FINANCIJSKI BILTEN 319.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 319. 16 - 23. prosinca '99. Čestit Božić Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Predsjednički izbori 24. siječnja 8. Vlada RH: Usvojen program restrukturiranja Tiska 9. HNB: U idućoj se godini očekuje manje kredita državi 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 11. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 16. XII. 41.850.000 41.850.000 13,81 % 156.449.000 17. XII. 12.300.000 9.300.000 11,42 % 151.525.000 20. XII. 16.100.000 16.100.000 12,48 % 228.479.000 21. XII. 20.860.000 10.860.000 13,20 % 186.852.000 22. XII. 11.000.000 7.500.000 12,36 % 204.816.000 23. XII. 18.000.000 10.000.000 12,40 % - Dnevni prosjek 20.018.000 15.935.000 12,61 % 185.624.000 Krajem prošloga i početkom ovoga tjedna računi su banaka bili vrlo dobro popunjeni. Stoga je, primjerice, ponuda novca u noćnom trgovanju bila znatno veća od potražnje, pa je njezin velik dio - ponekad čak i više od 150 milijuna kuna - ostajao neplasiran. Pritom je pala i cijena novca, pa je kamata na prekonoćne kredite potonula na svega 8,0 posto. Međutim, ubrzo se situacija promijenila. Naime, od polovice tjedna ponovno nema dovoljno sredstava da bi se utažili kreditni apetiti sviju. Stoga posljednjih dana velik dio noćne potražnje - otprilike 50 milijuna kuna - ostaje nepodmiren. Pritom se i kamata vratila na 10 posto. Ista je situacija i u dnevnom kreditiranju. Posljednjih dana nema dovoljno novca da bi se potražnja u cijelosti pokrila. Inače, pad ponude izazvale su najave veće potrošnje deponenata. Pored toga, banke su morale platiti devize koje su prošloga petka kupile od Hrvatske narodne banke. Kako bilo, cijena se novca kretala se na uobičajenim razinama. Opozivni krediti plasirani su po kamati od 12,50 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 227,2 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 215,2 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 10 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 2,0 milijuna. Od 22. prosinca vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,30 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Promet od čak 18 milijuna kuna i rast cijena većine dionica osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Vrlo velik promet ponajviše se zahvaljuje trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke, kojima je ostvareno više od 82 posto ukupnog ovotjednog prometa. Pritom im je cijena porasla gotovo 100 kuna, ili više od 12 posto, pa je, po prvi puta još od veljače, dosegnula razinu od 900 kuna. Na vrijednosti je dobila i većina ostalih dionica. Snažno je, 50 kuna, porasla cijena Plave lagune, dok je dionica Zagrebačke banke serije E poskupila 27 kuna. Slijedile su ih dionice Privredne i Varaždinske banke. Prvoj je cijena porasla 25, a drugoj 20 kuna. Cijena Plive porasla je pak 14 kuna, pa je dosegnula razinu od 500 kuna. Značajniji rast zabilježilo je još nekoliko dionica. Cijena Karlovačke pivovare porasla je 13, Podravke osam, Dalmatinske banke sedam, a Končara šest kuna. Na začelju liste dobitnica našle su se dionice Arenaturista i Kraša s dobitkom od pet te Riječke banke s dobitkom od dvije kune. Na listi gubitnica ovoga su se pak tjedna našle tri dionice. Najviše je, čak 4.300 kuna, ili više od 74 posto, potonula cijena Štedionice Sonic. Dionica Zagrebačke pivovare pojeftinila je pak pet, a Istraturista svega jednu kunu. Potaknut rastom cijena većine dionica, CROBEX indeks osvojio je ovoga tjedna 34 boda, ili više od pet posto, pa je dosegnuo 699 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 20 - 23. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 70 70 70 110.040 Pliva 488 500 500 1.441.343 Podravka 71 80 79,71 531.879 Varaždinska banka 69,50 85 85 36.142 Viktor Lenac 55 56 56 4.719 Zagrebačka banka 0 830 905 900 14.865.867 Arenaturist 40 40 40 2.720 Elka 55 55 55 19.800 Istraturist 16 16 16 1.600 Jadran-turist 18 18 18 2.754 Karlovačka pivovara 287 310 310 58.095 Končar 39 41 41 8.430 Kraš 73 75 75 35.005 Plava laguna 450 500 500 400.470 Privredna banka 100,03 120 119,90 130.338 Riječka banka 60 64 62 279.744 Riviera 61 61 61 3.965 Splitska banka 45 45 45 2.250 Štedionica Sonic 1.500 1.500 1.500 1.500 Varteks 19 20 20 26.433 Zagrebačka banka E 332 332 332 17.928 Zagrebačka pivovara 560 560 560 56.000 18.037.024 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu promet ovoga tjedna premašio 8,0 milijuna kuna, što se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Prerade i Bakrotiska, kojima je ostvaren promet od 2,7, odnosno 2,0 milijuna kuna. Pritom je cijena Prerade potonula 34 kune, ili više od 25 posto. Na listu gubitnica ovoga su se tjedna "plasirale" još četiri dionice. Snažno je, 29 kuna, pala cijena Autotransa. Osjetno je pojeftinila i dionica Zagrebačke pivovare (pet kuna), dok je cijena Riječke banke pala tri kune. Na začelju ove liste našla se dionica Dom fonda koja je pojeftinila jednu lipu. Lista dobitnica ovoga je tjedna bila puno bogatija. Na nju se "plasiralo" čak 14 dionica. Najviše je, čak 35 kuna, skočila cijena Jadranskog naftovoda. Slijedile su je dionice Ericssona-Tesle i Čateksa s dobitkom od 10 kuna, dok je cijena Tempere porasla devet kuna. Dionice Hotela Rabac i Jadran hotela iz Rijeke poskupile su pak pet kuna, a osjetno je, 3,50 kuna, porasla i cijena Arenaturista. Cijena Elke porasla je jednu kunu, dok su se na začelju liste dobitnica našle dionice šest PIF-ova. Od njih je najviše, čak 97 lipa, porasla cijena Expandie. Slijedila ju je dionica Središnjeg nacionalnog fonda s dobitkom od 23 lipe. Osjetnije su poskupile i dionice Pletera (devet lipa), Velebita (sedam) te Sunca (šest lipa), dok je cijena Slavonskog fonda porasla svega jednu lipu. Unatoč rastu cijena većine dionica, VIN indeks potonuo je u odnosu na prošli četvrtak osam bodova, ili oko 2,7 posto - na 291 bod. Razlog je tomu snažan pad cijene dionica Belišća prošloga petka. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 20 - 23. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 40 40 40 700.120 Autotrans 50 50 50 161.800 Bakrotisak 216,12 216,12 216,12 2.015.102 Chromos Samobor 440 440 440 8.800 Čateks 80 80 80 313.200 Elka 50 55 55 280.055 Ericsson-Tesla 109 115 115 147.070 Hoteli Rabac 35,03 35,03 35,03 6.445 Jadran hoteli 55 55 55 692.395 Jadranski naftovod 850 850 850 10.200 Prerada 100 100 100 2.763.100 Renotex 94,12 94,12 94,12 350.879 Riječka banka 60 60 60 6.900 Sunčani Hvar 16 16 16 3.760 Tankerska plovidba 70 70 70 21.698 Tempera 1372,63 1372,63 1372,63 26.079 Zagrebačka pivovara 560 560 560 71.120 Zanatlija 200 200 200 16.200 Zav. za pr. plan. 440 440 440 115.280 Zlatni rat 30 45 45 70.725 PIF Dom 11 11,01 11 95.374 PIF Expandia 9 10 10 44.207 PIF Pleter 4,26 4,34 4,34 6.744 PIF Slavonski 4,21 4,27 4,26 54.499 PIF Sunce 4,14 4,16 4,16 2.089 PIF Sred. nac. 5,58 5,72 5,72 20.546 PIF Velebit 5,66 5,80 5,80 80.040 8.084.439 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 16. prosinca 23. prosinca Promjena u % Frankfurt/DAX 30 6341,29 6782,39 + 6,95 London/FTSE-100 6672,00 6776,80 + 1,57 New York/DJIA 11225,32 11203,60 - 0,19 Tokyo/Nikkei 18111,31 18461,93 + 1,93 Na Wall