SIGNAL MAGAZINE, ROBINSON - AMERIČKI INFORMACIJSKI RAT U BIH

PODLISTAK Američki časopis SIGNAL magazine s nadnevkom od od lipnja 1997. donosi opširan tekst Clarencea A. Robinsona, Jr. o potrebama primjene informatičke tehnologije u ratne svrhe osvrćući se na njezinu uporabu kod američke vojske u Bosni i Hercegovini. Bosanska rijeka informacija teče sporije, a vojnicima samo lagano kaplje Nova dostignuća u informacijskoj tehnologiji nude vojnu vrijednost kada postoji suvisla doktrina i organizacija Nova dostignuća informacijske tehnologije koja mogu učiniti dramatične promjene u efikasnosti i zaštiti borbenih snaga se naglavačke strmoglavljuju o zid rukovodstvenih izazova. Vrtoglavi ritam množenja informacijskih sistema u vojsci je suočen s hijerarhijskom zapovjednom strukturom i doktrinom koja je još uvijek u razvoju. Prije postizanja prevlasti na digitalnom bojnom polju,treba se srušiti popriličan broj komunikacijskih prepreka - sadržaj, valna širinai mogućnost povezivanja. Ozbiljne koalicijske i združene operacije kao one u Bosni i Hercegovini možda najviše trpe od oblika hijerarhije koji je sklon prednostima informacijskih sistema u višim zapovjednim strukturama,dok vojnici iz nižih postrojbi komuniciraju isto kao i prije 20 godina. Dvije novije američke procjene združenih i koalicijskih operacija u Bosni i Hercegovini pokazuju kako širenje informacija još nije dostiglo do sporednih zapovjednih mjesta koja su mnogo niža od nivoa divizija. Jedan izvještaj radne grupe znanstvenog odbora Ministarstva obrane ukazuje da neka područja Bosne i Hercegovine zahtijevaju posebnu hitnost u nastavljanju procesa pomicanja informacija i informacijskog oruđa nadolje do bojne. Druge prijeke potrebe uključuju izvršenje velikih pomaka,kojim viši obavještajni centri postaju aktivniji i nude gotove proizvode nižim korisnicima kroz usavršene metode dobrog marketinga. Treći je prioritet organiziranje rukovodstvenih timova za prikupljanje informacija koji bi sastavili u cjelinu informacije obavještajnih službi s nacionalnog, područnog i terenskog nivoa,te onih dobivenih od faktora nadgledanja i izviđanja, kako bi opskrbili borce potrebnim informacijama. Drugi izvještaj je od dr. C.Kennetha Allarda, predsjednika i nosioca najviše izvršne dužnosti u Cyber Strategies, Incorporated, iz Alexandrije, Virginija. Umirovljeni američki pukovnik, Allard je dobrovoljno služio na posebnom zadatku za Emmeta Paigea, Jr., pomoćnika ministra obrane za zapovijedanje, kontrolu, veze, i obavještavanje,/SIGNAL,svibanj 1996, str.29) kao promatrač Sjeverno-atlantskog saveza (NATO-a) u 1.-oj oklopnoj diviziji američke vojske. U mnogim područjima, Allardova zapažanja o Bosni i Hercegovini se podudaraju s onim radne grupe Ministarstva obrane, dok se razilaze u drugim. Analiza radne grupe znanstvenog odbora Ministarstva obrane je naslovljena "Poboljšana primjena obavješćivanja na bojnom polju". Ta je analiza ustanovila da inicijativa za povećanje zapovjedništva i kontrole provedena prije godinu dana već čini napredak u povećanju sigurnosti i učinkovitosti boraca, ali i da se mnogo toga još mora učiniti u širenju veza na druga područja. "Kako se poboljšava infrastruktura veza, raste potreba za boljim informacijskim oruđima i tehnikama upravljanja. Iskušavanje pod realističnim uvjetima operacija u Bosni i Hercegovini nas opskrbljuje s vrlo korisnim procjenjivanjem koncepata i pristupa", govori se u izvještaju radne grupe. Ova analiza dalje navodi da postoji potreba za promjenama u operacijama kao i u doktrinama o združenim, koalicijskim i redovnim vojnim snagama, kako bi se podigla razina postavljene infrastrukture tehnologije i opreme. Radna je grupa pronašla brojne sistemske prepreke dostizanju informacijske prevlasti. S potencijalom za razmještj postrojba na zemlji i uz posljedični operativni stres, očekuje se da bi se nedostaci i nepotrebni rizici povećali ukoliko se ne naprave znatne promjene, tvrdi se u izvještaju. Analiza još preporuča stalni razvitak i relističnu procjenu informacijskih upravljačkih oruđa i tehnologije za iskorištenje kanala veza visokih valnih dužina. "Da bi se povećale koristi inicijative za povećanje zapovjedništva i kontrole u Bosni i Hercegovini," primjećuje se u izvještaju, "radna grupa također preporuča aktivnosti razvojnog sistema u nekom drugom području