BELGIJA-LE SOIR OD 11.3.98. BRZEZINSKI

BELGIJA LE SOIR 11. III. 1998. Brzezinski: Američka zastava prekriva svijet Novinar lista Pol Mathil razgovarao je s bivšim profesorom na Harvardu i na Columbiji i savjetnikom predsjednika Jimmya Cartera za sigurnost Zbigniewom Brzezinskim. U ovom razgovoru on obrazlaže neke svoje tvrdnje iz najnovije knjige 'Velika šahovska ploča' koja je izišla u Sjedinjenim Državama u listopadu prošle godine: 'Trebat će jedno ili dva pokoljenja da Rusija prihvati svoj postimperijalni položaj'. - Kažete da nijedna zemlja nije nikada imala takav utjecaj u svijetu. Kako ste odgovorili na izjavu ('Nouvel Observateura') da ste 'američki imperijalist bez kompleksa'? = Bez posebnog uzbuđenja. Kada kažem da je američka svjetska prevlast danas jedini mogući izbor pred svjetskim bezvlašćem, samo utvrđujem činjenicu. Nakon hladnoga rata, nestao je bipolarni svijet. Danas je samo dugoročna američka geostrategija u stanju dati osnovu buduće ravnoteže u odnosima između velikih država u svijetu. - 'Tko nadzire Euroaziju, nadzire cijeli svijet': ovo je, čini se, bit Vaše knjige. Može li se nadzirati takav prostor? = Treba pokušati. To je glavno u mojoj knjizi. Da su tijekom hladnog rata SAD dopustile da ih se udalji s tih prostora, pobjeda Sovjetskog Saveza bila bi neizbježna. Zauzimam se za ulogu SAD-a kao jedine sile koja može spriječiti pojavu neke druge sile koja bi mogla zagospodariti tim kontinentom. - Ocjenjujete Rusiju kao 'crnu rupu', iako ona ide prema demokraciji. Ne bismo li joj trebali pomoći da iziđe iz te 'rupe'? = Svakako, ali treba znati kako. Sadašnja 'smuta' (smutnja, nered, op. prev.), ruski pad, još će trajati, prije više nego manje. Ipak se nadam da će se pojaviti nov naraštaj političara koji će biti pluralistični i realni, sposobni da osiguraju pretvorbu Rusije u suvremenu europsku državu. Ukratko, Rusija danas mora odlučiti ono što je Turska odlučila dvadesetih godina: odlučiti se za posuvremenjenje, europeizaciju i demokratizaciju u sklopu nacionalne, postimperijalne države. - Ipak kažete da se poslijesovjetska politička klasa nije odrekla imperijalnih težnjs... = Da, ali mislim da smo nazočni zadnjem stupnju ruskog imperijalizma. Uzmite primjer Čečenije: velika većina ruskog društva bila je protiv tog rata. Ili primjer NATO-ova proširenja: ono zapravo ne brine puno ljudi u Rusiji. Naravno, jedan dio ruske političke elite još je ukorijenjen u sovjetsko doba, tj. imperijalno. Odatle i njihova zamisao da bivši sovjetski blok mora ostati područje ruskog utjecaja. Bojim se da će trebati jedno ili dva pokoljenja da Rusija prizna i prihvati svoj postimperijalni status. Uvjeriti Ruse u neizbježnost te pretvorbe, trebao bi biti glavni zadatak zapadne politike, napose SAD-a. - Gubitak Ukrajine još nije preboljen... = Nedvojbeno. Bez Ukrajine, nema ruskog carstva... - Rusija je potpisala sporazum s NATO-om. Znači li to da prihvaća pristup Poljske, Češke i Madžarske? = Ustvari, da. Ubuduće će Moskva nastojati kočiti sljedeće etape tog proširenja. - Kakvi su izgledi da američki Senat odobri proširenje? = Neće biti poteškoća. Većina je Amerikanaca uvjerena da je proširenje u njihovu interesu. - Baltički narodi kucaju na vrata NATO-a. Moskva kaže: 'Nikada'... = Moskva je to već rekla za tri zemlje koje su pristupile Savezu. Danas to kaže za baltičke narode. Jednoga će dana, ne sutra, to reći i za Ukrajinu. Rusi su pragmatični, uvijek prihvaćaju stvarnost. - Nije čudno