ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Ulov morske ribe u Hrvatskoj u zadnjih šest godina je smanjen, s gotovo prijeratnih 35 tisuća tona ulov je u 1996. pao na 17,3 tisuća tona. Pad je zabilježen i kod ulova slatkovodne ribe, pa se na 16
velikih ribnjaka na kojima se prije rata proizvodilo 15.000 tona ribe sada proizvodi 5.000 tona.
ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Ulov morske ribe u Hrvatskoj u zadnjih
šest godina je smanjen, s gotovo prijeratnih 35 tisuća tona ulov je
u 1996. pao na 17,3 tisuća tona. Pad je zabilježen i kod ulova
slatkovodne ribe, pa se na 16 velikih ribnjaka na kojima se prije
rata proizvodilo 15.000 tona ribe sada proizvodi 5.000 tona. #L#
Riboprerađivačka industrija predstavlja značajan segment
cjelokupnog ribarstva u Hrvatskoj, no i tu je zabilježen pad
proizvodnje i smanjenje preradbenih kapaciteta. Sedam tvornica
godišnje prerađuje 30.000 tona ribe sa 14.800 tona raspoloživog
rashladnog prostora i zapošljava 2.500 radnika. Riboprerađivačka
industrija pritisnuta je stanjem na tržištu, uvozom neophodnih
triju vrsta lima za konzerve te neiskorištavanjem raspoloživih
bioloških potencijala. Znastvenici procjenjuju da se godišnje u
našem moru može loviti 80-100.000 tona ribe bez opasnosti od
prelova, a sada se koristi 25-30 posto raspoloživih mogućnosti.
S ciljem poticanja riblje proizvodnje, uz vlastite aktivnosti,
značajnu pomoć Hrvatska može očekivati od svjetske Organizacije za
prehranu i poljoprivredu FAO, a jedan od FAO-ovih projekata je i
EASTFISH, namjenjen povezivanju i unaprjeđenju ribarstva srednje i
istočne Europe. U projekt, ustanovljen prije dvije godine
donacijom danske Vlade, uključeno je 17 zemalja sa punopravnim
članstvom, među kojima i Hrvatska, koja je potkraj prošle godine
postala punopravnom članicom EASTFISH-a.
Ravnatelj Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva mr. Zlatko Homen, govoreći o nedavnom posjetu ravnatelja
EASTFISH-a Joehena Nierentza, istaknuo je kako su tom prigodom
predstavnicima hrvatskih ribarskih tvrtki i banaka, predstavljene
investicijske studije namijenjene povezivanju i unaprjeđenju
ribarstva zemalja srednje i istočne Europe. Takve studije, koje
EASTFISH izrađuje besplatno, dosad su napravljene za četiri
hrvatske ribarske tvrtke.
Po Nierentzovim riječima, EASTFISH je namijenjen poglavito
povezivanju tvrtki koje se bave proizvodnjom ili prometom ribe i
ribljih prerađevina kroz razmjenu marketinških informacija. Za
razliku od drugih FAO-vih projekata, EASTFISH besplatno izrađuje i
potrebite investicijske studije, a zatim, ukoliko tvrtka želi,
pruža i savjetodavnu pomoć koja se plaća te traži potencijalne
investitore kako unutar zemalja članica, tako i izvan njih. Tvrtka
koja ima studiju, ima mogućnost, ukoliko želi, sama pronaći
investitora i ne mora joj EASTFISH pronaći investitora.
Predstavnicima hrvatskih banaka i ribarskih tvrtki predstavljeni
su EASTFISH-ovi programi, kroz koje bi se, istaknuo je Homen, mogli
povezati hrvatski proizvođači i banke. Na taj bi se način,
ocjenjeno je, mogla pronaći jeftinija sredstva za proširenje
proizvodnje.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je za potrebe EASTFISH-a
izradilo cjelovitu studiju o stanju ribarstva u Hrvatskoj, čiju je
izradu financirao EASTFISH. Riječ je o prvoj studiji o ribarstvu u
Hrvatskoj, koja na cjelovit način obrađuje problematiku i stanje
ribarstva, rekao je autor studije Ante Dujmušić, savjetnik u Upravi
ribarstva. Ta studija na 70-ak stranica obrađuje uzgoj, preradu i
trgovinu ribom u Hrvatskoj od 1990. naovamo, a sredinom travnja bit
će dostavljena EASTFISH-u, nakon čega će se i svi zainteresirani u
Hrvatskoj moći tom Studijom koristiti za svoje potrebe.
EASTFISH, pripominje njegov ravnatelj, izdaje i stručni časopis o
ribarstvu koji se dostavlja po cijelom svijetu, a u kojemu se svaka
zemlja članica ima priliku posebno predstaviti. Hrvatsko ribarstvo
trebalo bi u tom časopisu, kako je najavljeno, biti predstavljeno u
lipnju.
Jedna od EASTFISH-ovih aktivnosti je i objava cjelovita cjenika
ponude riba u državama članicima, u koji su, od nedavno uključene i
cijene riba u Hrvatskoj.
FAO je Hrvatskoj ponudio i pomoć u sređivanju ribolovne statistike,
koja je, po riječima Homena, veliki problem ribarske industrije,
jer analize pokazuju da hrvatska službena statistika bilježi 30-40
posto manje stanje u odnosu na stvarne podatke. Umanjenja
predstavljaju grešku sistema prikupljanja podataka, kaže Homen
ističući da u Hrvatskoj ne postoji niti jedan razrađen način
prikupljanja ribolovnih podataka od ribara ili njihovih udruženja.
Tako su službeni podaci statistike utemeljeni na informacijama iz
"druge ruke" tj. posrednim informacijama o uvozu i izvozu i
procjenama na lokalnoj razini, koje se potom sumiraju.
Nakana je Uprave za ribarstvo da se u informatičku mrežu poveže svih
sedam postojećih područnih jedinica Uprave na Jadranskoj obali,
koje bi prikupljale podatke o ribarstvu, vezane za ulov, ribolovna
sredstva, alate i plovila.
FAO je Hrvatskoj za realizaciju tog programa, kojim se namjerava
nabaviti oprema i uhodati sistem u praksi, namijenio 68.000 dolara.
Čitav je program pred idejnim završetkom, i sada se očekuje njegova
implementacija, a već tijekom godine početak primjene.
S obzirom na dosadašnji intenzitet rada, u Upravi za ribarstvo
procjenjuju kako će stvarni podatci o hrvatskom ribarstvu - ulovu,
preradi i sl. biti objedinjeni i potpuni do kraja stoljeća.
Marina Bujan
(Hina) bma db
200940 MET apr 98