operacija." Učiniti ne-tehničke promjene barem je jednako tako važno kao i promijeniti tehnologiju i zahtijevat će jaku predanost i vodstvo na svim nivoioma da bi se to uspješno provelo, nastavlja se u analizi. U intervjuu SIGNALU Allard kaže da se informacijska revolucija najčešće zaustavlja na nivou divizija, te da se za američkog vojnika život u Bosni i Hercegovini nije puno promijenio. Dodaje da usprkos techno-modi niže brigade i bojne još uvijek vode operacije kao u prošlosti, uz ratne zemljovide i mape u omjeru 1 :50 000 presvučene acetatom. Te postrojbe također koriste zastarjelu opremu za vezu i samo one sisteme senzora i izviđanja prirođene kopnenim postrojbama. Allard, čiju knjigu: Zapovijedanje, kontrola i uobičajena obrana upravo tiska Nacionalno sveučilište za obranu, izjavljuje da postoji velika razlika između svih komponenti informacijskog sistema koji bi trebalo da su u Bosni i Hercegovini i " minimalnog utjecaja kojeg su ti sistemi imali na više vojne razine pa sve na niže do boraca." Takvu situaciju pripisuje rastrošnom korištenju informacijskih sistema na višim nivoima koji nisu dospjeli do razine gdje su borci. U posjeti operativnom centru 2. brigade bojnog tima američke vojske u dolini Drine, Allard je naišao na mape presvučene acetatom i starinske slikojave na bazi rotirajućeg bubnja. "Većina taktičkih zapovjednih centara izgledaju približno isto kao i u drugim ratovima- u šatorima, polusrušenim zgradama ili u stražnjem dijelu oklopnih vozila. Tome pridodajte učinke brdovitog terena koji ograničava komunikaciju iz dosega vidokruga, vrijeme i kompjutorske viruse, pa će te biti suočeni s trajnim kvalitetama vojničkog života na terenu" izjavljuje on. "Dojmilo me se kako je sve što koriste borci i dalje isto. Takve vas se stvari dojme , ili bi to trebale, da je informacijska revolucija imala tako mali utjecaj na to kako se vode operacije na terenu" naglašava Allard. On vjeruje da je tehnologija dostupna ali da još uvijek ne stiže do, niti ima utjecaj na operacije na terenu kao što bi trebala. Pripisujući dio problema s informacijskim sistemima u Bosni i Hercegovini doktrinacijskim pitanjima, Allard tvrdi da ispod razine divizija postoji nagli pad. U Bosni i Hercegovini, to usredotočenje na mogućnosti informacijskih sistema u stožerima divizija se donekle pripisuje neuobičajenoj situaciji, gdje se ima doktrinacijska odgovornost za, i kontrola 15 odvojenih američkih brigada.Oklopna divizija je također bila upletena u garnizonske probleme što oklopna divizija ne bi trebala." Usprkos ovim neobičnim uvjetima u Bosni i Hercegovini, na Allarda su snažan dojam ostavile teškoće pri običnoj uspostavi veza između divizija, brigada i bojna standarnim taktičkim sistemima - što je ipak funkcioniralo. On napose spominje da takvo stanje postoji nasuprot pozadine informacijski bogate okoline, gdje je obična svjesnost o situaciji dostupna jedinicama koje sudjeluju u taktičkim vježbama u Nacionalnom središtu za izobrazbu u Fort Irwinu, California, i u naprednijim eksperimentima ratnog djelovanja. "Ova je situacija velika suprotnost dvjema dominantnim oblicima informacijskih staza. U nekoj mjeri, Allard pripisuje određeni utjecaj na učinkovite informacijske operacije karakterističnoj vojnoj organizacijskoj hijerarhiji."Prevucite zapovjedništvo i kontrolu te komunikacijski plan odjeljenja preko organizacijske strukture i vidjet će te da su skoro jednaki" izvješćuje on. Napetost se javlja između organizacijske hijerarhije i načina na koji će snage djelovati na digitalnom bojnom polju. U Bosni i Hercegovini, primjećuje, između stožera i divizija, tj. odjeljenja Snaga za provedbu mira (IFOR), Združenog europskog zapovjedništva(ACE),Snaga za brzo djelovanje i NATO-a - "Primijetio sam da informacijske operacije rade vrlo dobro i to je ono na što se usredotočila radna grupa znanstvenog odbora Ministarstva obrane." "Ali, u Bosni i Hercegovini, ti stožeri su naslagani jedan na drugi, što je čest slučaj u koalicijskim operacijama. Takva situacija još više mami hijerarhijsku strukturu da funkcionira na način upravo suprotan korištenju informacijske tehnologije koja se tek istražuje na polju informacijskih operacija i informacijskog ratovanja" potvrđuje Allard. Količina informacija kao nikada ranije teče od Washingtona do stožera u Evropi i raznih