Streetu je počelo Božićno slavlje. Doduše, Dow Jones indeks oslabio je ovoga tjedna 20-ak bodova, no zadržao se iznad razine od 11.200 bodova. Nasdaq indeks pak iz dana u dan postavlja nove rekorde. U prvom je dijelu tjedna na Wall Streetu vladala velika zabrinutost. Naime, do utorka je bilo vrlo neizvjesno kakva će odluka o kamatnim stopama biti donešena na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Fedovog Savjet za otvoreno tržište (FOMC). No, nakon sastanka napetosti je nestalo. Jer, FOMC je odlučio da kamate ostanu nepromijenjene. "Budući je Fed kamate ostavio netaknute, držim kako će Tržište nastaviti rasti do kraja godine," kaže jedan analitičar. Međutim, drugi smatraju kako opasnost još nije prošla već je samo kratkoročno odgođena. Jer, vjeruju oni, predsjednik Feda Alan Greenspan strahu od "millennium buga" nije želio dodati još i povećanje kamata. No, ako i iduće godine gospodarstvo nastavi rasti tako snažno kao ove, Fed će morati povećati kamate kako bi obuzdao veliku potražnju za kreditima, objašnjavaju oni. Bilo kako bilo, "posljednja ovogodišnja poruka FOMC-a glasi ? Sretan Vam Božić, otiđite kući i dobro se zabavite," našalio se jedan analitičar. S druge pak strane, u elektroničkom trgovanju preko Nasdaq sustava situacija je sasvim drugačija. Potražnja za dionicama računalnih kompanija još je uvijek vrlo velika, pa Nasdaq indeks svakodnevno raste. Stoga se, po prvi puta u povijesti, probio iznad razine od 3.900 bodova. Inače, od početka godine taj je indeks ojačao gotovo 80 posto. Europske burze za "petama" Wall Streetu I na europskim je burzama do sastanka FOMC-a vladao oprez. No, nakon odluke da kamate u SAD-u ostaju nepromijenjene, Europljani su odahnuli. Potaknute dobrim raspoloženjem na Wall Streetu, cijene europskih dionica snažno su porasle. "Tržišta će se nastaviti konsolidirati. Stoga će do kraja godine zasigurno svi biti u dobitku. Međutim, mnogi su trgovci zaključili svoje poslovne knjige, pa je obujam prometa vrlo skroman," kaže jedan analitičar. No, drugi su prilično skeptični glede nastavka uzlaznog trenda, ali zasad ne žele procjenjivati do kada će potrajati "utrka cijena", poglavito u tehnološkom sektoru. I pozornost Japanca usmjerena na FOMC Ovaj je tjedan bio uspješan i za ulagače na burzi u Tokiju. Nikkei indeks porastao je gotovo dva posto. No, kao uostalom i drugdje u svijetu, početak tjedna nije obećavao ništa dobro. Naime, strah Japanaca da će FOMC povećati kamate pokrenuo je lavinu dobitonosnih prodaja. No, dobro se raspoloženje s Wall Streetu proširilo i na Tokijsku burzu, pa se ona oporavila. Pritom je najveća potražnja, dakako, vladala za dionicama tehnoloških tvrtki. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 16. prosinca 23. prosinca Promjena u % Euro/USD 1,0144 1,0085 - 0,58 Euro/JPY 104,19 102,15 - 1,95 USD/JPY 102,81 101,35 - 1,42 Cijena zlata: USD/Unca 16. prosinca 23. prosinca Promjena u % 280,65 286,50 + 2,08 Euro je i dalje pod pritiskom. Njegov je tečaj ovoga tjedna ponovno zaronio ispod razina od 1,01 američkog dolara i 103 japanska jena. Međutim, analitičari kažu kako je to tek posljedica korekcije cijena nakon nedavnog jačanja eura. Isto tako, prilično su sigurni kako će se euro već početkom iduće godine oporaviti. To smatra i predsjednik Europske središnje banke (ECB) Wim Duisenberg koji je nedavno kazao kako će gospodarstvo Eurolanda iduće godine sustići rast američkog. I dok je prema euru ojačao, u odnosu na jen, dolar je oslabio. Stoga je njegova cijena zaronila ispod razine od 101,50 JPY. Posljedica je to odluke Feda da kamate u SAD-u ostaju na dosadašnjim