ŠTO SADRŽI SPORAZUM O SURADNJI S TALIJANSKIM RIBARIMA

ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Sporazum o suradnji hrvatskih i talijanskih ribara, koji je nedavno potpisan u Zagrebu, predviđa suradnju i zajedničko stručno istraživanje Jadranskog mora, organizaciju prodaje ribe u Hrvatskoj po talijanskim projektima te osnivanje hrvatskih ribarskih zadruga, koje bi kao pravne osobe za svoje zadrugare trgovale sa talijanskim partnerom. Sporazum su potpisali Savez stukovno-cehovskih grupa za ribarstvo, morsko-slatkovodno, marikulturu i poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore, koji sa 2.500 članova okuplja gotovo 90 posto svih hrvatskih ribara te četiri najveće talijanske ribarske asocijacije, u kojima je gotovo 18.000 ribara.#L# Pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva i ravnatelj Uprave za ribarstvo mr. Zlatko Homen, podsjeća kako je u Hrvatskoj 2500 obrtnika-ribara, 5.700 malih ribolovaca s odobrenjem i 30.000 rekreativno-športskih ribolovaca u različitim društvima. Sporazum o suradnji otvara mogućnost dugoročne suradnje talijanskih i hrvatskih ribara i mogućnost približavanja međunarodnim strukovnim asocijacijama, kao i pristup financijskim izvorima za ostvarenje određenih programa. Važan je i zbog Europske unije, jer je i hrvatskoj i talijanskoj strani potreban dogovor o zajedničkom gospodarenju Jadranom, rekao je Homen. O tom sporazumu ovisi i sufinanciranje od strane EU gradnje broda za oceanografska i ribarska istraživanja, te buduća zajednička znanstvena istraživanja mora. To je razlog zašto je talijanski veleposlanik dr. Francesco Olivieri, prigodom potpisivanja Sporazuma, istaknuo da je to jedan od najvažnijih sporazuma između Hrvatske i Italije, potpisanih u protekle dvije godine. Hrvatska strana ocjenjuje iznimno važnom potrebu za istraživanjima svega onoga što se u moru iskorištava. Dogovorena je stoga suradnja hrvatskih i talijanskih stručnjaka u primjenjivim istraživanjima, gdje će se, među ostalim, istraživati stanje mora, populacija riba i njihova iskorištenost, te na vrijeme signalizirati ako je došlo do prevelikog iskorištavanja ribljeg ulova. Ribarske zadruge, pojasnili su u Upravi za ribarstvo, osnovat će isključivo hrvatski ribari, po Zakonu o zadrugama, i to neće biti mješovito hrvatsko-talijanske zadruge, već se radi samo o preuzimanju talijanskog modela ribarskih zadruga. Dosad u Hrvatskoj već postoje tri ribarske zadruge (Kali, Poreč i Piranski zaljev) i nakana je osnovati što više ribarskih zadruga koje bi organizacijski bile kvalitetan partner za poslovnu suradnju sa talijanskim ribarima. Dosad se obično ta suradnja odvijala tako da su hrvatski ribari talijanskim ribarima prodavali ribu, a od njih je kupovan ribarski materijal i pribor. Naredna vrsta suradnja, koja proizlazi iz Sporazuma, jest organizacija prodaje ribe na hrvatskom tržištu. Ta bi se prodaja odvijala po uzoru na talijanska iskustva, poglavito na veletržnicama i aukcijskom prodajom. Uvođenjem takvog modela prodaje čije bi projekte, pripomenuo je Homen, financirali talijanski partneri, uveo bi se red na tržištu riba, te spriječila nedozvoljena trgovina ribom. Riba bi postala jeftinija, a država bi od prodaje imala koristi, zboga plaćanja poreza i ostalih davanja. Ravnatelj Uprave za ribarstvo mr. Zlatko Homen rekao je da je suradnja hrvatskih i talijanskih ribara stalna, te da su Talijani glavni kupci naše svježe ribe i glavni dobavljači ribarske opreme. Po protokolu sa druge sjednice hrvatsko-talijanske gospodarske komisije iz 1996. dosadašnja se suradnja, po riječima Homena, može promatrati na znanstvenoj razini, na razini ribarskih udruga i na razini tijela državne uprave zaduženih za ribarstvo. Homen je posebice naglasio problem nedovoljnog nadzora nad međunarodnim vodama, koje čine više od trećine Jadranskoga mora, a u kojima se ribolov odvija intenzivno, bez ikakva nadzora. S tim u svezi, rekao je Homen, smatramo da bi Italija i Hrvatska, kao države koje najviše sudjeluju u iskorištavanju i zaštiti bioresursa Jadranskog mora morale povesti veću brigu i iznaći prihvatljiv modus zaštite i nadzora tog dijela Jadranskog mora. Od izuzetnog je značaja, smatra, proglašenje gospodarskog pojasa u svezi s mjerama racionalnog gospodarenja i zaštite ribljeg fonda Jadrana. Marina Bujan (Hina) bma db 141245 MET apr 98