NJEMAČKA - FR - 12. II. RUSIJA-SAD: IPAK NIJE NA POMOLU NOVO LEDENO DOBA

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 12. II. 1998. Suradnja usprkos polemici Novinar smatra da usprkos pojedinim novijim izjavama Borisa Jeljcina nije na pomolu novo ledeno doba u odnosima Rusije i SAD. "Čini se da izjave ruskog predsjednika Borisa Jeljcina o Sjedinjenim Državama navješćuju novo ledeno doba. No, na mnogim područjima dvije države dobro surađuju. Agresivnim stavom prema Iraku američki predsjednik Bill Clinton priziva Iraku opasnost trećeg svjetskog rata, upozorio je prije nekoliko dana ruski predsjednik Boris Jeljcin. Kada ga je dopisnik milanskog dnevnika Corriere della Serra zamolio da iznese svoje mišljenje o američkoj vanjskoj politici, Jeljcin je dodao: 'Povijest pokazuje da su svi pokušaji osvajanja prevlasti u cijelom svijetu kratkog daha'. 'Pokušaji pojedinih zemalja da svijetu nametnu unipolarni model i da steknu ulogu vođe, nerealni su, pa čak i opasni', istaknuo je on. Ta je izjava prevršila mjeru. Promatrač je gotovo bio sklon povjerovati da je na pomolu novo ledeno doba u odnosima između Rusije i SAD. Rusi i Amerikanci uistinu se ne sukobljavaju samo oko najbolje metode za urazumljivanje Sadama Huseina. Tek što su se Rusi pomirili sa širenjem NATO-a na istoku u obliku prijama Poljske, Mađarske i Češke, Clinton je sredinom siječnja u Bijeloj kući primio predsjednike Estonije, Letonije i Litve i potpisao s njima 'Povelju o partnerstvu'. Ta je povelja bila neugodna Rusima baš kao i podrobno, kritičko izvješće o stanju ljudskih prava u njihovoj zemlji, koje je 30. siječnja objavilo američko ministarstvo vanjskih poslova. Moskvi se podjednako malo sviđa uporno inzistiranje Washingtona na potpunoj gospodarskoj blokadi Irana kao i ojačani američki utjecaj na bivše sovjetske republike poput Armenije, Gruzije ili Azerbejdžana. Na sjednici ruskog vijeća sigurnosti, Boris Jeljcin požalio se na djelatnost 'inozemnih agenata' na Kavkazu. SAD bezobzirno 'prodiru' u regiju koja je od životne važnosti za Moskvu, dodao je ruski Predsjednik. Upotrebom takvih pojmova i izjavama o američkoj hegemoniji i nužnom multipolarnom svijetu, Jeljcin preuzima koncept svog ministra vanjskih poslova Jevgenija Primakova. 69-godišnji Primakov želi organizirati otpor prevlasti SAD-a i ponuditi oslabljenom pacijentu Rusiji nekoliko paralelnih sredstava za jačanje krvotoka: brojnija i jača multinacionalna radna tijela poput Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeća NATO- a i Rusije. No, tim konceptom Primakov ne želi - usprkos tragovima koje je na njemu ostavila dužnost šefa inozemnog odjela KGB-a za vrijeme hladnog rata - obnoviti sukob već ostvariti razumnu konkurenciju. No, Rusi i Amerikanci surađuju u nizu važnih projekata, odvojeno od udarnih naslova i polemika. Od g. 1994. Rusi prodaju Amerikancima visokoobogaćeni uran, proizveden iz razmontiranih atomskih bombi u gorivo za atomske centrale. Vrijeme ugovora: 20 godina. Vjerojatni prihod za Rusiju: 12 milijardi dolara. Ugovori tog opsega sklapaju se na sastancima američkog potpredsjednika Ala Gorea i ruskog premijera Viktora Černomirdina. Početkom ožujka njih dvojica sastat će se deseti put - ovaj put u Washingtonu. Ti su sastanci u međuvremenu postali rutina, baš kao i posjeti američkoga ministra obrane Moskvi: danas će se sastati William Cohen i njegov ruski kolega Igor Sergejev. Danas surađuju i visoki časnici. Ruska Duma odobrila je 31. listopada sporazum koji zabranjuje proizvodnju, skladištenje i upotrebu kemijskog oružja. U programu, podijeljenom na dvije faze, rusko ministarstvo obrane uništit će 40 tisuća tona materijala za masovno uništenje neprijatelja. Budući da taj program stoji oko 5 milijarda dolara, Amerikanci pomažu - zasada sa 140 milijuna dolara", piše dopisnik lista iz Moskve Florian Hassel. 130204 MET feb 98