GS: BEZ OCEANA ŽIVOT NA ZEMLJI BIO BI NALIK ONOM NA MARSU

ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Gotovo dvije trećine stanovnika zemaljske kugle živi u obalnom pojasu do 60 kilometara od mora, bez kojeg bi život na Zemlji bio nezamisliv, tvrde ekolozi. Naš bi planet bio nalik pustinji na Marsu, o kojem znamo više nego o oceanima. S namjerom da upozore na važnost tog izvora života i civilizacije, Ujedinjeni su narodni proglasili ovu godinu Međunarodnom godinom oceana.#L# Kapacitet oceana je golem kada je riječ o prijenosu toplinskih valova, recikliranju plinova ili njihovoj apsorpciji. Procjenjuje se da otprilike 80 posto biljnih i životinjskih vrsta živi upravo u oceanima, a najveći je dio neotkriven. U morskim dubinama živi gotovo 10 milijuna vrsta o kojima ništa ne znamo. Prema podacima Međunarodne organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), približno 12,5 milijuna ribara godišnje ulovi oko 90 milijuna tona ribe. Ali, istodobno, 70 posto ribljeg fonda potpuno je iscrpljeno i na putu da nestane. S druge strane, otprilike 27 milijuna tona ribe baca se natrag u more zato jer je premala da bi se prodala, ili nije dobra za jelo. Oceani su i važan izvor energije. Morsko dno skriva 36,5 milijardi tona nafte i 21,4 trilijuna tona plina. Skupa s atmosferom, oceani tvore sustav koji oblikuje klimu. Primjerice, El Nino ili mali Isus, kako su ga nazvali peruanski ribari, ima začetak na Tihom oceanu kada topla struja niz obale južne Amerike prodre južnije od uobičajenih kretanja, što se događa svakih šest do osam godina. El Nino je krivac i za razorne tornade u srednjoj Americi, goleme šumske požare u jugositočnoj Aziji, a možda i za neobično toplu zimu u Europi. Znakovi ugroženosti mora i oceana najprije se uočavaju uz obalu, a potrebna su desetljeća da se uzroci uklone. Radi sprečavanja zlporabe iskorištavanja mora kao baštine čovječanstva, Svjetska je organizacija još 1982. godine donijela Deklaraciju o zaštiti mora. (Hina) js vl 141045 MET apr 98