9. IV. ŠPANJOLSKI EL PAIS - O MEĐUNARODNOM SUDU U HAAGU

ŠPANJOLSKA EL PAIS 9. IV. 1998. Svjetski sud "Međunarodni sud u Haagu, koji se bavi suđenjem ratnim zločincima s područja bivše Jugoslavije, sada konačno radi punom parom. A to dokazuje da je njegovo stvaranje dobra zamisao, ali da su mu u početku nedostajala sredstva, ljudi i političke odluke. Danas, kad je međunarodni sud, kako se čini, čvrsto utemeljen, mogućnosti osnivanja međunarodnog suda koji neće biti stvoren 'ad hoc', nego stalan, sve više uzmiču pred odbijanjem takvih zamisli kod nekih velikih sila, osobito u SAD-u, ali i u Francuskoj. No, može se očekivati da međunarodna zajednica ipak uspije stvoriti neku ustanovu takve vrste. Međunarodni sud u Haagu, osnovan 1993. godine, prvi je sud te vrste od suđenja u Nuernbergu i Tokiju, nakon Drugoga svjetskog rata, a počeo je raditi tek kad su mu pružena veća sredstva i politička potpora. Ove mu je godine UN-ovo Vijeće sigurnosti za gotovo 50 posto povećalo proračun iz 1997. godine. Do sada je međunarodni sud izrekao tri presude, podigao optužnicu protiv 75 osoba, a u zatvoru se nalazi njih 24. Pogodovalo mu je to što se dobar dio osumnjičenih za počinjene ratne zločine, iz redova sve tri strane u sukobu, predao dragovoljno, ali i veliki napori koje je učinio SFOR pri progonu optuženih za počinjene ratne zločine te suradnja vlade bosanskih Srba i Biljane Plavšić. No, pravi će kredibilitet dobiti tek kad na optuženičku klupu posjedne zločince kao što je Radovan Karadžić. Iako se to nerado priznaje, suradnja srbijanskog vođe Miloševića nužna je da bi se nastavila uhićenja ratnih zločinaca, iako i sam Milošević zna da, na kraju krajeva, i on sam može završiti pred sudom kao osoba odgovorna za dobar dio zločina počinjenih u tom ratu. Već je u pripremi optužnica protiv njega, a to bi mogao biti dodatni element za pritisak na sadašnjega jugoslavenskog predsjednika koji će ga navesti da popusti pred međunarodnim pritiscima. Drugi međunarodni sud koji djeluje jest onaj za Ruandu, ali on radi vrlo sporo i njegovi su rezultati zasad još nedostatni. I u radu toga suda, kao i kod ovog prvog, primjećuje se da s njim nerado surađuju države koje su sudjelovale pri operacijama održavanja mira ili u ratu, a one ne žele da njihovi vojnici i časnici svjedoče pred sudom. A da i ne pričamo o mogućnosti da se i oni nađu među optuženima pred tim sudovima. Tijekom tri tjedna, predstavnici stotinu država i brojnih organizacija raspravljali su o tome u New Yorku, a o cijeloj se zamisli konačno treba raspravljati u lipnju i srpnju u Rimu. No, još ima previše otvorenih problema i razlika u kriterijima. Tako npr. američki Senat na jednoj strani podupire samu zamisao, ali na drugoj odbija stvoriti ustanovu u kojoj neće imati pravo ulaganja veta. A najvažnije razlike u stavovima javljaju se između onih koji žele stvaranje nezavisnog suda i onih koji žele da on ovisi o Vijeću sigurnosti te bude nadležan samo za slučajeve kad ne budu mogući sudski procesi u pojedinim državama. Kad je riječ o razlikama vezanima za financiranje i obvezivanje i o veličini davanja poreznih obveznika te ostalih aspekata mogućeg stalnog međunarodnog suda, i tu se kriju poteškoće: treba pomiriti pravne običaje mnogih država. Rađanjem međunarodnoga suda trebala bi se roditi i neka vrst međunarodnoga kaznenog zakonika, iako bi se glavnina poslova takve ustanove svela na suđenje počiniteljima ratnih zločina, uključujući i silovanja, zločina protiv čovječnosti i genocida. Novi međunarodni poredak u nastanku traži stvaranje kodeksa upravo takvih karakteristika, ako ne želimo da se on rodi s nekakvom velikom manom", piše u uvodniku lista. 100122 MET apr 98