Ž4=ŠVICARSKA
Ž1=NEUE ZUERCHER ZEITUNG
Ž2=3. I. 1998.
Ž3=Tiha većina podupire širenje EU na istok?
"Predviđeni pristup zemalja nekadašnjeg istočnog bloka Europskoj uniji
ujedinit će bivše zemlje Habsburške monarhije i Austrije pod
zajedničkim političkim krovom. Osam desetljeća nakon propasti carstva
predstoji približavanje koje podiže emocije. Pjesnik H. C. Artmann
izjavio je nedavno u interviewu za 'Kurier' da Slovence, Hrvate,
Mađare, Čehe i Slovake ne smatra strancima. Istočna Europa skriva
veliku 'poetsku snagu', kazao je Artmann, ističući dojam o procvatu
duhovnog života u mnogim dijelovima Europe. Beč ponovo zrači sjajem
metropole, dodao je Artmann. Tom samopouzdanju umjetnika
suprotstavljena su strahovanja austrijskih političara da konkurencija
s istoka šteti austrijskoj privredi.
Nedavno su to pitanje u javnosti komentirala dva pokrajinska
poglavara: Karl Stix, socijaldemokrat iz Gradišća (Burgenland - op.
prev.) i Erwin Proell, demokršćanin iz Donje Austrije
(Niederoesterreich - op. prev.). Obojica zahtijevaju duge prijelazne
rokove koji bi po njima trebali osigurati zaštitu radnih mjesta.
Njihove izjave odaju obrambeno stajalište koje konkurenciju smatra
nepoželjnom. Očigledo zato što natjecanje nije protumačeno kao motor
razvoja već kao ometajući čimbenik. Potencijal jedinstvenog tržišta,
proširenog na istok, očigledno ne uspijeva prevagnuti rizike. Stix je
po navodima svog glasnogovornika Norberta Darabosa iznio konkretne
brojke: sve dok plaće u Mađarskoj ne porastu bar do 70 posto
vrijednosti onih s druge strane granice, Austrija mora glasati protiv
prijema Mađarske u EU, ustvrdio je Stix. Razina plaća u Mađarskoj
iznosi trenutačno samo 10 posto plaća u Austriji.
Stixov zamjenik u gradišćanskoj pokrajinskoj vladi Gerhard Jellasitz,
član OVP, ne slaže se sa svojim koalicijskim partnerom. Stixovo je
stajalište po njegovu mišljenju krajnje dvojbeno i neprimjereno.
Jellasitz je nagovijestio da je očigledno posrijedi težnja za
spuštanjem novog oblika nekadašnje Željezne zavjese - takozvane
'ledene zavjese' koju ovaj put želi podići Zapad. Socijaldemokrati
(SPO) su odmah kritizirali Jellasitza zbog nerealnih gesta
susretljivosti. Gradišćanski OVP smatra očigledno - za razliku od
SPO-a - da srastanje regije preko granica pojedinih zemalja donosi
više prednosti nego nedostataka. Gradišće je gospodarski najslabija
austrijska savezna pokrajina te ima pravo na odgovarajuću subvenciju
EU (status 'cilj 1'). Ponekad se promatrač ne može oteti dojmu da je
primarni cilj zadržavanje statusa koji omogućuje subvenciju a ne
oslobađanje od njega kao plod vlastitih napora.
Austrijski ministar vanjskih poslova Wolfgang Schuessel tvrdi, doduše,
da ozbiljno shvaća zabrinutost regionalnih političara ali istodobno
izjavljuje sljedeće: 'Blokada će nam donijeti više štete nego
koristi'. Zbog različitog stanja u gospodarstvu, zemlje-kandidati
trebale bi pristupiti Europskoj uniji na različit način, tvrdi
Schuessel, dodajući da na tržištu rada neće odmah zavladati
velikodušnost te da su nužni dulji prijelazni rokovi. No, Schuessel
također upozorava da su i Mađari i Poljaci zainteresirani za takve
rokove kako bi spriječili naglo odlijevanje vrhunskih stručnjaka.
Nadalje, buduće članice nastoje izolirati dijelove svoje industrije
kako bi ublažile konkurenciju sa Zapada, podsjeća Schussel. Austrijski
ministar vanjskih poslova izjavljuje da tijekom kontakata s tim
zemljama nikada nije imao osjećaj da neće biti moguće dogovoriti
spomenuti prijelaz.