razinama. Tako, primjerice, ključna kamata na savezne fondove ostaje na 5,50 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 17 - 24. prosinca '99. Valutai jedinica Tečaj17. prosinca Tečaj24. prosinca Promjenau % Euro 1 7,6617 7,6712 + 0,12 DEM 1 3,9174 3,9222 + 0,12 USD 1 7,5552 7,6035 + 0,63 GBP 1 12,2055 12,2204 + 0,12 JPY 100 7,3352 7,4860 + 2,05 ATS 1 0,5568 0,5574 + 0,12 ITL 100 0,3956 0,3961 + 0,12 CHF 1 4,7896 4,7911 + 0,03 SIT 100 3,8628 3,8758 + 0,33 Sredinom je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula novu rekordnu razinu ? 3,9227 kuna. Iako je kasnije lagano pala, ipak je, u odnosu na prošli petak, viša za 0,12 posto. Na vrijednosti su dobile i sve ostale valute. Britanska funta jača već mjesec i pol dana i u tom je razdoblju njezina cijena porasla više od 2,5 posto. Tečaj japanskog jena skočio je pak samo u protekla dva tjedna više od tri posto. U istom je razdoblju američki dolar poskupio oko 1,50, a euro, austrijski šiling i talijanska lira, kao i marka, otprilike 0,15 posto. Nakon dvotjednog pada, cijena slovenskog tolara, ovoga je tjedna porasla oko 0,3 posto, dok je švicarski franak ojačao skromnih 0,03 posto. 7. Vlada RH: Predsjednički izbori 24. siječnja Vlada Republike Hrvatske donijela je u utorak Odluku o raspisivanju izbora za predsjednika Republike Hrvatske, koji će se održati 24. siječnja 2000. Odluka će stupiti na snagu 25. prosinca 1999. Od toga dana, kao dana raspisivanja izbora počet će se primjenjivati rokovi iz Zakona o izboru Predsjednika Republike Hrvatske. To znači da se najkasnije u roku od dvanaest dana od dana stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora, tj. od 25. prosinca 1999. Državnom izbornom povjerenstvu moraju podnijeti prijedlozi kandidata za izbor predsjednika Republike. Vlada je Odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora donijela na zatvorenoj sjednici kojom je predsjedao premijer Zlatko Mateša, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade RH. Odluka o rasporedu sredstava proračuna Pored toga, Vlada je donijela odluku o rasporedu sredstava korisnicima Državog proračuna na temelju Odluke o privremenom financiranju javnih izdataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2000. Prihvaćen je i prijedlog o sudjelovanju Republike Hrvatske u radu Gospodarskog i socijalnog vijeća UN (ECOSOC) u sljedeće dvije godine. Vlada je imenovala dr. Zvonimira Šeparovića, ministra pravosuđa, voditeljem izaslanstva na Konferenciji o holokaustu u Stockholmu od 26.-28. siječnja 2000. Predstavnikom Vlade u Organizacijskom odboru za obilježavanje 300. obljetnice rođenja fra Andrije Kačića Miošića imenovan je dr. Jure Radić, potpredsjednik Vlade i ministar razvitka, useljeništva i obnove, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Vlade RH. 8. Vlada RH: Usvojen program restrukturiranja Tiska Vlada je prihvatila program financijskog i poslovnog restrukturiranja tvrtke Tisak d.d. iz Zagreba, priopćio je u četvrtak vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada je prihvatila odluke o davanju državnog jamstva domaćim i inozemnim bankama po kreditima tvrtki Tisak d.d., kao i preporuke o otpisu potraživanja i njihovu prijenosu na Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Uz druge zaključke o reprogramiranju dugova Tiska d.d. osigurani su svi uvjeti za uspješno poslovanje toga dioničkog društva kojeg većinski vlasnik s udjelom od 88,7 posto sada postaje država, kaže se u priopćenju. Vlada je program restrukturiranja Tiska prihvatila na zatvorenoj sjednici kojom je predsjedao potpredsjednik Vlade Borislav Škegro. Ostale