VOA - 22. III. RAZGOVOR S RAČANOM

GLAS AMERIKE - VOA 22. III. 1998. Prema rezultatima anketa javnog mnijenja, objavljenima nedavno u tjedniku "Globus", SDP u Zagrebu podržava oko 27 posto Zagrepčana, a HDZ 24 posto. "Nacionalovo" istraživanje nudi slične rezultate. Na državnoj razini SDP bi, prema tom istraživanju, dobio 24.5 posto glasova, a HDZ 21.5. Iako spomenute rezultate treba uzeti s velikom rezervom jer je u oba slučaja riječ o vrlo malom uzorku i anketi obavljenoj telefonom, oni ipak govore o promjenama političkog raspoloženja hrvatskih građana. To je bio povod za razgovor s predsjednikom SDP-a Ivicom Račanom koji je vodila Slavica Lukić. - Za početak zamolili smo g. Ivicu Račana da iznese svoje viđenje rasta popularnosti stranke koju predvodi. = Za upućene u Hrvatskoj i nas socijaldemokrate to nije iznenađenje. Naime, na to su ukazivali krajem prošle godine održani dopunski izbori gdje je SDP pobijedio, a HDZ bio katastrofalno poražen. Dva momenta su odlučila o ovakvom raspoloženju. Prvo je ono što nudi SDP Hrvatskoj... alternativa Hrvatskoj. Nudimo politiku koju vladajuća struktura ne upražnjava. Nudimo gospodarski razvoj, nudimo, prije svega, da ljudi dobro žive od svoga rada, ne od milosti i socijalne pomoći, što je sada uveliko slučaj. Nudimo više socijalne osjetljivosti, manje bahatosti u ponašanju prema ljudima, više demokratske standarde, medijske slobode, više tolerancije prema političkom protivniku, više dijaloga, a manje diskvalifikacija i tretiranja opozicione kritike neprijateljskom. Nudimo više Europe Hrvatskoj od one koju dozvoljava vladajuća struktura. Kao socijaldemokrati zainteresirani smo kako živi većina građana Hrvatske, a oni žive loše dok manjina, preko noći obogaćenih ljudi, živi dobro. Sve većoj podršci SDP-a doprinio je neuspjeh vladajuće politike. Ona pokazuje tvrdokornu upornost. Ne mijenja se, mijenja ministre i troši ljude. Za nikoga upućenog u Hrvatskoj ovo nije iznenađenje. Namjeravamo surađivati s drugim strankama i na iduće izbore gledamo s velikim optimizmom i očekujemo pobjedu. Svjesni smo da je to za nas velika odgovornost jer će trebati pokazati štošta što je ova vladajuća struktura pokvarila. Mi ne poričemo njihovu zaslugu u borbi za neovisnu Hrvatsku, ali od zasluga se ne može živjeti, pa to ne mogu ni oni. - Jesu li rezultati istraživanja javnog mnijenja koji SDP-u idu u prilog bili razlog traženja za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj? = Neću sporiti da je i to bilo među našim razlozima, ali glavni razlog je bila jedna druga opasnost po Hrvatsku. Na jednoj strani imate vladajuću politiku koja ima katastrofalne rezultate na gospodarskom i socijalnom planu, a ne mijenja se i to jača sve veću krizu u Hrvatskoj. Kriza se izražava kroz sve veće nezadovoljstvo ljudi i tu je velika opasnost da se to nezadovoljstvo stihijski izrazi na ulici... da se o vlasti počne odlučivati i na ulici. Mislimo da to nije dobra perspektiva za Hrvatsku. Krizu u koju tone Hrvatska valja riješiti na demokratski način, a izbori su, bez sumnje, najbolji mogući način. Prema tome, ukoliko se kriza bude produbljivala, onda neće biti druge nego ići na prijevremene izbore jer je do redovnih izbora ostalo više od godinu i pol dana. To je za kriznu situaciju u kojoj se mi nalazimo u Hrvatskoj predugi period. Vjerujem da će toga biti svjesni i demokrate, koliko ih ima, u vladajućoj strukturi. - Kakvi su, prema