FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŠVICARSKA/NZZ - 3. I. AUSTRIJA I ŠIRENJE EU

Ž4=ŠVICARSKA Ž1=NEUE ZUERCHER ZEITUNG Ž2=3. I. 1998. Ž3=Tiha većina podupire širenje EU na istok? "Predviđeni pristup zemalja nekadašnjeg istočnog bloka Europskoj uniji ujedinit će bivše zemlje Habsburške monarhije i Austrije pod zajedničkim političkim krovom. Osam desetljeća nakon propasti carstva predstoji približavanje koje podiže emocije. Pjesnik H. C. Artmann izjavio je nedavno u interviewu za 'Kurier' da Slovence, Hrvate, Mađare, Čehe i Slovake ne smatra strancima. Istočna Europa skriva veliku 'poetsku snagu', kazao je Artmann, ističući dojam o procvatu duhovnog života u mnogim dijelovima Europe. Beč ponovo zrači sjajem metropole, dodao je Artmann. Tom samopouzdanju umjetnika suprotstavljena su strahovanja austrijskih političara da konkurencija s istoka šteti austrijskoj privredi. Nedavno su to pitanje u javnosti komentirala dva pokrajinska poglavara: Karl Stix, socijaldemokrat iz Gradišća (Burgenland - op. prev.) i Erwin Proell, demokršćanin iz Donje Austrije (Niederoesterreich - op. prev.). Obojica zahtijevaju duge prijelazne rokove koji bi po njima trebali osigurati zaštitu radnih mjesta. Njihove izjave odaju obrambeno stajalište koje konkurenciju smatra nepoželjnom. Očigledo zato što natjecanje nije protumačeno kao motor razvoja već kao ometajući čimbenik. Potencijal jedinstvenog tržišta, proširenog na istok, očigledno ne uspijeva prevagnuti rizike. Stix je po navodima svog glasnogovornika Norberta Darabosa iznio konkretne brojke: sve dok plaće u Mađarskoj ne porastu bar do 70 posto vrijednosti onih s druge strane granice, Austrija mora glasati protiv prijema Mađarske u EU, ustvrdio je Stix. Razina plaća u Mađarskoj iznosi trenutačno samo 10 posto plaća u Austriji. Stixov zamjenik u gradišćanskoj pokrajinskoj vladi Gerhard Jellasitz, član OVP, ne slaže se sa svojim koalicijskim partnerom. Stixovo je stajalište po njegovu mišljenju krajnje dvojbeno i neprimjereno. Jellasitz je nagovijestio da je očigledno posrijedi težnja za spuštanjem novog oblika nekadašnje Željezne zavjese - takozvane 'ledene zavjese' koju ovaj put želi podići Zapad. Socijaldemokrati (SPO) su odmah kritizirali Jellasitza zbog nerealnih gesta susretljivosti. Gradišćanski OVP smatra očigledno - za razliku od SPO-a - da srastanje regije preko granica pojedinih zemalja donosi više prednosti nego nedostataka. Gradišće je gospodarski najslabija austrijska savezna pokrajina te ima pravo na odgovarajuću subvenciju EU (status 'cilj 1'). Ponekad se promatrač ne može oteti dojmu da je primarni cilj zadržavanje statusa koji omogućuje subvenciju a ne oslobađanje od njega kao plod vlastitih napora. Austrijski ministar vanjskih poslova Wolfgang Schuessel tvrdi, doduše, da ozbiljno shvaća zabrinutost regionalnih političara ali istodobno izjavljuje sljedeće: 'Blokada će nam donijeti više štete nego koristi'. Zbog različitog stanja u gospodarstvu, zemlje-kandidati trebale bi pristupiti Europskoj uniji na različit način, tvrdi Schuessel, dodajući da na tržištu rada neće odmah zavladati velikodušnost te da su nužni dulji prijelazni rokovi. No, Schuessel također upozorava da su i Mađari i Poljaci zainteresirani za takve rokove kako bi spriječili naglo odlijevanje vrhunskih stručnjaka. Nadalje, buduće