odluke Vlade Na ovoj je sjednici Vlada usvojila i tekst aneksa o suradnji u borbi protiv terorizma, krijumčarenja i zloporabe droga te protiv organiziranog kriminala i aneks o suradnji u predaji i prihvatu osoba čiji je boravak protuzakonit a u sklopu Sporazuma o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine. Vlada je donijela uredbe o obavljanju poslova doplatka za djecu u prvom tromjesečju 2000. i o računanju vremena u 2000. Utvrđena je visina naknade troškova promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske. U skladu sa Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata usklađene su osobne i obiteljske invalidnine za 1999. Usvojen je prijedlog za podmirenje dijela obveza hrvatskim građevinarima angažiranim na autocesti Zagreb - Goričan. Vladinom odlukom raspušta se Općinsko vijeće Općine Perušić, a njezinim povjerenikom u Perušiću imenovan je Ivan Ćutić. Različite vrste potpora Vlada je odobrila tvrtkama TKT Zlatna igla iz Zagreba, Zapad iz Zagreba, Koka iz Varaždina, Hotelski centar Lav iz Splita, Komunalnom Topusko, Tekop iz Pule, "Ljudevit Posavski" Mlin i pekare iz Siska, Drvni kombinat Brestovac iz Garešnice i dr. Prihvaćeno je izvješće o ostvarenju Programa obnove i kreditiranja nabave poljoprivredne mehanizacije i usvojena odluka o naknadi plaće zaposlenima na neradni dan izbora za zastupnike Sabora 3. siječnja 2000. Vlada je prof. dr. Krešimira Ćosića imenovala direktorom Centra za strateške studije i istraživanja, stoji u priopćenju. 9. HNB: U idućoj se godini očekuje manje kredita državi Hrvatska narodna banka i u idućoj godini ostaje kod svojih temeljnih ciljeva održanja makroekonomske i fincijske stabilnosti. To su ključni preduvjeti svih strukturalnih reformi hrvatskog gospodarstva, istaknuo je u četvrtak guverner HNB-a Marko Škreb. Iz HNB-a pritom naglašavaju nužnost fiskalnog zaokreta i zaokreta u gospodarskoj politici, izražavaju očekivanja da će se stopa inflacija zadržati u okvirima 3 do 4 posto te najavljuju nastavak dosadašnje politike tečaja. Predviđaju također da bi se u idućoj godini mogao ostvariti gospodarski rast od oko 2,6 posto. Po ocjeni čelnika središnje banke, ova je godina za HNB bila godina brojnih izazova i godina s puno problema u realnom sektoru. U 1999. zabilježit će se pad bruto domaćeg prozvoda (BDP) od oko 1,5 posto, bilježi se pad industrijske proizvodnje, ali i rast plaća, rast nezaposlenosti, veliki deficit bilance plaćanja, istaknuto je na predblagdanskom razgovoru čelnika HNB-a s novinarima. Posebno teškim označili su prvo tromjesečje ove godine kada su, rekao je zamjenik guvernera Zdravko Rogić, postojale naznake valutne i bankarske krize. Iz nje smo, kaže, "sretno i spretno isplivali". Viceguverner Relja Martić smatra da je došlo i do definitivnog stabiliziranja bankovnog sustava. Čelnici središnje banke očekuju da u 2000. u tokovima kreiranja primarnog novca bude što manje zastupljeni krediti državi i bankama. U ovoj je godini HNB državi dala kratkoročne pozajmice čiji je najviši iznos bio nešto viši od 1,3 milijarde kuna. Danas je taj dug države prema središnjoj banci oko 270 milijuna kuna, a do kraja godine bit će sveden na nulu, kazao je Martić. Pozajmice HNB-a državi Rogić je povezao i s "mrljom" u dobrim rezultatima koji su postignuti kod deviznih rezervi. Bruto devizne pričuve dosegnule su 3, a neto devizne pričuve više od 2 milijarde dolara što, ocijenio je, predstavlja garanciju za bonitet Hrvatske. No, upozorio je da je "mrlja" tog rezultata što je glavni izvor bila država i porast je ostvaren priljevom od privatizacije javnih poduzeća i