vašoj procjeni, izgledi za stvaranje širokog, jedinstvenog, opozicijskog bloka koji bi se suprotstavio HDZ-u na sljedećim parlamentarnim izborima? = Naša zadaća je prije svega ojačati socijaldemokratske snage u Hrvatskoj, ali ne mislim da smo sami sebi dovoljni. Nudimo koalicijski nastup drugim strankama koje su s nama spremne surađivati. Model obitelji stranaka koji smo isprobali na prošlim izborima u najvećoj, Primorsko-goranskoj regiji, gdje smo katastrofalno porazili HDZ, upućuje da je to recept što treba činiti na državnoj razini. Sada je u pitanju odluka drugih stranaka hoće li se i na koji način tom modelu priključiti. Tražimo solidnog partnera koji će istrajati. To je jedini uvjet. - Većina članica Europske unije ima socijaldemokratske vlade. Da li se to i na koji način odražava na odnos EU prema Hrvatskoj i što to znači za SDP? = Ovo pitanje također je izuzetno važno. Prije svega, to znači ako su zbog gospodarske i socijalne stvarnosti zemalja Europske unije tamo pretežno socijaldemokrati na vlasti još više je razloga da šansu za vlast u Hrvatskoj dobiju socijaldemokrati jer je situacija u Hrvatskoj daleko teža. Drugo, europska socijaldemokracija je prepoznala SDP kao svoga partnera u Hrvatskoj. Normalno je da ćemo mi surađivati s eurospkim socijaldemokratima, a ne doktor Tuđman i njegov HDZ. Oni surađuju s desnim strankama u EU, odnosno u Europskom parlamentu. Logično je da preko te suradnje mi ostvarujemo hrvatski nacionalni interes, a to je što prije ući u zapadnoeuropske integracije. To je strateški cilj SDP-a i opći nacionalni interes Hrvatske. Upravo na toj liniji, SDP može dati i te kakav doprinos ostvarivanju nacionalnih interesa Hrvatske. Suradnja SDP-a sa socijaldemokracijom u Europi je sve intenzivnija i čini mi se da će to biti dobro i za Hrvatsku jer vodeći socijaldemokratski dio u EU prihvaća Hrvatsku u kojoj su socijaldemokrati najjača oporbena stranka, a sutra, vjerujem na vlasti. - I za kraj, kako komentirate inicijativu kluba zastupnika HDZ-a da hrvatski Sabor donese deklaraciju kojom bi se odbacili aktualni međunarodni pritisci na predsjednika Tuđmana i hrvatsku državnu politiku? = Ta inicijativa nije baš naročito dobra. Zalažem se da o tom pitanju raspravljamo u hrvatskom parlamentu, a s čime ćemo završiti tu raspravu vidjet ćemo. Naime, ne sporim da postoje pritisci na Hrvatsku koji nisu utemeljeni na činjenicama. Ne sporim da ponekad ima i pretjerivanja u kritici Hrvatske, ali to je jedna strana medalje s kojom se možemo složiti. Ali, s druge strane, se očito s vladajućom strankom teško možemo složiti. Riječ je o tome da oni zahtjev iz EU, da Hrvatska poštuje neke demokratske standarde koji vrijede u demokratskoj Europi, tretiraju kao pritisak na Hrvatsku. Ne možemo se s tim složiti. Ako želite biti u tom društvu, morate prihvatiti te standarde. Drugo, ne možemo se složiti da je zahtjev iz Europe da Hrvatska poštuje preuzete obveze pritisak na Hrvatsku. Ne... Mi to moramo uraditi zbog sebe i svoje vjerodostojnosti. Ne mislim da je svaka kritika Hrvatske neprihvatljiva, pogotovu ne ona koja argumentima upozorava na pogrešne prosudbe i političke poteze koje čini hrvatska državna vlast. To ne može biti deklarirano kao pritisak. Mi to odbijamo. Ako se oko toga složimo, onda će biti moguće donijeti neki zajednički zaključak. Bez toga, rasprava da, ali jedinstvena osuda pritiska iz Europe - ne. (VOA) 230245 MET mar 98