GRANIĆ: MEĐUNARODNI POLOŽAJ HRVATSKE VRLO SLOŽEN ALI IZGLEDAN(2)

ZAGREB, 16. travnja (Hina - nastavak) - Prevladavanje trenutnog zastoja u odnosima, posebice s Europskom unijom, koji je Granić ocijenio kao "kratkoročne poteškoće", trebaju se riješiti provođenjem preuzetih obveza sukladno državnoj politici i interesima Hrvatske. Granić je međutim naglasio kako su se pritisci na Hrvatsku uvijek javljali "kad su se hrvatski interesi, ili još preciznije neki taktički potezi, razlikovali od trenutnih interesa i htijenja međunarodne zajednice, bez obzira na slična ili istovjetna dugoročna strategijska opredjeljenja i ciljeve." Napominjući kako EU još nije riješila dvojbu da li krizu na ovome prostoru rješavati atomizirajući ga ili provesti tzv. Daytonland- pristup, odnosno da li individualno "otpuštati" pojedine zemlje prema EU ili ih sve držati na okupu i podalje od EU Granić drži kako svaka pojedina zemlja treba raditi na odvajanju od krize provodeći mirovni plan i usklađujući svoj ustroj i funkcioniranje s međunarodnim standardima i normama. Ministar Granić je kao poseban oblik pritisaka međunarodne zajednice izdvojio njezina nerealna očekivanja od Hrvatske, nerazmjerna veličini problema, poput povratka izbjeglica ili pritisci koji ne uvažavaju da postoji i treća strana (pritisak da se smjesta ide na promjenu viznog režima s RS a ne vidi se problem odnosa RS-BIH, odnosno pitanje suvereniteta BiH u svjetlu zakona o državljanstvu i putovnicama). Govoreći o stanju u hrvatskom Podunavlju Granić je rekao da je nakon uspješnog okončanja mandata UNTAES-a zaista došlo do izvjesnog zastoja i problema glede sigurnosnog stanja, te provedbe državne politike u lokalnim i županijskim okvirima i konkretnim sredinama na terenu, uključujući i imovinska pitanja. Granić je rekao kako je hrvatska Vlada donijela niz mjera kako bi uklonila probleme. Prema njegovim riječima poboljšano je sigurnosno stanje, povučeni su ili prestali važiti neki zakoni, pokrenut postupak za utvrđivanje postupka povratka a zatim i usuglašen programa povratka, donose se prateće zakonske mjere glede provedbe zakona o oprostu, konvalidaciji, raspolaganju imovinom i o uporabi stanova, a otvoreni su i bilateralni pregovori o povratku izbjeglica sa SR Jugoslavijom i Republikom Srpskom. On je rekao da je čvrsto uvjeren da će se svi nesporazumi s međunarodnom zajednicom glede povratka izbjeglica otkloniti na obostrano zadovoljstvo i sukladno hrvatskim strateškim interesima temeljem provedbe najnovijih mjera Vlade. "Time će se prevladati i trenutne napetosti u odnosima kako s OESS- om, tako i na bilateralnom planu s pojedinim ključnim državama," rekao je Granić. Hrvatski je ministar, međutim, optužio međunarodnu zajednicu da u pritiscima na Hrvatsku glede povratka i stanja u Podunavlju nije u dovoljnoj mjeri - a ponekad uopće - uvažavala objektivne činjenice. "Primjerice, nije dovoljno uvažavala činjenicu da je riječ o ratom strahovito pogođenom i razorenom području; da je nepovjerenje uzrokovano dugogodišnjom agresijom, a jednako tako i nezavidno gospodarsko stanje; da je cijena povratka kako ga zamišljaju neki međunarodni čimbenici jednostavno prohibitivno visoka, pogotovo u ovakvim vremenskim rokovima; da se povratak ne može odvijati na račun Hrvata s područja RS