ali, Hrvatska je nezavisnost proglasila pet mjeseci kasnije", napomenuo je Williamson. Tužitelj je upitao je li opravdano ako vlast želi smijeniti predsjednika općine koji ne priznaje republičku vlast i koji želi odvojiti dio teritorija, na što je Dokmanovićeva obrana opovrgla izjavu da je optuženi bio član SNV-a. Iz fusnote u citiranoj knjizi Ilije Petrovića, obrana je pročitala da je Dokmanović bio "član SNV-Knin i da se iz tog vijeća povukao", kao i da je smatran "nesposobnim jer je dopustio da se rasformira SUP Vukovar." Tužitelj je primijetio kako se, međutim, nigdje ne navodi da optuženi "nije bio član SNV-a za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem." Sudac Cassese tražio je pojašnjenje činjenice da je Dokmanović s jedne strane proglašen "nesposobnim", a s druge imenovan za ministra poljoprivrede u vladi Gorana Hadžića, no svjedok nije mogao odgovoriti na to pitanje. U svojem glavnom iskazu, svjedok je, tumačeći događaje u Borovu Selu početkom svibnja 1991. godine, započeo opširnim opisom istrage ubojstva jednog Srbina u Bršadinu 1. svibnja. "Kad sam došao u policiju rečeno mi je da su nestala dva policajca u Borovu Selu, i da je policija izdala nalog za 'napad', a ja sam upozorio da je tim aktom pokrenut građanski rat", rekao je Milinković. Na traženje tužitelja, svjedok je dodao da su dva policajca skinula zastavu u Borovu Selu 1. svibnja, nakon čega su ranjeni i zarobljeni. "Je li nerazumno od policije da pokrene operaciju za izvlačenje svojih zarobljenih i ranjenih pripadnika?", upitao je tužitelj. Svjedok je kazao da je teško shvatiti sve tadašnje "psihoze." Na svjedokovu izjavu da su stanovnici Borova Sela 2. svibnja organizirali obranu nakon napada policije iz više pravaca, tužitelj ga je upitao zna li tko je Vojislav Šešelj, koji je zvao "četničkim vojvodom" i je li on imao paravojne grupe u Slavoniji. Svjedok je ustvrdio da ih je bilo vrlo malo. Tužitelj je potom prikazao dio BBC-ove serije "Smrt Jugoslavije" u kojemu Šešelj tumači kako "upućuje dobrovoljce na fronte, posebno u Istočnu Slavoniju", te da je "Borovo Selo tražilo njegove dobrovoljce u čiju su zasjedu upali hrvatski policajci" 2. svibnja. "Zar policijske snage RH nisu imale pravo primijeniti zakon protiv nelegalnih paravojnih jedinica iz Srbije na hrvatskom teritoriju?" upitao je tužitelj, a Milinković je kazao da se "ne bi s tim složio ako je istovremeno zakonski bilo pucati na vozilo u Bršadinu." Na prijedlog obrane, i uz suglasnost optužbe, sudsko je vijeće odlučilo u cijelosti pogledati prve tri epizode serije "Smrt Jugoslavije" kako bi "stekli potpuniju sliku o izbijanju sukoba u Hrvatskoj." (Hina) vb br 241713 MET apr 98