članice nastoje izolirati dijelove svoje industrije kako bi ublažile konkurenciju sa Zapada, podsjeća Schussel. Austrijski ministar vanjskih poslova izjavljuje da tijekom kontakata s tim zemljama nikada nije imao osjećaj da neće biti moguće dogovoriti spomenuti prijelaz. Po Darabosu gradišćanska je privreda nakon pada Željezne zavjese 1989. g. zabilježila uzlet. Po njegovim riječima stvoreni su joint ventures koji su prekoračili granice. Glasnogovornik pokrajinskog poglavara prikazuje Gradišće kao 'produljenu radionicu' zapadne Europe u kojoj su se zahvaljujući niskoj razini plaća smjestile tvornice rezervnih dijelova, povezane, primjerice, s automobilskom industrijom. Poznato je da su takva postrojenja danas posvuda ugrožena budući da se javljaju sve jeftinije lokacije. Darabos tvrdi da već postoji prilično veliko crno tržište rada i strahuje da će ukidanje granica rezultirati natjecanjem koje će istisnuti Gradišće. Sam Stix često upozorava da načelno nije protiv pristupa Mađarske ali da mora zastupati interese Gradišća. Pitanje je zastupa li ih uistinu najbolje kada poseže za protekcionističkim mjerama. Artmann, pjesnik, može govoriti što god poželi budući da je područje njegovog interesa pjesništvo a ne radna mjesta. Političari poput Stixa i Proella imaju drugačije zadaće. Te drugačije zadaće ne mogu prikriti nesolidarnu komponentu u njihovom stajalištu. Usponi i padovi povijesti više su štedili Austriju nego, primjerice, Češku i Mađarsku. Je li to razlog što usprkos zajedničkoj prošlosti u okviru monarhije s austrijske strane granice nema traga europskoj svijesti? Tek malobrojni tvrde da žele biti svjedoci ponovnog srastanja starog kontinenta te da su u ime tog cilja spremni prihvatiti i - privremene - mane koje taj proces nosi sa sobom. U tom kontekstu Schuessel izjavljuje da ne treba podcijeniti činjenicu da politika često manipulira strahom ljudi. Stoga austrijski ministar vanjskih poslova priželjkuje više ljudi koji će hrabriti a manje onih koji će poticati strah. Nedostatak velikodušnosti možda pokazuje da je povjesničar Friedrich Heer imao pravo, napisavši da 'povijest boli'. Po Heeru 'pamćenje seljaka... igra izuzetnu ulogu u anonimnoj, nepisanoj, bezimenoj austrijskoj svijesti'. Po tom tumačenju Austrijanci nisu zaboravili da su Česi i Mađari - u nekim slučajevima i prije nekoliko stoljeća - upadali u danas austrijske regije. Heer tvrdi da je 'učinak' tih sjećanja danas gotovo zanemaren. Austrijski ministar vanjskih poslova tvrdi pak da se po anketama tri petine Austrijanaca 'ponovo vrate u naše društvo' te da dobiju svoje mjesto i svoj glas u Europi. Schuessel nije zadovoljan što je rasprava previše ograničena na očuvanje 'časno stečenog posjeda'. Austrijski ministar vanjskih poslova suprotstavlja tom posjedu cjelovitu perspektivu: propustimo li povijesnu priliku ponovnog ujedinjavanja Europe, izgubit ćemo daleko više od tih navodno časno stečenih prava. Aludirajući na raspravu o Turskoj, Schuessel izjavljuje da Europa mora imati hrabrosti da nastupa u ulozi 'globalnog igrača'. Valja razviti strateški koncept za prostor koji obuhvaća oko jednu milijardu ljudi na potezu od Rusije preko Balkana do Maghreba. 'Think big', zahtijeva Schuessel" na kraju članka dopisnika lista iz Beča. 050210 MET jan 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