kao, zapravo, najvećih žrtava izbjegličke drame," rekao je Granić. "Činjenica je i da je Hrvatska trenutno jedina zemlja u području u koju se izbjeglice vraćaju: zabilježeno je više od 33.000 povrataka hrvatskih Srba, uključujući i 13.500 osoba koje su se iz Podunavlja vratile u svoje bivše domove u drugim područjima Hrvatske. Ukupan broj povrataka vjerojatno je i veći," kazao je on. Granić je dodao da su posebno "neprimjereni i neutemeljeni pritisci" glede tzv. općeg povratka pri čemu se taj povratak želi odmah i u ukupnom broju, što je za Hrvatsku nerealan zahtjev. Takav je povratak nemoguć zbog nekoliko čimbenika, rekao je Granić i naveo da pod tim misli kako nije jasno koliki se broj osoba doista želi vratiti, da je krajnje ograničen broj stambenih objekata u koje se ljudi mogu vratiti, a da u većini raspoloživih kuća stanuju također izbjeglice, Hrvati protjerani i izbjegli ponajviše iz BiH - osobito RS i bosanske Posavine, te iz Vojvodine i s Kosova. Granić je rekao da je Hrvatska spremna provesti "proces povrataka u jasnim okvirima funkcioniranja pravne države, ustavnih i zakonskih normi, sukladno obvezama i spram svojih građana i međunarodne zajednice, odnosno sukladno normama humanitarnih organizacija primjenjivima na ovakva stanja." On je najavio da će hrvatska Vlada uskoro usvojiti cjelovit program mjera za povratak izbjeglica s vremenskim rokovima. Granić je napomenuo kako Hrvatska očekuje materijalnu pomoć međunarodne zajednice za povratak izbjeglica kao i obnovi i razvitak na predstojećoj međunarodnoj Konferenciju o obnovi i razvoju predviđenoj za svibanj. Hrvatska, međutim, neće prihvatiti povratak koji nije realističan i destabilizira državu, rekao je on. Hrvatska očekuje od međunarodne zajednice pojačanu angažiranost i pomoć u povratku Hrvata u BiH, kazao je Granić naglasivši kako Daytonske BiH nema bez Hrvata. Granić je posebno naveo slučajeve Bugojna, Travnika, Vareša, Zenice i Kaknja u BiH, gdje je potrebna snažnija pomoć međuanrodne zajednice za povratak Hrvata. Hrvatski ministar je ustvrdio kako su Hrvati najkonstruktivnija zajednica u BiH navevši kao argumente dragovoljni odlazak pred Haški sud i ukidanje Herceg-Bosne. S druge strane upozorio je na činjenicu da nitko od Muslimana- Bošnjaka nije otišao pred Međunarodni sud zbog zločina nad Hrvatima u BiH te da oni i dalje održavaju jednonacionalnu tajnu policiju AID. Ukazao je i na negativne pojave otvorene pojedinačne opstrukcije na lokalnoj razini među bosanskim Hrvatima. Zbog toga, ocijenio je, danas je položaj BiH-Hrvata objektivno teži nego što bi smio biti s obzirom na sve pozitivno što su učinili na crti Daytona. Govoreći o hrvatskoj politici glede BiH, Granić je rekao da će ona u idućem razdoblju imati dva jednako važna temeljna cilja: regulirati suradnju sa BiH kao susjednom državom i istodobno osigurati opstojnost Hrvata u njoj kao jednakopravnog i konstitutivnog naroda. "Radi prevencije mogućih sukoba, te zaštite nacionalnog identiteta Hrvata u BiH posebno je važna inicijativa predsjednika Tuđmana o demilitarizaciji Bosne i Hercegovine, kao i daljnjeg razvoja i jačanja lokalne samouprave kroz kantonalizaciju Federacije, a to znači postupno, ali odlučno smanjivanje vojnih efektiva, te stvarno funkcioniranje daytonskih i washingtonskih sporazuma na razini