KOJA SU PRAVA IZ INVALIDSKOG OSIGURANJA U NOVOM MIROVINSKO

ZAGREB, 19. travnja (Hina) - Novim zakonom o mirovinskom osiguranju, o kojemu će se raspravljati u drugom čitanju tijekom tjedna u Saboru, predlažu se i korjenite promjene u području invalidskog osiguranja. To se prije svega odnosi na promjenu definicije invalidnosti te postupak vještačenja nakon što osiguranik podnese zahtjev za odlazak u invalidsku mirovinu, kao i na izmjene prava koja se stječu na temelju utvrđene invalidnosti. #L# Danas invalidske mirovine u Hrvatskoj prima oko 208 tisuća umirovljenika svih kategorija, a prosječna invalidska mirovina u najvećem - radničkom mirovinskom fondu, ne uključujući pripadnike Hrvatske vojske, iznosi 1.068 kuna. Invalidnost se, prema Nacrtu konačnog prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju, definira kao gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost) i kao profesionalna nesposobnost za rad. Bitna novost je da se na temelju i jedne i druge definicije invalidnosti stječe pravo na invalidsku mirovinu, ali će mirovina na temelju profesionalne nesposobnosti za rad biti za trećinu manja. Profesionalnu nesposobnost za rad zakonodavac definira kao trajno smanjenu radnu sposobnost za više od polovine u odnosu na tjelesno i psihički zdravog osiguranika iste ili slične naobrazbe. Kada se utvrdi preostala radna sposobnost radnika, on stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju. Smisao je, pojašnjava pomoćnik direktora Mirovinskog fonda mr. Ante Škember, da se mladi i mlađi invalidi rada koji su, uvjetno rečeno, djelomično nesposobni za rad, profesionalnom rehabilitacijom osposobe za rad i da nakon toga prestanu biti invalidi rada, te da svoje zaposlenje traže kao osposobljeni zaposlenici. Konačni prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju ne predviđa druga prava na temelju radne sposobnosti pa se tako ukida dosadašnje pravo na raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove i rad sa skraćenim vremenom, kao i naknade za to. No, sve mirovine ostvarene na temelju tih prava bit će stupanjem na snagu novog zakona, prema Škemberovim riječima, "prevedene" tako da bi se invalidska mirovina za vrijeme zaposlenja isplaćivala u visini jedne šestine, a korisnicima prava na rad sa skraćenim vremenom u visini jedne trećine. Prema novom mirovinskom zakonu, korisnicima prava na profesionalnu rehabilitaciju isplaćivala bi se naknada tijekom rehabilitacije i do njihova zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu prema utvrđenim kriterijima. Troškove profesionalne rehabilitacije za zaposlene osobe snosi poslodavac. Dvije značajne promjene novi mirovinski zakon predviđa i kada je u pitanju postupak ocjenjivanja invalidnosti. Umjesto dosadašnjih invalidskih mirovina, tim bi se bavili ovlašteni vještaci - liječnici pojedinci koje bi imenovala Vlada, a prije donošenja rješenja o invalidnosti, svaka bi ocjena invalidnosti podlijegala reviziji. Reviziju bi obavljalo stručno povjerenstvo u koje bi Vlada imenovala istaknute stručnjake iz tog područja, a radi provjere jednom date ocjene invalidnosti, obvezan će biti i kontrolni pregled, koji se mora obaviti u roku od četiri godine. Predsjednica Sindikata invalida Hrvatske Iva Legradi smatra da je drugi zakonski tekst, u odnosu na onaj predložen u prvom čitanju, zadovoljavajući za invalide jer je zakonodavac, uvaživši njihove primjedbe, unio niz izmjena. Posebice se to odnosi na odredbe o profesionalnoj rehabilitaciji. U prvom tekstu zakona o mirovinskom osiuranju pravo na profesionalnu rehabilitaciju imali su samo invalidi rada kojima je invalidnost nastala na radu ili usljed profesionalnog oboljenja, dok je sada to pravo predviđeno za sve. Također je uvaženo da pravo na naknadu invalidne osobe imaju ne samo do početka rehabilitacije, nego i za njezina trajanja te do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu. "Invalidnost je definirana u skladu s realnim potrebama invalida i mogućnostima države, a naročito smo zadovoljni člankom 193. prema kojemu invalidi, kojima se utvrdi pravo na rehabilitaciju, u skladu sa Zakonom o radu, imaju pravo ostati na svom radnom mjestu uz naknadu", ističe Iva Legradi. Upozorava pritom na potrebu da se u Hrvatskoj osnuje posebna ustanova za rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, u kojom bi radili osposobljeni stručnjaci za rad s tom populacijom. Danas postoji samo centar koji osposobljava mlade do 21. godine života, no problem je osposobljavanje osoba kod kojih invalidnost nastane u kasnijim godinama. Profesionalna rehabilitacija invalida odvija se danas u specijaliziranoj ustanovi za rehabilitaciju i zapošljavanje hendikepiranih osoba, no invalidi nisu hendikepirane osobe veća osobe s hendikepom, pa je nužno osnovati posebnu ustanovu za njihovu rehabilitaciju, ističe Iva Legradi dodajući da je Sindikat invalida Hrvatske prijedlog za osnivanje jedne takve ustanove predočio saborskom Odboru za rad, zdravstvo i socijalnu politiku. Tamara Marinković (Hina) mt db 190948 MET apr 98