BEOGRAD, 13. prosinca (Hina-Sonja Badel) - Američka odluka o produžetku sankcija prema SRJ, zamrzavanje odluke Međunarodnog monetarnog fonda o obnovi članstva SRJ do lipnja iduće godine, napuštanje bonnskog sastanka Savjeta za
primjenu mirovnog sporazuma i neuspjeh najnovijeg kruga pregovora o sukcesiji zbog nepromijenjenih tvrdih stajališta jugoslavenske strane, događaji su koji svjedoče o pogoršanom međunarodnom položaju SRJ.
BEOGRAD, 13. prosinca (Hina-Sonja Badel) - Američka odluka o
produžetku sankcija prema SRJ, zamrzavanje odluke Međunarodnog
monetarnog fonda o obnovi članstva SRJ do lipnja iduće godine,
napuštanje bonnskog sastanka Savjeta za primjenu mirovnog
sporazuma i neuspjeh najnovijeg kruga pregovora o sukcesiji zbog
nepromijenjenih tvrdih stajališta jugoslavenske strane, događaji
su koji svjedoče o pogoršanom međunarodnom položaju SRJ.#L#
Jugoslavenske vlasti, međutim, ne pokazuju nikakvu zabrinutost. U
izjavama državnih dužnosnika i predstavnika Socijalističke
partije, odluke američkog predsjednika o "vanjskom zidu sankcija"
i MMF-a proglašavaju se rutinskim potezima, koji se mogu izmijeniti
tijekom godine. Napuštanje međunarodnog skupa u Bonnu zbog toga što
je u završni dokument uneseno stajalište o Kosovu i neodstupanje od
(za sve države sljednice neprihvatljivih) stajališta o sukcesiji,
nailazi na skoro jednodušno odobravanje domaće javnosti. Svima je
bliska ideja da je Kosovo "unutrašnje pitanje" Srbije i da se
međunarodni čimbenici nemaju što miješati kao i to da podjela
nasljedstva bivše SFRJ ne smije biti na štetu SRJ, kako navodno žele
Hrvatska, Slovenija i međunarodna zajednica.
Oporbene stranke u kritici državne politike, kada i traže
"fleksibilniji" stav u pregovorima o sukcesiji, ne očituju se
izravno o tome što pod tim podrazumijevaju, ali i one, baš kao i
službena politika, polaze od toga da se SFRJ nije raspala, već su se
pojedine republike "odcijepile", što je suština problema u
pregovorima o sukcesiji.
Incident s napuštanjem međunarodnog skupa u Bonnu, osudile su neke
stranke - Srpski pokret obnove, Građanski savez, Demokratska
stranka, Socijaldemokracija, ali uz obrazloženje da se
jugoslavensko izaslanstvo trebalo izboriti za to da se o Kosovu ne
razgovara i da kosovsko pitanje ne uđe u završni dokument, jer
Kosovo nema veze sa daytonskim Mirovnim sporazumom. Većina je
potpuno gluha za tumačenja međunarodnih predstavnika i pojedinaca
u zemlji, kao i Helsinškog odbora za ljudska prava, da se daytonski
sporazum odnosi na cijelu regiju i na sve ono što bi moglo ugroziti
mirovni proces i stabilnost. A od Kosova za to nema ozbiljnjeg
slučaja.
Oporbene stranke kritiziraju režim da je napuštanjem bonnske
konferencije htio osigurati pozitivne bodove za Socijalističku
partiju i njezina kandidata Milana Milutinovića na predsjedničkim
izborima, čiji se drugi krug održava 21. prosinca. Socijalisti su
navodno htjeli pokazati da se oni brinu o nacionalnim interesima,
pa makar zbog toga morali napuštati međunarodne skupove i snositi
posljedice međunarodnih moćnika.
Činjenica da državna propaganda ne prestaje napadati međunarodnu
zajednicu zbog miješanja u unutrašnje stvari, kakvo je navodno
kosovsko pitanje, navodi na pomisao da nije riječ samo o
predizbornom manevru, već o trajnom izolacionizmu. Propagandna
retorika o tome kako Srbija i SRJ neće biti "kolonija", dovodi u
pitanje predizborni slogan predsjedničkog kandidata ljevice - "I
Srbija i Svijet" i potvrđuje da vlast Slobodana Miloševića ne
namjerava napustiti politiku koja se duboko razilazi sa svijetom.
Komentari državnog radija i TV-a, Tanjuga, listova "Politike" i
"Politike-ekspresa" sadrže optužbe na račun međunarodne
zajednice, govore ponovno o uroti protiv Srbije i SRJ. Napadaju
međunarodnu zajednicu zbog "pomoći albanskom separatizmu i
terorizmu", što, kako kažu, nije ništa drugo, nego pokušaj
razbijanja SRJ. Bonnska konferencija se ocjenjuje kao "fiasko",
kao "razvodnjavanje" i "revizija" daytonskoga sporazuma.
Svi oni koji drukčije misle, koji znaju što za gospodarstvo i uopće
za razvoj Srbije znači produžetak sankcija i izolacija, za što je
kriva "outistična" politika Beograda, mogu o tome javno govoriti u
neovisnim medijima, uz rizik da budu proglašeni za "nepodobne", čak
i za "izdajice" srpskih nacionalnih interesa.
(Hina) bs dd
131813 MET dec 97