što Vaša knjiga nije bila dobro primljena u Rusiji. Jeste li doista u Rusiji 'persona non grata'? = Ne vjerujem. K tome, u nekim je krugovima moja knjiga objektivno prihvaćena. - Ruse živcira to što ne želite priznati moć Moskve... = Status velesile uključuje spoj četiriju pokazatelja: odlučna gospodarska uloga, najviši stupanj tehnologije, velik kulturni utjecaj i, svakako, svjetska vojna projekcija. Rusija nema ništa od toga. Samo jedna zemlja na svijetu ima ta četiri čimbenika. - A tisuće ruskih nuklearnih bojevih glava? = Indija i Izrael imaju istu nuklearnu moć, ali nitko ne misli da su velesile. - Živcirate ih još zbog jednog razloga, a to je Vaše mišljenje o ruskoj političkoj 'eliti'... = To je moguće. Uz rijetke iznimke, svi su njezini pripadnici bili visoki komunistički dužnosnici. Među njima nema disidenata, kao u Poljskoj ili Češkoj. Njima nedostaje osjećaj za stvarnost. Njihova težnja za položajem kakav imaju SAD je besmislena. Rusija je previše iscrpljena četvrtstoljetnom komunističkom vladavinom da bi bila svjetski partner SAD-u. - Dotičete se također osjetljiva pitanja: novca... = Jaz između te elite i ostalih smrtnika je doista dubok. Njezina 'financijska agresivnost' je sramna. Ruski 'poslovni čovjek' dobiva goleme provizije, posebice za suradnju sa stranim tvrtkama, dok svoj novac stavlja u zapadne banke. Prema podacima Svjetske banke, financijski prijenos (privatni i državni) sa Zapada prema Rusiji premašuje 130 milijarda dolara. No 60 do 70 milijarda jednostavno je utajeno i poslano na Zapad. - Moskvu su očito uvrijedile Vaše izjave da je za SAD vrlo važno područje koje Vi zovete 'euroazijski Balkan', a smjerate na Kaspijsko more i na budućnost njezinih bogatstava... = Mislim da je to jedan od glavnih problema američke vanjske politike. Ne samo zbog golemih energetskih pričuva na tome području već i zbog toga što je ono moguće žarište nereda i sukoba između nekolikih zemalja koje ga žele nadzirati. SAD moraju spriječiti da neka od zemalja prigrabi isključivo vodstvo na tome području. - 'Le Soir' je nedavno razgovarao s Gennadijem Zjuganovom, vođom Ruske komunističke stranke. Na pitanje o Vašoj knjizi, odgovorio je: 'To je brbljanje. Iz svake krize, Rusija izlazi još jača. Tako će biti i ovaj put.' Vaš odgovor? = Ukratko. To je razmišljanje koje samo može produljiti sadašnji pad njegove zemlje. - U Vašoj knjizi, ostanak Lenjinova mauzoleja uspoređujete sa situacijom kada bi u Berlinu danas bio Hitlerov mauzolej... = To nije šala. Doista mi je žao što se poslijesovjetska Rusija još ne uspijeva osloboditi lenjinističke hipoteke. To govori o golemom utjecaju prošlosti koji pritišće rusku stvarnost. - Niste jako skloni Europi. Govorite o njoj kao o 'portalu američke dizalice' ili čak o 'protektoratu'. Mislilo se da je Velika Britanija Vaša povlaštena saveznica. No, Vi očito dajete prednost osovini Pariz-Bonn... = Ja stvarno dajem prednost francusko-njemačkom pravcu u Europi, jer su te dvije zemlje iskreno zainteresirane za europsku sudbinu. London je prihvatio drukčije stajalište. Volim Europu, odatle dolazim. Mislim da je ujedinjena Europa na dugi rok glavni čimbenik stabilnosti. Stoga se radujem njezinoj integraciji i širenju, a žao mi je da je Velika Britanija na rubu događanja. - Vaša je prijašnja knjiga nosila naslov 'Velika igra', nova se zove 'Velika šahovska ploča'. Za Vas je politika samo hladna računica? = To je tumačenje koje ima dugu tradiciju." 130053 MET mar 98