ino zaduženjem. "Takav način u budućnosti ne bi bio dobar. U 2000. potreban je bitan zaokret u ukupnoj gospodarskoj politici koji će se zasnivati na štednji i izvozu", poručio je Rogić. Smatra također da je u idućoj godini nužno pokrenuti snažnu fiskalnu prilagodbu, jer je fiskus apsolutno prevelik. "Bez toga Hrvatska se neće moći usmjeriti gospodarskom rastu na kvalitetnijim osnovama", rekao je Rogić. Čelnici središnje banke očekuju da se u 2000. inflacija zadrži u okvirima 3 do 4 posto (u 1999. porast cijena iznosit će 4 posto). Primarna zadaća ostaje stabilnost cijena, jer se bez toga potpuno udaljujemo od europskih integracija bez kojih Hrvatskoj nema opstanka, kazao je Rogić. I guverner Škreb ističe da dugoročni hrvatski cilj treba biti pristup Europskoj uniji. Za sljedeću godinu iz HNB-a ne najavljuju promjene u politici tečaja. U ovom trenutku i u 2000. nema potrebe ni za promjenom tečajnog režima, niti za bitnim promjenama u našoj politici, kazao je Škreb. U središnjoj banci predviđaju da se ino zaduživanje u 2000. neće povećavati dosadašnjim tempom. Ukupni hrvatski vanjski dug trenutno iznosi 9,2 milijarde dolara, a na naplatu u idućoj godini, kaže Škerb, stiže 1,85 milijardi dolara. Čelnici HNB-a ne vjeruju da će u 2000. doći do velikih promjena u platnoj bilanci i predviđaju deficit od 1,5 milijardi dolara što je 7 posto BDP-a (u 1999. deficit će biti 1,6 milijardi dolara). Na upit o prodaji 66,3 posto udjela Privredne banke Zagreb talijanskoj Banca Commerciale Italiana, Škreb je odgovorio kako je HNB procijenila da je to adekvatan partner. O sumnjama kod prodaje PBZ-a i napisima da su neki članovi Savjeta HNB-a bili protiv, objasnio je da nitko nije bio protiv već je bilo suzdržanih jer su tražene dodatne informacije o budućnosti banke. Tada je sjednica Savjeta prekinuta, a nastavak je sazvan telefonskim putem, provedeno glasovanje i dobiven potreban broj glasova za prodaju, rekao je Škreb. 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u manjem iznosu, emisija je smanjena na 92,2 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,761 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,90 posto. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,750 kuna, pa je i jedinstvena cijena određena na 98,750 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je gotovo 75 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 719 milijuna kuna, a svi su zapisi upisani na rok od 42 dana. Slijedeća aukcija održat će se 04. siječnja iduće godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. 11. Statistika U HRVATSKOJ U LISTOPADU 1.328.699 ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u listopadu bilo ukupno 1.328.699 zaposlenih, što je 0,5 posto manje nego u mjesecu prije. Po privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku, od toga je u pravnim osobama zaposleno 1.027.514 osoba ili 0,3 manje nego u rujnu. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama iznosio je 206.081, što je 0,6 posto manje nego u mjesecu prije, a po podatcima preuzetim iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje aktivnih osiguranika individalnih poljoprivrednika bilo je 95.104, što je 2,9 posto manje nego u rujnu. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu u listopadu je iznosila 20,1 posto. Promatrano po pojednim djelatnostima među pravnim osobama, u prerađivačkoj je industriji u listopadu bilo 256.831 zaposlenih, a po podacima za prvih deset mjeseci broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji manji je za 5,7 posto nego u istom vremenu lani. Osjetniji pad broja zaposlenih u tom vremenu, za 5,9 posto, bilježi i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo, u kojima je u listopadu bilo 144.450 zaposlenih. U građevinarstvu (u listopadu 68.593 zaposlenih) zaposlenost je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci manja za 4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a u hotelima i restoranima (sa 38.366 zaposlenih) zabilježeno je smanjenje za 10,2 posto posto. Tri su djelatnosti koje su u prvih deset ovogodišnjih mjeseci, u odnosu na isto razdoblje lani, zabilježile rast broja zaposlenih. U javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju, u kojima je u listopadu bilo 121.936 zaposlenih, u prvih deset mjeseci ove godine broj zaposlenih veći je za 1,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (u listopadu 27.225 zaposlenih) u tom vremenu broj zaposlenih povećan je 0,5 posto, a u obrazovanju (79.470 zaposlenih) za 0,3 posto. U STUDENOME U HRVATSKOJ NEZAPOSLENA 335.881 OSOBA - U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje potkraj studenoga bila je evidentirana 335.881 nezaposlena osoba, tj. 2446 osoba ili 0,7 posto više nego u mjesecu ranije i 38.407 ili 12,9 posto više nego u studenome 1998. godine. Od toga broja prvi put su posao tražile 99.482 osobe, što je 6,4 posto više nego u istom mjesecu lani, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tijekom studenoga u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavile su se 21.372 nove osobe, 10,8 posto više nego u studenom 1998. Istodobno, s evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje prošlog se mjeseca zaposlilo 9096 osoba, što je 34,5 posto više nego u isto vrijeme lani. Većina, 6075 ili 66,8 posto, ih se zaposlila na određeno vrijeme. Iz evidencije nazaposlenih zbog drugih razloga brisano je 9830 osoba, tj. 1,4 posto više nego u studenome 1998. godine. Među ukupno evidentiranima u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u studenome 179.521 su nezaposlena žena, 13,7 posto više nego u istom mjesecu lani. Time je njihov udjel u evidentiranoj nezaposlenosti povećan sa lanjskih 53,1 posto na 53,4 posto u studenome ove godine. U skupini nezaposlenih osoba evidentiranih krajem studenoga u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje 11,2 posto ili 37.556 osoba staro je između 15 do 19 godina, 19,4 posto ili 65.015 od 20 do 24 godine a 15 posto ili 50.298 osoba od 25 do 29 godina. Starosti između 30 i 34 godine bilo je 12,9 posto ili 43.411 osoba koje su tražile posao, a 11,8 posto ili 39.497 osoba starosti je između 35 i 39 godina. Na osobe dobi od 40 do 44 godine odnosilo se 10,7 posto ili njih 36.068, od 45 do 49 godina 9,3 posto ili 31.145, a 9,8 posto ili 32.891 osoba bilo je u dobi od 50 godina ili starija. Relativno najveće povećanje od 20,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježeno je u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina), a najmanje, 4,7 posto u najmlađoj dobnoj skupini (15 do 19 godina). Koncem studenoga u ukupnom broju evidentiranih nezaposlenih osoba najviše se evidentiranih, 117.836 osoba ili 35 posto, odnosilo na kvalificirane i visokokvalificirane (KV i VKV) osobe. Osoba sa visokom stručnom spremom (VSS) bilo je 12.904 ili 3,8 posto, a osoba sa višom stručnom spremom (VŠS) 10.273 ili 3,1 posto. Na osobe sa srednjom stručnom spremom (SSS) odnosilo je 24,2 posto ili 81.424 njih, dok je polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom (PKV i NSS) bilo 46.694 ili 13,9 posto. Nekvalificiranih (NKV) je bilo evidentirano 66.750 ili 19,9 posto osoba. Od toga je u odnosu na prošlogodišnji studeni najveći porast zabilježen kod VSS osoba za 20,2 posto te kod VŠS osoba za 19,1 posto. Nezaposlenih osoba sa srednjom stručnom spremom bilo je 14,8 posto više, dok je porast kod KV i VKV nezaposlenih osoba u odnosu na lanjski studeni bio 14,7 posto. I kod PKV i NSS osoba evidentirano je 14 postotno povećanje kao i kod NKV osoba 5,1 postotno povećanje. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem ovogodišnjeg studenog evidentirano je 222.437 stručnih nezaposlenih osoba, 15,3 posto više u odnosu na studeni lani, čime se njihov udjel u usporedbi s 1998. godinom povećao sa 64,9 posto na 66,2 posto. Nestručnih nezaposlenih osoba bilo je u studenom 113.444 tj. 8,6 posto više u odnosu na isti mjesec lani. Također, u svim županijama je evidentirana veća nezaposlenost. Najveći porast nezaposlenih zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji (25 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (24,1 posto). Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koncem studenoga za 24.010 osoba radni odnos je prestao zbog prestanka rada poslodavaca. To je 2,7 posto osoba više nego u listopadu i 2,9 posto više u odnosu na lanjski studeni. U ovogodišnjem studenome bilo je evidentirano 58.063 korisnika novčane naknade, 17,3 posto od ukupnog broja nezaposlenih i 33,8 posto više u odnosu na prošlogodišnji studeni. Tijekom studenoga ove godine, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno je ukupno 11.556 slobodnih radnih mjesta, 32,4 posto više nego u prošlogodišnjem studenom, a prema izvještajima o zasnivanju radnoga odnosa, dostavljenim službama za zapošljavanje, u studenome je realizirano 9.309 potreba za radnicima, što je 3,4 posto više nego u studenom prošle godine, ističu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. HRVATSKI INOZEMNI DUG 9,2 MILIJARDE DOLARA - Hrvatski inozemni dug, po stanju krajem rujna ove godine, iznosio je 9,26 milijardi američkih dolara, podatak je iz prosinačkog Biltena Hrvatske narodne banke (HNB). Iznos ukupnog inozemnog duga krajem rujna (iskazan po srednjem tečaju HBN-a) bio je za oko 1,4 posto ili 134 milijuna dolara veći nego u mjesecu prije. U odnosu na prosinac prošle godine hrvatski je vanjski dug u rujnu ove godine bio veći za 774 milijuna dolara, ili za nešto više od 9 posto. Podatci o strukturi inozemnog duga po ročnosti pokazuju da se 8,12 milijardi dolara, ili 87,7 posto ukupnog vanjskog duga odnosi na srednjoročne i dugoročne kredite. Inozemni dug po osnovi kratkoročnih kredita krajem rujna iznosio je 1,14 milijarde dolara, što čini 12,3 posto ukupnog duga Hrvatske prema inozemstvu. Usporađuje li se ta struktura s krajem prošle godine, zapaža se povećanje udjela inodugovanja po osnovi kratkoročnih kredita, sa oko 7 posto u prošlogodišnjem prosincu, na 10,5 posto u ovogodišnjem lipnju te 12,3 posto u rujnu ove godine. Podatci pak o strukturi hrvatskog inozemnog duga po institucionalnim sektorima, sa stanjem 30. rujna ove godine i po srednjem tečaju HNB-a na taj dan, pokazuju da se na dug države odnosi 41,7 posto ukupnog duga ili 3,86 milijarde dolara. Na ostale sektore (tvrtke, iznabankarski sektor) odnosi se 3,43 milijarde inodugovanja (ili 37 posto). Ukupna inozemna dugovanja u sektoru banaka iznose 1,75 milijardi dolara i čine 18,9 posto ukupnog hrvatskog vanjskog duga. Na HNB se odnosi 216 milijuna srednjoročnih i dugoročnih kredita. U projekciji otplate srednjoročnih i dugoročnih kredita, po srednjem tečaju HNB krajem rujna, u Biltenu HNB-a, za 2000. godinu se navodi iznos od 1,27 milijardi dolara te 430 milijuna USD otplata kamata za srednjoročne i dugoročne kredite.