kantona i općina u svrhu zaštite i promicanja nacionalnog identiteta svakog naroda", kazao je Granić. Međutim, nastavio je ministar vanjskih poslova RH,trenutno smo suočeni s pritiscima da se podredimo i uklopimo u tzv. Daytonland- pristup u kojem se čas povezuju problemi koji se takvim povezivanjem nikako ne mogu valjano i pravodobno riješiti, a čas bitno favoriziraju pojedine strane ili pojedinci u funkciji frakcijskih ili opcijskih sučeljavanja unutar pojedinih zajednica, ili pak između njih". Hrvatska, smatra Granić, nikako ne spada u tu skupinu niti želi biti dijelom posebne skupine zemalja potpisnica Daytonskog sporazuma. "Želio bih odlučno upozoriti sve odgovorne čimbenike međunarodne zajednica da upravo takvim pozivanjem Hrvatske s Daytonlandom otežavaju, ili čak i onemogućavaju Hrvatskoj da ispuni obveze što se pred nju postavljaju i da igra još konstruktivniju ulogu u uspostavi trajnog mira u BiH", kazao je dr. Granić. U nastavku govora u Saboru Granić je govorio i o najnovijim izvješćima međunarodnih organizacija i udruga o stanju u Hrvatskoj, posebice o posljednjem izvješću Europske komisije. To izvješće, po Granićevu sudu, nedovoljno prostora posvećuje pozitivnim stranama hrvatske politike, dok, s druge strane, mnogo opširnije i oštrije ističe nedostatke i propuste. "Time se i u hrvatskoj i europskoj javnosti stvara iskrivljena slika, pa se javljaju frustracije ili, pak, neutemeljene i ishitrene prijetnje i pritisci", rekao je Granić. Dodao je da istodobno "valja jasno reći kako se pojedine ocjene u izvješću temelje i na određenim propustima s hrvatske strane. Te ocjene ne smijemo zanemarivati, jer naša politika nikad nije bila ne priznati činjenice. Svi moramo biti svjesni kako postoji prostor za još veće poštivanje ljudskih i manjinskih prava, a i učinkovitiju i bržu akciju naših vlasti kad je riječ o napr. zaštiti prava vlasništva", kazao je Granić. Unatoč ovakvom izvješću, odnosno nekim njegovim dijelovima, Granić drži kako će se "odnosi RH s Europskom unijom ipak razvijati u dobrom smjeru, jer je to jedini i pravi put - kako za RH, tako i za EU". Hrvatska će sa svoje strane raditi na ispunjavanju preuzetih obveza, ali istodobno očekuje da EU pokaže više razumijevanja s obzirom na sve okolnosti i poteškoće s kojima se Hrvatska susretala u proteklih osam godina. Cilj hrvatske praktične politike na putu u Europu po Graniću mora biti dvoznačan. "S jedne strane, aktivnom politikom moramo otklanjati uzroke i posljedice pritisaka - odnosno izvjesnim propustima, otezanjima i ponajviše ne provedbom jasne državne politike na svim razinama ne davati nikomu povoda za pritiske na Hrvatsku. S druge strane, moramo biti vrlo čvrsti u argumeniranom otporu svakom neodmjerenom pritisku koji izravno vrijeđa i narušava dostojanstvo države, odnosno osobe i funkcije Predsjednika Republike, Vlade i Sabora", rekao je Granić. Hrvatski ministar vanjskih poslova zaključno je ponovio opredjeljenost Hrvatske da se uključi u euro-atlantske integracije, ali i ponovio da Hrvatska ne želi ulaziti u nikakve jugoistočno-balkanske asocijacije, a jednako tako ne želi biti ni sastavnim dijelom skupine daytonskih zemalja, bez obzira što se to nekim međunarodnim čimbenicima činilo kao najlakše i najbrže rješenje. (Hina) sl ds 161326 MET apr 98