Po Darabosu gradišćanska je privreda nakon pada Željezne zavjese 1989.
g. zabilježila uzlet. Po njegovim riječima stvoreni su joint ventures
koji su prekoračili granice. Glasnogovornik pokrajinskog poglavara
prikazuje Gradišće kao 'produljenu radionicu' zapadne Europe u kojoj
su se zahvaljujući niskoj razini plaća smjestile tvornice rezervnih
dijelova, povezane, primjerice, s automobilskom industrijom. Poznato
je da su takva postrojenja danas posvuda ugrožena budući da se javljaju
sve jeftinije lokacije. Darabos tvrdi da već postoji prilično veliko
crno tržište rada i strahuje da će ukidanje granica rezultirati
natjecanjem koje će istisnuti Gradišće. Sam Stix često upozorava da
načelno nije protiv pristupa Mađarske ali da mora zastupati interese
Gradišća. Pitanje je zastupa li ih uistinu najbolje kada poseže za
protekcionističkim mjerama.
Artmann, pjesnik, može govoriti što god poželi budući da je područje
njegovog interesa pjesništvo a ne radna mjesta. Političari poput Stixa
i Proella imaju drugačije zadaće. Te drugačije zadaće ne mogu prikriti
nesolidarnu komponentu u njihovom stajalištu. Usponi i padovi
povijesti više su štedili Austriju nego, primjerice, Češku i Mađarsku.
Je li to razlog što usprkos zajedničkoj prošlosti u okviru monarhije s
austrijske strane granice nema traga europskoj svijesti? Tek
malobrojni tvrde da žele biti svjedoci ponovnog srastanja starog
kontinenta te da su u ime tog cilja spremni prihvatiti i - privremene -
mane koje taj proces nosi sa sobom. U tom kontekstu Schuessel izjavljuje
da ne treba podcijeniti činjenicu da politika često manipulira strahom
ljudi. Stoga austrijski ministar vanjskih poslova priželjkuje više ljudi
koji će hrabriti a manje onih koji će poticati strah.
Nedostatak velikodušnosti možda pokazuje da je povjesničar Friedrich
Heer imao pravo, napisavši da 'povijest boli'. Po Heeru 'pamćenje
seljaka... igra izuzetnu ulogu u anonimnoj, nepisanoj, bezimenoj
austrijskoj svijesti'. Po tom tumačenju Austrijanci nisu zaboravili da
su Česi i Mađari - u nekim slučajevima i prije nekoliko stoljeća -
upadali u danas austrijske regije. Heer tvrdi da je 'učinak' tih
sjećanja danas gotovo zanemaren. Austrijski ministar vanjskih poslova
tvrdi pak da se po anketama tri petine Austrijanaca 'ponovo vrate u
naše društvo' te da dobiju svoje mjesto i svoj glas u Europi.
Schuessel nije zadovoljan što je rasprava previše ograničena na
očuvanje 'časno stečenog posjeda'. Austrijski ministar vanjskih
poslova suprotstavlja tom posjedu cjelovitu perspektivu: propustimo li
povijesnu priliku ponovnog ujedinjavanja Europe, izgubit ćemo daleko
više od tih navodno časno stečenih prava. Aludirajući na raspravu o
Turskoj, Schuessel izjavljuje da Europa mora imati hrabrosti da nastupa
u ulozi 'globalnog igrača'. Valja razviti strateški koncept za prostor
koji obuhvaća oko jednu milijardu ljudi na potezu od Rusije preko
Balkana do Maghreba. 'Think big', zahtijeva Schuessel" na kraju
članka dopisnika lista iz Beča.
050210 MET jan 98
Najava događaja - svijet - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - fotografije - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - kultura - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za subotu, 18. siječnja
Najava događaja - sport - za subotu, 18. siječnja
Euroliga: Baskonia svladala Panathinaikos, pet koševa Šamanića
Ligue 1: Preokret i pobjeda Lillea protiv Nice
Premijera predstave "Pir malograđana" Gradskog kazališta "Zorin dom"
Reakcije stranaka na videosnimku ministra Dabre, traže ostavku
La Liga: Espanyol - Valladolid 2-1, Jurić igrao do 83. minute