FINANCIJSKI BILTEN 317

HINA FINANCIJSKI BILTEN 317. 02 - 09. prosinca '99. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Prihvaćene dodatne mjere zapošljavanja 8. Banca Commerciale Italiana nudi 550-600 milijardi lira za PBZ 9. Sutivan Investments kupuje 16,34 posto Plave lagune 10. Zagrebačka banka: Porges u slučaju Gucić dezinformira javnost 11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 12. Statistika 13. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u prosincu ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 02. XII. 29.000.000 7.500.000 12,26 % 283.968.000 03. XII. 27.700.000 17.700.000 12,52 % 348.412.000 06. XII. 37.000.000 12.200.000 13,52 % 320.727.000 07. XII. 32.600.000 12.600.000 12,34 % 348.816.000 08. XII. 27.500.000 27.500.000 12,50 % 344.565.000 09. XII. 8.550.000 3.550.000 12,73 % - Dnevni prosjek 27.058.000 13.508.000 12,64 % 329.297.600 Početkom tjedna na Tržištu je bilo vrlo napeto. Jer, novca je bilo premalo da bi se utažili kreditni apetiti svih onih koji su ga trebali. Loša situacija na računima navela je neke banke na povlačenje ranije plasiranih sredstava, što je dodatno povećalo jagmu za novcem. Zbog toga je svakodnevno velik dio i noćne i dnevne potražnje ostajao nepokriven. Međutim, polovicom tjedna situacija se osjetno poboljšala. Potražnja je pala, a ponuda porasla - kako u noćnom, tako i dnevnom kreditiranju. Primjerice, početkom se tjedna noćna potražnja kretala oko 420 milijuna kuna, da bi ovih dana pala na 340 milijuna. Zahvaljujući tomu, posljednjih je dana na Tržištu vrlo mirno. Cijena se novca, pritom, kreće na uobičajenim razinama. Opozivni se krediti plasiraju po kamati od 12,50 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 201,7 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 189 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,54 posto, upisani zapisi u iznosu od 12,7 milijuna kuna. Od 08. prosinca vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,43 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 5,4 milijuna kuna, što je oko dva milijuna više nego tjedan prije, a aktivno je bilo 14 dionica. Pritom je CROBEX indeks porastao 12 bodova, ili 1,8 posto, te dosegnuo 670 bodova. Rast CROBEX-a ponajviše se zahvaljuje oporavku dionica Zagrebačke banke. Naime, cijena obične dionice te banke porasla je u proteklih tjedan dana čak 65 kuna, ili 9,60 posto, pa se vratila iznad razine od 700 kuna. Osjetno je, 25 kuna, porasla i cijena Plave lagune, dok je dionica Podravke poskupila osam, a Kraša 2,90 kuna. Na listi gubitnica našle su se pak četiri dionice. Vodeće mjesto na toj listi zauzela je dionica Privredne banke kojoj je cijena potonula 25 kuna, ili 27,8 posto. Slijedila ju je dionica Zagrebačke banke serije E s gubitkom od pet kuna. Na začelju liste našle su se pak dionice Riječke banke i Končara. Cijena Riječke banke pala je jednu kunu, dok je dionica Končara pojeftinila 90 lipa. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 06 - 09. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 490 500 500 922.667 Podravka 68,50 76 76 155.245 Zagrebačka banka 0 715 750 740 1.807.163 Rabac ug. i tur. 65,33 65,33 65,33 1.587.519 Končar 25 35 31,10 32.468 Kraš 63 70 63 29.632 Našice cement 480 480 480 720.000 Privredna banka 65 65 65 4.355 Plava laguna 396 450 425 34.603 Riječka banka 61 63 61 50.243 Riviera 61 61 61 11.163 Zagrebačka banka C 450 450 450 2.250 Zagrebačka banka E 305 305 305 15.555 Zagrebačka pivovara 565 565 565 39.550 5.412.416 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet od 2,5 milijuna kuna, a aktivno je bilo 17 dionica. Visok promet ponajviše se zahvaljuje trgovini dionicama Drvoplasta iz Buzeta. Uz promet od 1,5 milijuna kuna, vlasnika je zamijenilo 16.200 dionica tog poduzeća. Što se ostalih aktivnih dionica tiče, većina ih je dobila na vrijednosti. Najviše je, 50 kuna, ili 12,5 posto, skočila cijena Plave lagune. Slijedila ju je dionica Kraša s dobitkom od šest kuna, dok su cijene Riviere i Jadranskog naftovoda porasle jednu kunu. Na začelju liste dobitnica našle su se, dakako, dionice PIF-ova. Od njih je najviše, 14 lipa, porasla cijena Velebita. Slijedile su je dionice Pletera i Središnjeg nacionalnog fonda s dobitkom od 10, odnosno sedam lipa. Cijene Slavonskog i fonda Sunce porasle su pak pet lipa, dok su dionice Expandia i Dom fonda poskupile svega jednu lipu. Na listi gubitnica ovoga su se tjedna našle samo dvije dionice. Cijena Autoservisnog centra iz Varaždina pala je gotovo 26 kuna, dok je dionica poduzeća Bilo iz Đurđevca pojeftinila pet kuna. