GLINA, 28. ožujka (Hina) - U Glini je danas znanstvenim skupom o banu Josipu Jelačiću, koji su zajednički organizirali glinsko poglavarstvo i Udruga za širenje i unapređenje znanosti i umjetnosti "Kajkavsko spravišče" iz Zagreba,
počela proslava 150. obljetnice ustoličenja Josipa Jelačića za hrvatskog bana.
BANA
GLINA, 28. ožujka (Hina) - U Glini je danas znanstvenim skupom o
banu Josipu Jelačiću, koji su zajednički organizirali glinsko
poglavarstvo i Udruga za širenje i unapređenje znanosti i
umjetnosti "Kajkavsko spravišče" iz Zagreba, počela proslava 150.
obljetnice ustoličenja Josipa Jelačića za hrvatskog bana.#L#
Znanstveni skup, pod pokroviteljstvom predsjednika Tuđmana,
otvorio je u glinskomu Hrvatskom domu gradonačelnik Gline Marko
Sremić. Istaknuvši kako glinski kraj s ponosom slavi obljetnicu
ustoličenja svojega najslavnijeg sugrađanina, Sremić je rekao da
je razdoblje Jelačićeva boravka u Glini od travnja 1841. do 25.
ožujka 1848., kada je u primio ukaz o imenovanju za bana,
najslavnije doba Gline u 714 godina - od njezina prvog spomena.
U ime pokrovitelja proslave, hrvatskog predsjednika dr. Franje
Tuđmana, skup je pozdravio predsjednikov izaslanik prof. dr.
Anđelko Mijatović. Istaknuo je da je ova obljetnica vrlo važna u
povijesti hrvatskog naroda, jer je on 1848. pod Jelačićevim
vodstvom stupio u Europu kao samosvjestan narod, kao međunarodni
subjekt. Prof. dr. Mijatović je kazao i da je povjesničar dr. Franjo
Tuđman, još u tekstovima iz 60-ih godina, uočio veliko značenje
Jelačićeve osobe, a to je potvrdio i kao političar i državnik.
Jelačić je, ocijenio je Mijatović, najdjelotvornija i
najznačajnija hrvatska povijesna osoba od sloma pokreta Zrinsko-
Frankopanskih iz 17. stoljeća do prve polovice 20. stoljeća.
Radi se o čovjeku koji je provodeći hrvatski narodni program
revolucionarne godine 1848. poduzeo sve da se održi hrvatski Sabor,
ukinuo kmetstvo, poduzeo sve da se hrvatski narod uspješno odupre
mađarskoj hegemoniji i da postane ravnopravan s drugim narodima u
Habsburškoj monarhiji. Podsjetio je da je oslobađanjem Rijeke i
Međimurja ujedinio većinu hrvatskih zemalja u sastavu tadašnje
Monarhije, da je vojnom protiv Mađarske u suradnji s Bečkim dvorom i
Carskom vojskom otklonio pokušaj stvaranja velike Mađarske od
Karpata do Jadrana. Kad je u Monarhiji zaveden apsolutizam, činio
je sve da se spasi sve što se može spasiti od hrvatskih nacionalnih
sloboda stečenih 1848., istaknuo je Mijatović dodajući da je za
Jelačićeva banovanja Crkva u Hrvata postala samostalna, da je tada
uspostavljena Zagrebačka nadbiskupija.
Ocijenio je da je zahtjev za povratkom spomenika bana Jelačića u
Zagrebu bila težnja za samostalnošću hrvatskog naroda, a da je
ponovno postavljanje bio putokaz u hrvatsku samostalnost i
suverenost.
O ulozi bana Jelačića u povijesti hrvatskog naroda na skupu je
govorio i izaslanik predsjednika Hrvatskoga državnog sabora -
predsjednik saborskog Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu prof.
dr. Nedjeljko Mihanović.
Znanstveni skup vodio je predsjednik "Kajkavskog spravišča"
akademik Miroslav Šicel, a o Jelačiću i njegovu banovanju izlagalo
je desetak hrvatskih znanstvenika.
Prijepodne je otvorena izložba portreta bana Jelačića, a
poslijepodne će se promovirati knjiga "Jelačićeva Glina" autora
Karla Lipaka. Večeras će se održati svečana akademija s prigodnim
kulturnim programom.
(Hina)malj vkn
281524 MET mar 98