NEW YORK, 4. travnja (Hina/AFP) - Predstavnici više od stotinu zemalja sudjelovali su u petak u New Yorku na posljednjoj pripremnoj sjednici za osnivanje Međunarodnog suda za genocid, zločine protiv čovječanstva i ratne zločine, čiji
bi temelji trebali biti postavljeni u lipnju u Rimu.
NEW YORK, 4. travnja (Hina/AFP) - Predstavnici više od stotinu
zemalja sudjelovali su u petak u New Yorku na posljednjoj
pripremnoj sjednici za osnivanje Međunarodnog suda za genocid,
zločine protiv čovječanstva i ratne zločine, čiji bi temelji
trebali biti postavljeni u lipnju u Rimu.#L#
Nakon trogodišnjih pregovaranja, diplomati tvrde kako je učinjen
veliki napredak ka formuliranju međunarodnog ugovora o tom sudu,
premda ostaju ozbiljne kontroverze koje bi trebale biti riješene na
trotjednoj konferenciji u Rimu zakazanoj za 15. lipnja.
Sve su zemlje danas suglasne s idejom o osnivanju Međunarodnog
suda, posebice nakon ratova na tlu bivše Jugoslavije i u Ruandi.
Među njima ipak ima dosta razlika glede funkcioniranja takvog suda,
a najveće razlike odnose se na stupanj neovisnosti Suda od država.
Prema izvorima nevladinih organizacija, istinskoj neovisnosti
Međunarodnog suda najviše se protive SAD i Francuska, a među
ostalim važnim zemljama koje su za ograničenje neovisnosti Suda su
Kina, Rusija, Indija, Pakistan, Meksiko i Nigerija.
Iza kontroverze o neovisnosti Suda stoje pitanja koja se odnose na
suverenitet država i na ovlasti Vijeća sigurnosti UN. Od rješenja
te kontroverze zavisi, primjerice, hoće li tužitelj moći dovoditi
osumnjičene za zločine pred Sud bez prethodne suglasnosti
upletenih država i Vijeća sigurnosti.
Pedesetak zemalja, među kojima su najaktivnije Njemačka, Kanada,
Argentina, Južnoafrička republika i Južna Koreja, smatraju kako bi
Sud trebao imati maksimalnu neovisnost od politike. Takvo
stajalište podupire i oko 800 nevladinih organizacija, koje su
pokrenule kampanju za neovisnost Suda sličnu onoj što su je vodile
za zabranu protupješačkih mina.
Za razliku od njih, Sjedinjene Države smatraju da tužitelj može
podnositi tužbe samo kada to zatraže Vijeće sigurnosti ili zemlje
potpisnice budućeg međunarodnog ugovora. Sličnog je stajališta i
Francuska. "Sjedinjene Države i Francuska taj sud vide prije svega
kao ad hoc sud koji će moći djelovati samo uz odobrenje Vijeća
sigurnosti", izjavio je pravni savjetnik nevladine organizacije
Human Rights Watch Richard Dicker.
SAD i Francuska, uz Kinu, Britaniju i Rusiju, imaju pravo veta u
Vijeću sigurnosti.
Po ocjeni glavnog tajnika Međunarodne federacije za ljudska prava,
Williama Bourdona, Sjedinjene Države i Francuska spadaju među
zemlje koje, kako se čini, "najviše zabrinjava mogućnost stvaranja
neovisnog Suda".
Sjedinjene Države su predložile da budući Sud može djelovati samo u
slučaju da to ne učini nacionalni sud. Prema riječima
glasnogovornika State Departmenta Jamesa Rubina, "Sud treba
djelovati u slučaju "kada nacionalni pravni sustav propusti" da
krivce za zločine izvede pred lice pravde.
Washington i Pariz tvrde kako strahuju od "neopravdanih optužbi"
protiv pripadnika njihovih oružanih snaga. "Moramo osigurati da
stalni Sud, u provođenju pravde, ne stavi lisice na ruke vladama"
koje su angažirane u mirovnim operacijama", rekao je Rubin.
Ipak, po ocjeni europskih diplomata, do rimskog sastanka još ima
vremena za nalaženje kompromisnih rješenja.
Britanija je, primjerice, napustila stajalište ostalih stalnih
članica Vijeća sigurnosti i pridružila se "Singapurskom
kompromisu", prema kojemu bi tužitelj mogao samostalno pokretati
tužbe, osim ako se tome izričito ne usprotivi Vijeće sigurnosti.
Mogućnost kompromisa navodno ne isključuju ni Pariz i Washington.
(Hina) rb
041133 MET apr 98