ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Hrvatska je Vlada 9. travnja donijela uredbe o provedbi Zakona o konvalidaciji kojima se ozakonjuju pojedinačni akti i odluke bivših nelegalnih tijela vlasti na negdašnjim zaposjednutim hrvatskim
područjima, i koji su sukladni hrvatskim zakonima. Tekst uredaba usklađen je s predstavnicima Srba u Hrvatskoj - Miloradom Pupovcem, Vojislavom Stanimirovićem i Milošem Vojnovićem.
ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Hrvatska je Vlada 9. travnja donijela
uredbe o provedbi Zakona o konvalidaciji kojima se ozakonjuju
pojedinačni akti i odluke bivših nelegalnih tijela vlasti na
negdašnjim zaposjednutim hrvatskim područjima, i koji su sukladni
hrvatskim zakonima. Tekst uredaba usklađen je s predstavnicima
Srba u Hrvatskoj - Miloradom Pupovcem, Vojislavom Stanimirovićem i
Milošem Vojnovićem.#L#
Zakon o konvalidaciji stupio je na snagu u listopadu prošle godine,
a ozakonjuje pojedinačne akte i odluke koji su u skladu s hrvatskim
Ustavom, Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i pravima
etničkih zajednica ili manjina u Hrvatskoj i hrvatskim zakonima.
Opći akti, poput zakona i drugih općih propisa, ne mogu se
konvalidirati, jer bi to značilo priznanje državnosti nezakonitih
vlasti bivše "krajine", objašnjavaju predstavnici Vlade i autori
uredaba.
Tim trima uredbama Vlada je propisala postupak za pojedinačno
konvalidiranje upravnih i sudbenih akata, poput različitih isprava
(rodovnice, vjenčani listovi, umrlice, matični listovi, različite
dozvole) te sudskih parnica, kao akata iz područja rada i socijalne
skrbi. Načelo je toga postupka da se isprave koje su izdale
nelegalne srpske vlasti zamijene pravovaljanima, ako se u
propisanu postupku ustanovi da su sukladni hrvatskim zakonima.
Isto tako, poništit će se dokumenti za koje se ustanovi da ne
odgovaraju hrvatskim zakonima.
U interesu je građana na nekad okupiranim područjima da "krajinske"
dokumente koji se mogu konvalidirati zamijene hrvatskima, jer time
stječu pravnu sigurnost, a izbjegavaju se i psihološke teškoće
kakve bi zasigurno izazivali dokumenti bivših paravlasti, drži
predstojnik Ureda za zakonodavstvo hrvatske Vlade Marijan Prus.
Dodaje također kako su uredbe načinjene po sličnu načelu na temelju
kojega je bivša Jugoslavije konvalidirala dokumente prijeratnih
državnih tvorevina na svojemu području.
U predmetima upravne i sudbene naravi svaka zainteresirana stranka
od mjerodavna tijela može zatražiti da ustanovi je li akt u skladu s
hrvatskim zakonima ili nije. U oba slučaja, međutim, o tome će
zahtjevu biti obaviještena i druga zainteresirana stranka, kako bi
u predviđenu roku mogla uložiti prigovor.
Stanje na terenu je zapleteno, ali su uredbe precizne, pa
procjenjujemo da će omogućiti rješavanje velike većine prijepornih
pitanja, kazao je Prus.
Uredba kojom se konvalidiraju akti iz područja rada i socijalne
skrbi omogućuje, na temelju Zakona, priznanje radnoga staža,
mirovina, prava nezaposlenih, socijalne skrbi, kao i prava vojnih i
civilnih invalida rata.
Zamoljena za objašnjenje te uredbe, zamjenica ministra rada i
socijalne skrbi Vera Babić izjavila je Hini kako se na osnovi
priznanja mirovinskoga staža ne može steći i pravo na isplatu
mirovinskih zaostataka, jer "ako se nešto konvalidira, konvalidira
se u cijelosti: i rješenje o mirovinskome stažu, ali i isplaćene
mirovine".
Upitana mogu li pripadnici srpskih paravojnih postrojba na temelju
uredbe zatražiti prava hrvatskih branitelja, zamjenica ministra
odgovorila je niječno jer se, po njezinu tumačenju, uredba odnosi
samo na ovlasti Ministarstva rada i socijalne skrbi, dakle na prava
vojnih i civilnih invalida Drugoga svjetskog rata.
Boris Pavelić
(Hina) pb db
160932 MET apr 98