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks osvojio je u proteklih tjedan dana dva boda te dosegnuo 297 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 06 - 09. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 35 35 35 2.380 Autoservisni centar 120,17 120,17 120,17 236.734 Bilo Đurđevac 15 15 15 5.835 Drvoplast Buzet 98 98 98 1.587.600 Ericsson-Tesla 90 100 100 49.000 Jadranski naftovod 802 802 802 2.406 Kraš 58 64 64 13.708 Plava laguna 450 450 450 2.250 Riviera 61 61 61 48.683 Zanatlija Kastav 200 200 200 289.000 PIF Dom 11 11,03 11,01 141.734 PIF Expandia 9 9,02 9,02 53.196 PIF Pleter 4,11 4,21 4,21 8.098 PIF Slavonski 4,13 4,50 4,20 26.021 PIF Sunce 3,90 4 4 1.999 PIF Sred. nac. 5,16 5,35 5,35 35.224 PIF Velebit 5,62 5,71 5,70 44.986 2.548.864 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 02. prosinca 09. prosinca Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5937,20 6118,06 + 3,04 London/FTSE-100 6653,70 6680,80 + 0,40 New York/DJIA 10998,39 11068,12 + 0,63 Tokyo/Nikkei 18514,41 18260,72 - 1,38 Krajem prošloga tjedna cijene su dionica na Wall Streetu vrtoglavo porasle. Stoga se Dow Jones indeks u jednom trenutku, po prvi puta u povijesti, probio iznad razine od 11.300 bodova. Na kupnju dionica ulagače su navele svježe vijesti koje pokazuju kako američko gospodarstvo i dalje brzo raste. I to, bez jačanja inflacijskih pristisaka. Naime, u studenom su plaće u SAD-u porasle svega 0,1 posto, prema 0,3 posto koliko su predviđali analitičari. Istodobno je otvoreno 234.000 novih radnih mjesta, dok se očekivao rast od "svega" 226.000. Pritom je stopa nezaposlenosti ostala na 4,1 posto, najnižoj razini u posljednjih 30 godina. Stvarni svijet sve jeftiniji, virtualni sve skuplji Međutim, od početka ovoga tjedna cijene dionica na Wall Streetu tonu, pa je DJIA indeks ponovno pao ispod razine od 11.100 bodova. Posljedica je to dobitonosne prodaje. Međutim, dok Dow Jones tone, Nasdaq indeks postavio je novi rekord ? 3.586 bodova. To se zahvaljuje izuzetno velikoj potražnji za dionicama kompanije Yahoo!, najraširenijeg svjetskog pretraživača Interneta. Pritom dobro stoje i druge tehnološke dionice. Najbolje je trenutačnu situaciju objasnio jedan analitičar. "Ovo je samo nastavak trenda započetog u studenom. Stvarni je svijet sve jeftiniji, a virtualni sve skuplji," izjavio je on. Pad Tokija, oporavak Europe Povučene padom Wall Streeta, i na Tokijskoj su burzi dionice, poglavito telekomunikacijskih i tehnoloških kompanija, pojeftinile. Nikkei indeks potonuo je ovoga tjedna više od 250 bodova. Nakon gotovo mjesec dana neprekidnog rasta cijena, ulagači su se odlučili na dobitonosnu prodaju. Jer, prilično su sigurni kako do kraja ove godine, zbog Y2K, dionice tih kompanija neće više znatnije poskupiti. Pored toga, ulagače još uvijek zabrinjava visok tečaj jena. Međutim, na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna porasle. Frankfurtski DAX indeks skočio je gotovo 200 bodova, dok je londonski Footsie osvojio oko 30 bodova. Najviše su, pritom, porasle cijene dionica iz energetskog i telekomunikacijskog sektora. Jer, sve je više najava povezivanja ili suradnje kompanija iz tih sektora. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 02. prosinca 09. prosinca Promjena u % Euro/USD 1,0051 1,0253 + 2,00 Euro/JPY 103,05 105,84 + 2,70 USD/JPY 102,52 103,17 + 0,63 Cijena zlata: USD/Unca 02. prosinca 09. prosinca Promjena u % 289,55 281,25 - 2,87 Prvi puta u povijesti, tečaj eura zaronio je prošloga petka ispod psihološki važne razine od 1,0 američkog dolara. Točnije, na 0,9994 USD. Međutim, ovoga se tjedna jedinstvena europska valuta oporavila, pa je ojačala i prema dolaru i prema japanskom jenu. Prošlotjedni pad eura na rekordno niske razine izazvale su vijesti koje ukazuju na bolju formu američkog od europskog gospodarstva. No, analitičari kažu kako je pad eura izazvala i izjava predsjednika Europske središnje banke (ECB) Wima Duisenberga kako je spašavanje građevinske kompanije Philipp Holzmann od strane njemačke vlade smanjilo ugled Eurolanda u očima ulagača. Jer, radi