LUXEMBOURG, 11. prosinca (Hina/AFP) - Predstavnike petnaest zemalja članica Europske unije u petak i subotu očekuje težak sastanak koji bi službeno trebao pokrenuti proces kojim bi se u idućih deset godina EU proširila na deset
zemalja istočne Europe i Cipar.
LUXEMBOURG, 11. prosinca (Hina/AFP) - Predstavnike petnaest
zemalja članica Europske unije u petak i subotu očekuje težak
sastanak koji bi službeno trebao pokrenuti proces kojim bi se u
idućih deset godina EU proširila na deset zemalja istočne Europe i
Cipar.#L#
Istodobno, međutim, europske petnaestorica moraju riješiti
osjetljivo pitanje stvaranja Vijeća za euro koje su predložile
Njemačka i Francuska. Svrha tog vijeća bila bi usklađivanje
gospodarske i proračunske politike zemalja članica eura, nakon što
on bude pušten u optjecaj 1. siječnja 1999.
Što se širenja EU tiče, njezine današnje članice zasad se slažu samo
u jednom - da u travnju 1998. načelno trebaju početi pregovori s pet
istočnoeuropskih zemalja (Mađarskom, Poljskom, Češkom,
Slovenijom i Estonijom) i Ciprom. Te je zemlje, naime, u srpnju
Europska komisija ocijenila politički i gospodarski
najspremnijima za pridruživanje.
No zato već postoji razlika u stajalištima glede održavanja
konferencije na kojoj bi, uz sudjelovanje petnaestorice, svih
jedanaest zemalja kandidata za pridruživanje i Turske, bilo govora
o temama od zajedničkog interesa.
Takvu je konferenciju predložila Francuska kako bi donekle
ponudila europski okvir Turskoj i zemljama istočne Europe koje nisu
u prvom krugu kandidata za ulazak u EU (Litva, Letonija, Slovačka,
Rumunjska i Bugarska), ali toj zamisli snažan otpor pruža Grčka, a
ni Njemačka ne pokazuje pretjerano oduševljenje.
Golema su razmimoilaženja unutar EU i glede odnosa između procesa
širenja i njegovih troškova u razdoblju između 2000. i 2006.
godine.
Francuska želi odmah čvrsta jamstva u tom pogledu, a čak i prije
toga, zajedno s Belgijom i Italijom, širenje EU uvjetuje reformom
njezinih institucija, poljoprivrede, fondova strukturalne pomoći
i financijskih perspektiva.
"Ne može se napredovati u magli ni ozbiljno razmatrati pitanje
širenja, a da ne znamo koliko će taj proces stajati", tvrdi
francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine.
Nasuprot tome Njemačka, čije mišljenje podupiru Nizozemska i
Španjolska, smatra da ništa ne smije usporiti početak pregovora s
istočnom Europom i da rasprava o tim pitanjima treba na red doći
kasnije.
Čini se da je njemačkom stajalištu sklon i luksemburški premijer
Jean-Claude Juncker koji će predsjedati sastanku.
Bitka oko Vijeća za euro bit će barem jednako silovita. Velika
Britanija, iako je odlučila ne uključiti se u projekt eura od
njegova početka, zahtijeva mogućnost sudjelovanja na raspravama
tog vijeća kad god to poželi. Različiti stupanj podrške u tome joj
pružaju i ostale zemlje koje euro neće uvesti 1. siječnja 1999. -
Švedska, Danska i Grčka.
Francuska, pak, želi da u radu tog neslužbenog i savjetodavnog
tijela sudjeluju isključivo zemlje koje euro i koriste, no spremna
je prihvatiti da predstavnici "četvorke" budu povremeno pozivani
na sastanke.
Treće stajalište je ono njemačko, prema kojem bi zemlje bez eura
mogle imati status promatrača u vijeću.
Ne bude li oko tog pitanja postignut kompromis, na summitu će se tek
konstatirati da zemlje koje od početka uvode euro imaju namjeru
neslužbeno se sastajati nakon 1. siječnja 1999.
(Hina) dam rb
111257 MET dec 97