FRANC- L'EXPRESS- 9.IV. NACISTI U ARGENTINI

FRANCUSKA L'EXPRESS 9. IV. 1998. Argentina: na tragu zadnjih nacista Posebni dopisnik lista Michel Faure piše o najnovijim zahtjevima vezanim uz izručenje ratnih zločinaca iz Drugoga svjetskog rata koji su utočište pronašli u Argentini. U vrlo opširnom članku spominju se mnoga imena i kratke biografije nekih od najpoznatijih nacističkih vođa ili ratnih zločinaca poput Josepha Mengelea, Ericha Priebkea, Adolfa Eichmanna, Waltera Kutschmanna i drugih. No, spomenuti su i neki hrvatski izbjeglice ili dužnosnici NDH. U članku se spominje i kako je započela potraga za ratnim zločincima u Argentini, a radi se o popisu sastavljenom 1997. godine. "(...) Taj je popis sastavila ekipa znanstvenika pod vodstvom argentinske povjesničarke Carlote Jackisch, iz zaklade Konrad- Adenauer u Buenos Airesu, inače autorice knjige 'Nacizam i njemački izbjeglice u Argentini' (u izdanju izdavačke kuće Belgrano). Ona je provela istraživanje u okviru rada u Povjerenstvu za razjašnjavanje nacističke aktivnosti u Argentini (Comision para esclarecimiento de las actividades nacistas en Argentina - CEANA) koju je predsjednik Carlos Menem osnovao 1997. godine, a na njezinom se čelu nalazio argentinski ministar vanjskih poslova Guido di Tella. Povjerenstvo je sastavljeno od poznatih međunarodnih povjesničara iz mnogih država. U namjeri da posve rasvijetli nazočnost nacista u toj državi i o svemu što su oni mogli ukrasti od svojih žrtava, povjerenstvo je odraz službene namjere da se prekine s prošlošću punom nezgodnog progledavanja kroz prste i sudioništva sa zločincima. A Jorge Raventos, glasnogovornik argentinskog ministarstva vanjskih poslova priznaje da bi njegova dopunska zadaća mogla biti i uljepšavanje slike o peronističkom pokretu, kojemu inače pripada i stranka predsjednika Menema, o kojemu je, kako kaže, istkana 'crna legenda' koja se 'temeljila na provjerenim činjenicama, ali i na nekim pretjerivanjima', a sve povodom veza koje je nekadašnji predsjednik Juan Peron imao s europskim fašistima. Raventos kaže da je cilj rada tog povjerenstva i 'promjena međunarodnog položaja Argentine, koja je izišla iz bloka nesvrstanih država kako bi pojačala svoje veze sa Zapadom i sa SAD-om'. I na kraju, iako je židovska zajednica u Argentini jedna od najbrojnijih i iako je ona sudjelovala u radu nekoliko peronističkih vlada, u toj državi postoji, prema riječima Sergia Widdera, predstavnika centra Simon Wiesenthal u Buenos Airesu, 'snažna antisemitistička tradicija i sklonost nekažnjavanju zločinaca'. Nesposobnost vlasti - čak i odbijanje nekih policajaca - da pronađu krivce za dva atentata, (onog na izraelsko veleposlanstvo u Buenos Airesu, iz 1992. godine, kad je poginulo 29 ljudi, i onog na židovski centar, 1994. godine, kad su poginule 84 osobe) nije promijenilo nabolje sliku o toj državi. Stoga je Menemova želja za razjašnjavanjem jasna u tom kontekstu, a riječ je o političkoj i diplomatskoj inicijativi. Stoga je stvaranje CEANA-e logična posljedica odluke koju je Menem donio 1992. godine, a riječ je o otvaranju arhiva u policiji, žandarmeriji, vojsci i tajnim službama, uredima za useljenike argentinskog Ministarstva vanjskih poslova i u Carinskoj upravi, a sve to kako bi se imao bolji uvid u nazočnost nacista u Argentini. Godine 1996. Menem je zapovijedio i otvaranje arhiva argentinske središnje banke kako bi se moglo utvrditi postojanje nacističkog zlata u državi. (...)" Kad je riječ o hrvatskim iseljenicima i izbjeglicama, spominje se 6. travnja ove godine, kad je lokalna televizijska postaja Canal 13, u svojoj stalnoj emisiji 'Telenoche' posvećenoj toj temi, uspjela pronaći Dinka Šakića i razgovarati s njim. Njegov je slučaj u članku samo spomenut, ali se zato posebno spominju Ante Pavelić i Ivo Rojnica, u izdvojenom članku pod naslovom 'Ustaša koji se smatrao veleposlanikom': " (...) Zna se da su neki nacisti poput Eichmanna, Ante Pavelića i Klausa Barbiea u Argentinu stigli odjeveni kao fratri. Pavelić, bivši šef Nezavisne Države Hrvatske, u kojoj je u koncentracijskim logorima ubijeno 800 tisuća ljudi, navodno je bio u vezi s tadašnjim zamjenikom vatikanskog tajnika Giovannia Battiste Montinia, budućeg pape Pavla VI., kako stoji u jednom brzojavu američke CIA-e iz 1947. (...)" "Ivo Rojnica, naturalizirani Argentinac, utjecajni je član hrvatske zajednice u toj državi. Taj uspješni poduzetnik glavni je donator časopisa 'Studia croatica' i novčano je pomagao postavljanje hrvatskog štanda na posljednjem Salonu knjige u Buenos Airesu. On poznaje mnoge utjecajne ljude, među ostalima i Carlosa Menema, a prema pisanju lista 'Pagina 12' čak je i financirao njegovu predizbornu kampanju godine 1989. Kad je Argentina priznala Hrvatsku, predsjednik Franjo Tuđman predložio je da Rojnica postane prvi veleposlanik. Nezgodno je bilo jedino to što zakon ne dopušta argentinskim državljanima da budu diplomatski predstavnici neke druge države. Zato su Rojnicu smatrali 'privremenim veleposlanikom', dok se čekala promjena zakona. A onda je došla 1992. i otvaranje arhiva. Tako se otkrila njegova mračna prošlost ustaškog zapovjednika u Dubrovniku, od 1941. do 1945. godine i njegovi progoni Židova i Srba u gradu, oduzimanje njihove imovine, često i zbog vlastite koristi te suradnja s Gestapoom. Centar Simon Wiesenthal upozorio je na to predsjednika Menema, a nekadašnji ustaški kolaboracionist nije dobio mjesto veleposlanika". 100125 MET apr 98