se o svojevrsnom državnom intervencionizmu na što su ulagači "alergični". Oporavak eura Ipak, početkom ovoga tjedna euro se oporavio, pa se njegov tečaj vratio u područje iznad 1,02 USD i 105 JPY. Jačanje eura zahvaljuju se izvješćima koja ukazuju na oporavak njemačkog gospodarstva. Naime, u trećem je tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) Njemačke porastao u skladu s očekivanjima - 1,2 posto. U studenom je pak broj nezaposlenih pao za 29.000, što je znatno više nego što su analitičari predviđali. Ovi su podaci ulagačima vratili nadu u oporavak gospodarstva euro zone. Osim toga, euro je dobio na privlačnosti nakon odluke Središnje banke Hong Konga da udio eura u svojim deviznim rezervama s dosadašnjih 10 poveća na 15 posto. Pad japanskog BDP-a Što se pak tiče odnosa dolara i jena, tečaj "zelenbaća" probio se iznad 103 JPY. Trend jačanja jena zaustavljen je početkom tjedna kada je japanska Agencija za ekonomsko planiranje (EPA) objavila kako je bruto domaći proizvod (BDP) Japana u trećem tromjesečju pao jedan posto, što je njegov prvi pad ove godine. Međutim, analitičari kažu kako se to očekivalo te da ovaj pad ne dovodi u pitanje daljnji oporavak gospodarstva "Zemlje izlazećeg sunca". 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 03 - 10. XII. '99. Valutai jedinica Tečaj03. prosinca Tečaj10. prosinca Promjenau % Euro 1 7,6573 7,6575 + 0,00 DEM 1 3,9151 3,9152 + 0,00 USD 1 7,5875 7,4912 - 1,27 GBP 1 12,1392 12,1575 + 0,15 JPY 100 7,4096 7,2554 - 2,09 ATS 1 0,5564 0,5564 + 0,00 ITL 100 0,3954 0,3954 + 0,00 CHF 1 4,7870 4,7907 + 0,07 SIT 100 3,8968 3,8808 - 0,42 U srijedu je cijena njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula rekordnih 3,9186 kuna, no kasnije je ponovno pala na prošlotjedne razine. U odnosu na prošli četvrtak, nepromijenjeni su praktično ostali i tečajevi eura, austrijskog šilinga te talijanske lire, dok su dvije valute dobile na vrijednosti. Britanska funta neprestano jača već mjesec dana. U tom je razdoblju njezina cijena skočila gotovo 2,0 posto. Švicarski je pak franak u proteklih tjedan dana poskupio 0,07 posto. Ostale su valute izgubile na vrijednosti. Nakon što je u prošla tri tjedna skočio čak 6,6 posto, ovoga je tjedna tečaj japanskog jena potonuo više od dva posto. Slijedio ga je američki dolar s gubitkom od gotovo 1,3 posto. Slovenski je pak tolar oslabio oko 0,4 posto, čime je svoj gubitak u protekla dva tjedna povećao na otprilike pola posto. 7. Vlada RH: Prihvaćene dodatne mjere zapošljavanja Vlada je u četvrtak prihvatila dodatne mjere zapošljavanja za pet ciljanih skupina nezaposlenih. Dosadašnjim mjerama Nacionalne politike zapošljavanja, za što su utrošena 203 milijuna kuna, zaposleno je 47.100 osoba. Dodatnim mjerama obuhvaćeni su vježbenici u dijelu tijela državne uprave i javnih ustanova, osobe bez radnog iskustva (KV i VKV) u obrtništvu, žene i muškarci stariji od 45, odnosno 50 godina a sa 20, odnosno 25 godina radnog staža, invalidi, te nezaposleni na slabije razvijenim područjima i u Vukovaru. Mjerama bi se na određeno vrijeme subvencionirale njihove bruto plaće. Za sve skupine, osim posljednje, sredstva su predviđena iz prihoda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Iz državnog proračuna financiralo bi se zapošljavanje nezaposlenih na slabije razvijenim područjima i Vukovaru, no, ta sredstva nisu predviđena u ovogodišnjem proračunu, kao ni u privremenom proračunu za prva tri mjeseca iduće godine. Po prvi puta pomoglo bi se zapošljavanje osoba srednje i starije dobi koji čine najveći trošak Zavodu za zapošljavanje jer stječu pravo na novčanu naknadu do ponovnog zaposlenja ili umirovljenja. Riječ je o velikoj kategoriji hrvatskih građana koji su iz raznih razloga, npr. stečaja, ostali bez posla. Novo zapošljavanje trebalo bi im pomoći da steknu uvjete za mirovinu, kazao je ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara. Vlada je prihvatila i program razvitka malog gospodarstva u kojem će, uz tijela državne uprave, sudjelovati i lokalna samouprava. Za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja Vlada je iz proračunske pričuve odobrila dodatnih oko 6,9 milijuna kuna. Prema podacima Ministarstva zdravstva, zbog konzumiranja zaraženog mesa do 1. prosinca ove godine prijavljene su 334 oboljele osobe, a prošle ih je godine oboljelo 575. