BROZOVIĆ: VIJEĆE ZA NORMU HRVATSKOG JEZIKA NE MISLI BITI JEZIČNI ŽANDAR

ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Pitanje normiranja hrvatskoga jezika ponovno je došlo u središte pozornosti hrvatskih jezikoslovaca. U povodu prošlotjedne odluke Vijeća za jezikoslovlje i hrvatski jezik Ministarstva znanosti i tehnologije o osnutku Vijeća za normu hrvatskoga jezika, član toga Vijeća akademik Dalibor Brozović izjavio je kako je "Vijeće za normu hrvatskoga jezika stručna skupina koja bi trebala iznositi konkretne prijedloge za rješenje svih otvorenih pitanja hrvatske jezične norme, primjerice pravopisne, gramatičke, ortoepske i leksičke". "Ono je samostalno i nije nikome podložno, a u tehničkom je pogledu vezano za Institut za jezik, koji je zadužen da Vijeću bude servis u radu", kazao je akademik Brozović, napominjući da će njegova prva zadaća biti "preciziranje polja rada i načina rada.#L# "Prva praktična zadaća trebala bi biti jedna ozbiljna i relevantna preporuka autorima pravopisa što da definitivno srede od otvorenih pitanja u sljedećem izdanju. Ovaj čas mislim da je najaktualnije pitanje pomoći autorima pravopisa da u sljedećem izdanju osjetno smanje broj dubleta u smislu 'može ovako i onako'. Te su dublete uvedene zato da ne bi bio suviše nagao prijelaz u nekim novim rješenjima. Te promjene ionako nisu radikalne i dovoljan je bio prijelazni period za navikavanje, pa u sljedećem izdanju treba ostaviti samo nova rješenja. Isto tako, bit će potrebno riješiti pisanje tzv. dugoga jata. Sadašnje je rješenje očito loše, ali - kako je to ipak krupno pitanje, iako je pojedinačno, dosad je bilo dosta kolebanja pod utjecajem raznih argumenata za i protiv", kazao je, dodajući kako je također "veoma aktualno pitanje hrvatske književnosti 19. stoljeća, doba romantizma, realizma i moderne, koja se kod nas kroz više od sedam desetljeća izdavala u jezično krivotvorenom izdanju, pa prosječna hrvatska publika pojma nema kako su stvarno pisali Šenoa, A. Kovačić ili Gjalski. Vijeće bi moralo imati utjecaj na ispravljanje te najveće europske literarne obmane 20. stoljeća", pripomenuo je. Po Brozovićevim riječima, Vijeće treba odlučiti primjerice treba li u hrvatskoj gramatici obnoviti tradicionalno hrvatsko razlikovanje dativa (komu ili čemu - dobromu bratu) i lokativa (o kome ili o čemu - o dobrome bratu). U Hrvatskoj je to funkcioniralo kako-tako do 30-ih godina, a poslije je bilo sustavno potiskivano tvrdnjama da dativ i lokativ imaju iste oblike, rekao je. U pogledu izbora članova Vijeća, Brozović kaže kako se nastojalo da budu zastupljene "sve važnije institucije, a da Vijeće ne bude preglomazno". To ne znači da su u Vijeću svi hrvatski releventni lingvisti, rekao je, dodajući kako ima drugih kroatista koji su u nečemu jači od nekog člana Vijeća, ali su se više bavili dijalektima, povijesti jezika, etimologijom, komparativnom gramatikom itd., nego standardizacijom i normiranjem. "Vijeće za normu hrvatskog jezika ne misli biti jezični žandar koji kažnjava za loš jezik ili jezične pogreške, ali trebat će odrediti koliku težinu će imati preporuke o kojima Vijeće nakon stručnog razmatranja donese odluke, primjerice za neko pravopisno ili jezično pitanje", izjavio je, pojasnivši kako se Vijeće ne kani baviti nazivima poduzeća i trgovina, jezikom raznih zakona i propisa i slično, ali treba odlučiti koliko i kako će mišljenje Vijeća nekoga obvezivati. "To su zasad otvorena pitanja. Nije jasno tko i kako bi trebao provoditi odluke Vijeća", izjavio je, upozoravajući kako treba riješiti i određena statusna pitanja Vijeća. "Vijeće će morati donijeti mišljenje i o pitanju koje veoma zanima hrvatsko društvo, tj. jesu li Hrvatskoj potrebni neki zakoni o jeziku, kakve u ovom ili u onom obliku imaju neke države. Ukoliko bi se donijeli takvi zakoni, oni bi morali biti doneseni u suradnji s Vijećem, a s druge strane Vijeće nikako ne bi moglo biti izvršni organ koji bi provodio te zakone", istaknuo je Brozović. Po njegovim riječima, Vijeće neće ništa izdavati jer nije operativno tijelo niti ima svoj budžet. Rječnik, pravopis i gramatiku izdavat će oni koji su to i dosad radili, a pisat će ih oni koji pišu takve knjige, uključujući i pojedince iz Vijeća. Rječnik hrvatskoga jezika, manjeg opsega, koji će zajednički do kraja godine izdati HLZ Miroslava Krleže i Školska knjiga, kako je kazao, uključit će nova rješenja Vijeća za normu hrvatskoga jezika. Govoreći o težini posla koji se nalazi pred Vijećem i jezikoslovcima, Brozović je podsjetio kako se, za razliku od drugih zemalja, kod nas jezik "nekoliko puta stubokom mijenjao". "Svaki put se nešto rušilo i nešto mijenjalo. Nitko u Europi nije imao takve pustolovne peripetije, zapravo jedno katastrofalno proturječje kao mi", kazao je, dodajući kako netko ima ravan razvojni put, dobre pripreme, više sredstava i kadrova, a novi rječnik i gramatika nisu mu potrebni. Mi imamo sve u lošijoj verziji, a rječnik i gramatika potrebni su nam odmah. Glede pristupa tuđicama kod normiranja jezika, akademik Brozović je rekao kako treba prihvatiti jedinstvenu istinu da hrvatske riječi imaju prednost. "To bi trebalo značiti da onako kako su naši stari imali emocionalni odnos prema njemačkim špajizama, rajnglama, špenadlima, da mi danas trebamo imati odnos prema AIDS- u, softwareu, longplayu i slično. Ako trebamo birati između dviju tuđica i odluke da napravimo novu hrvatsku riječ, onda oživimo staru hrvatsku riječ ili napravimo novu ako se nudi zgodno rješenje, a - ako ga nema, onda između dviju tuđica izaberimo onu koja se bolje uklapa u hrvatski jezični sustav. Francuska riječ sida prihvatljivija je od engleskog AIDS-a", kazao je, dodajući kako je u svemu tome potrebno mnogo znanja, dobre volje i ukusa. Primjerice, pripomenuo je Brozović, čisto je neznanje kada se posve obična ruska riječ vrtolet proglašava za hrvatsku kovanicu, a ona uopće ne odgovara hrvatskome sustavu tvorbe riječi. Marko Curać (Hina) mc mi 260909 MET mar 98