NJEM. SD.ZEIT. 10. I. RADIKALIZACIJA KOSOVSKE POLITIČKE SCENE?

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 10. I. 1998. Kosovska bomba i dalje je eksplozivna "Na Kosovu znamenje ponovo najavljuje nasilje: 'oslobodilačka vojska' albanske većine zasula je južnu srpsku pokrajinu serijom napada u kojima je dosad stradalo više od 30 ljudi - uglavnom srpskih dužnosnika ili policajaca, ali i Albanaca osumnjičenih za kolaboraciju. Srpska država uzvraća udarac. Žrtve policijskih batinaških postrojba studentski su prosvjednici u gradovima, ali i obični seljaci na selu, čije kuće postaju žrtvama samovoljnih racija. Albanci (...) počinju osjećati na svojoj koži bič države otkada je beogradski vlastodržac Slobodan Milošević njihovoj pokrajini 1989./1990. oduzeo autonomiju, zamijenivši je izvanrednim stanjem. Otada je Kosovo u razgovoru popraćeno sintagmom 'bačva baruta'. Bačva još nije eksplodirala. Iako se stanje ponovno opasno pogoršalo, uspješan je čak i pokušaj ispredanja tanke niti razgovora između Srba i Albanaca. Primjer je Centar za primijenjena politička istraživanja (CAP) u sastavu muenchenskog sveučilišta Ludwig Maximilian, koji u kosovskom sukobu primjenjuje provjereni motto 'promjena putem približavanja'. Znanstvenici su okupili intelektualce obje strane na jednom grčkom otoku gdje su formulirali 'Zajedničke preporuke' političkim vodstvima. Taj je dokument po mišljenju Martina Brusisa, člana CAP-a zaduženog za Kosovo, prijelomni napredak koji bi mogao otvoriti put pregovorima. Intelektualci predlažu pregovore na dva područja: pregovore o izgradnji povjerenja putem praktičnih poboljšanja i pregovore o statusu Kosova. Prvo područje po njihovoj definiciji obuhvaća priznanje albanskog kao službenog jezika, slobodan pristup Albanaca školama i sveučilištima, ukidanje izvanrednog stanja, obostranu izjavu o odbacivanju nasilja i razoružanje stanovništva. Dvije se strane za sada još ne mogu složiti oko pitanja statusa Kosova. Svi srpski politički blokovi smatraju Kosovo neotuđivim dijelom Srbije i kolijevkom njezine kulture. Albanci se više ne zadovoljavaju ni povratom autonomnih prava i zahtijevaju državnu samostalnost. Dalek je put od intelektualnih rasprava do prakse. CAP namjerava u veljači nastaviti razgovore u obliku konferencije u koju bi trebali biti uključeni i politički akteri. Doduše, beogradsko je vodstvo do sada odbijalo svaku mogućnost posredovanja. Kosovski je sukob stereotipno proglašen 'unutrašnjim pitanjem'. Doduše, međunarodni pritisak raste, a prošli su tjedni pokazali da međunarodna zajednica više ne namjerava tolerirati potiskivanje te teme s dnevnog reda. Primjerice, njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel i njegov francuski kolega Hubert Vedrine napisali su u studenomu prošle godine pismo Miloševiću u kojem pozivaju Predsjednika na pregovore o 'posebnom statusu' nemirne pokrajine. Na konferenciji o Bosni, održanoj u prosincu prošle godine na Petersbergu kraj Bonna, izbio je skandal kada je Zapad zajedno s Rusijom ustrajao na tematizaciji kosovskog problema u zaključnom dokumentu. Svi su Srbi potom izišli iz dvorane, ponijevši sa sobom i spoznaju da je međunarodna zajednica u međuvremenu uvidjela da je u Daytonu pogriješila. Pri sklapanju mirovnog sporazuma za Bosnu potkraj 1995. rješenje kosovskog pitanja još nije spomenuto. Sljedećega tjedna posebni američki izaslanik za područje bivše Jugoslavije Robert Gelbard otputovat će u Beograd. Čak i u samoj Srbiji javljaju se glasovi kritike na račun agresivnog Miloševićeva nastupa na Kosovu. Nakon okrutnog suzbijanja studentskih prosvjeda 30. prosinca prošle godine, patrijarh Pavle, sjedokosi poglavar Srpske pravoslavne crkve, pozvao je na dijalog vodstva u Prištini i u Beogradu. Patrijarh Pavle pozvao je istodobno Albance da priznaju srpsku državu i da je ne poistovjećuju s trenutačnim vodstvom. Mnogi od ukupno 200 tisuća Srba, koji još žive na Kosovu, također smatraju da ih je Beograd izdao. Uz potporu crkve, najavili su stvaranje 'nacionalnog i demokratskog pokreta' za zaštitu svojih interesa, pri čemu je naglasak nedvojbeno na 'nacionalnoj' sastavnici. Dramatično napeta situacija na Kosovu mogla bi se vrlo brzo dodatno zaoštriti: 22. ožujka ove godine Albanci namjeravaju prvi put nakon šest godina održati izbore u samoproglašenoj 'Republik Kosova'. Njihov 'predsjednik' Ibrahim Rugova, zagovornik nenasilnog otpora srpskoj vladavini koju Albanci smatraju okupacijom, izložen je snažnom pritisku. U slučaju njegove smjene, radikalizacija bi - uz ilegalnu oslobodilačku vojsku - mogla zahvatiti i političko predstavništvo kosovskih Albanaca. Dakle, razne strane potpaljuju fitilj kosovske 'bačve baruta'. Čini se da je međunarodno posredovanje nužnije no ikad dosad", zaključuje Peter Muench. 120226 MET jan 98