međustanica. Na primjer, široko razgranata mreža povezuje stožere NATO-a sa snagama u Bosni i Hercegovini, dajući operativne i obavještajne poruke pripadnicima trideset i tri nacionalnosti koje sačinjavaju koaliciju. Za sve se također koristi Internet. Allard kaže da bi zapovjednici htjeli imati svu kontrolu , pa i više, jer su najčešće bili odgajani u okolini informacijske oskudice. Dalje kazuje da funkcioniranje zapovjednika na taj način više nije moguće, jer tehnologija nudi mogućnost da osposobljuje ljude na raznim razinama."Međutim, zapovjednička struktura u ovom trenutku nije zadovoljna ovim novim pristupom. "Što se doktrine tiče, vojska to još mora srediti. Ako to važi za vojsku, a važi, to je isto tako i u slučaju suradnje drugih službi. Potrebno je puno više rada na tom procesu, od ploče za crtanje pa nadalje,s više konceptualne povezanosti između službi. Tehnologija očito postoji, ali se ne primjenjuje na prikladan način", tvrdi ¸Allard. "Tomu je najviše razlog vojni hijerarhijski mentalitet." Zapovjednici nikad ne bi ni pomislili da bilo koju jedinicu, od brigade do voda, koriste za neku taktičku operaciju ako vojnici nisu potpuno osposobljeni za uporabu oružja koje bi trebali koristiti. "Tako je bilo u pripremama za Bosnu i Hercegovinu,i tim je postupkom spašeno mnogo života. Međutim, nismo pripremili ljudstvo da koriste informacijsko oružje" uvjerava Allard. "Mi još uvijek pristupamo operacijama na onaj stari način i čini se da ne shvaćamo da je informacijska komponenta snažno oružje u našu korist, ako ga koristimo na pravi način" govori on. Prema Allardovoj procjeni, američke informacijske operacije u Bosni i Hercegovini podvlače važnost informacija u suvremenim vojnim akcijama, kao i teškoće prilagodbe tradicionalnih struktura novim misijama i tehnologijama. Svesrdno priznaje domišljatost i dovitljivost američkim vojnicima , nižim časnicima i podčasnicima. Mala informacijska postrojenja su najviše bila proizvod izuzetno talentiranih vojnika. "Na neki način, spasili su nas od neprilika koje smo kao vođe trebali riješiti puno prije" tvrdi. "U previše je slučajeva bilo izoliranih baza podataka i izoliranih oružanih sistema." Allard pohvaljuje zapanjujući uspjeh vojnog zrakoplovstva. Helikopteri 4. brigade 1. oklopne divizije su spojili presudne prednosti brzine i pokretljivosti u planinskom području. Uporaba puškostrojnica sa sistemom kamera i magnetoskopskih traka na Apache helikopterima je odigrala važnu ulogu. Inovacije posada helikoptera su dovele do nove metode digitalne slike koja je osigurala vrijedne informacije. Kada se to spojilo s približno 900 dolara vrijednim komercijalnim softwareom hvatača oblika /commercial software frame grabber/, dobivene fotografije su dokumentirale kršenje Daytonskih sporazuma. Fotografije bi, kao neklasificirane snimke, ponekad mogle biti predane bivšim zaraćenim stranama, primjećuje on. Informacije su jedina komponenta rata čija cijena se snizila a korisnost povećala. Iskustvo iz Bosne i Hercegovine podvlači potrebu za zamjenom zastarjele vojne opreme i struktura podrške komercijalnim telekomunijacijama, automatizacijom i servisom. Allard tvrdi da je integracija ruske brigade pripojene IFOR-u bila bazirana na odnosima pojedinih vojnika. Nasuprot tome , najveći pojedinačni problem zapovjedništva i kontrole koji je stvarao poteškoće usklađivanju u Bosni i Hercegovini su Daytonski sporazumi, koji nisu imenovali jedan nadležni organ za sinkronizaciju vojnih, političkih i humanitarnih vidova misije. Na informacijsku tehnologiju osobito utječu ljudi, izobrazba i postupci, te vrijeme potrebno za provedbu istih. Međutim, prema Allardovoj procjeni, jedna kombinacija tih činilaca u borbenim ili operativnim ¸ambijentima se neprestno podcjenjuje, što začuđuje. Jedva da se i spominju organizacijske implikacije suvremenog ratovanja - usklađivanje političkih i vojnih strana neke operacije za održavanje mira, smanjivanje labavih stožera i zamjenjivanje zastarjele vojne opreme i suvišnih struktura podrške komercijalnim proizvodima, on izvješćuje. Ti zadaci su zastrašujući. Allard zaključuje da će, bez snažnih obveza vodstva, teško stečeni napredak u Bosni i Hercegovini zaostati za onim potencijalom kojeg će vojne operacije informatičkog doba zahtijevati na drugim područjima i u drugim vremenima. 050419 MET mar 98