ZEMLJA - VODENI PLANET

ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Ujedinjeni narodi su, alarmirani zbog stanja oceana i uvažavajući znanstvenu potvrdu da je očuvanje mora i oceana - nasljeđa koje pokriva dvije trećine Zemljine površine - ključni problem za ekološku ravnotežu planeta - 1998. godinu proglasili Godinom mora i oceana.#L# Oceani pokrivaju 71 posto zemljine površine i predstavljaju preko 90 posto nastanjivog područja našeg planeta, stoga ne čudi da je poznati znanstvenik i pisac futurističkih romana Arthur C. Clarke još davno primijetio da je "potpuno neprimjereno naš planet zvati Zemlja, kada je sasvim očito da je to ocean". Nažalost, od 70-ih godina, zbog prekomjernog izlova ribe, zagađenja, sustavnog uništavanja priobalja,te uvođenja vrsta u vode koje nisu njihov prirodni habitat, mora i oceani su dovedeni u stanje kada je potrebno hitno poduzeti proces "ozdravljenja". Prema podacima Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), 70 posto ribljeg blaga je "preeksploatirano", "u potpunosti eksploatirano", "iscrpljeno" ili se oporavlja od "prekomjerne ekspoloatacije", dok se istovremeno svake godine, zbog neprimjerene veličine, krive vrste, lošije kvalitete ili viška u kvotama, u more baci 27 milijuna tona ribe. Ribarenje ugrožava i morska bića koja nisu cilj izlova, pa se npr. u ribarske mreže svake godine uplete i ugine najmanje 44.000 albatrosa, a iz podataka sa prošlo desetljeće se saznaje da se godišnje u ribarskim mrežama zadavilo 30.000 sjevernih krznenih tuljana. Kitovi, te najveće životinje na svijetu, su zbog nemilosrdnog lova došli na rub izumiranja. Najugroženiji su Zapadnopacifički sivi kitovi za koje znanstvenici tvrde da ih je ostalo tek 200 primjeraka, no ako se ostvare planovi o vađenju nafte i plina kod Sahalina u Ohotskom moru njihov će opstanak biti dodatno ugrožen. Zagađenje je, s druge strane, poprimilo takve razmjere da se svake godine, uslijed ljudske aktivnosti, u mora i oceane izlije oko 8,8 milijuna tona nafte, i preko 6 milijuna tona smeća. Dodatni problemi, vezani uz mora i oceane, čine uništavanje i preoblikovanje priobalja, koje ne može izdržati pritisak sve većeg broja ljudi koji žele uživati u blagodatima mora. Trenutno, prema podacima časopisa "Science" (Znanost), unutar 100 km priobalnog područja živi oko 37 posto svjetskog stanovništva, ili dvije milijarde ljudi, dok se unutar 150 km broj povećava na 44 posto, što je gotovo polovica svjetskog stanovništva. Prema znanstvenim predviđanjima, 2015. godine će čak 75 posto stanovništva SAD živjeti, raditi ili se rekreirati uz oceanske obale, sa još većim pritiskom na priobalna područja. Devedeset posto (90%) svjetskog izlova se vrši unutar 200 milja od obale, a većina tog broja unutar samo pet milja od obale. Mnoge morske vrste se za razmnožavanje i hranjenje oslanjaju na priobalno područje gdje nalaze i utočište: jedna trećina svih ribljih vrsta obitava na koraljnim sprudovima, najproduktivnijim priobalnim ekosustavima, a broj životinjskih vrsta na koraljnim grebenima se procjenjuje na milijun. Na koraljnom grebenu "One Tree Reef" u Australiji je na samo 50 četvornih metara zabilježeno 150 ribljih vrsta . No nažalost, većina koraljnih sprudova je u kritičnom stanju a svi zabilježeni koraljni grebeni, posebice u južnoj i jugoistočnoj Aziji, istočnoj Africi i Karibima, su ugroženi. Ove "morske prašume", primjer bogatstva i raznolikosta života će, ukoliko se hitno ne poduzmu mjere zaštite, kao i afričke i amazonske džungle nestajati pred našim očima. Imajući sve to u vidu, Portugal, koji ove godine slavi 500. godišnjicu otkrića pomorskog puta za Indiju - povjesnog putovanja Vasca da Game - predložio je da središnja tema svjetske izložbe EXPO'98 u Lisabonu bude posvećena upravo oceanima, a glasit će: "Oceani - Nasljeđe za budućnost". Bit će to prilika da se dogovore i usuglase stajališta o zaštiti i upravljanju morskim blagom, a u vrijeme održavanje izložbe bit će predstavljene dvije međunarodne inicijative: Projekt MARIS (Maritime Information Systems) i izvješće Nezavisne Svjetske Komisije za oceane (IWCO). Cilj je da se stvori baza podataka o morskoj flori i fauni, utvrde mjere zaštite ugroženih vrsta, regulira brodski promet a predviđeno je i sustavno praćenje brodova s opasnim teretima. "Mora su se od davnina brinula za nas, i došlo je vrijeme da se mi pobrinemo za mora i oceane, rekla je bivša vodeća znanstvenica američke National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) Sylvia Earle. Hoće li oceani ponovo postati "beskrajni izvor blaga ili rupa bez dna za ljudske otpatke" odluka je koja će u konačnici oblikovati sudbinu čovječanstva. (Hina) vk rb 310647 MET mar 98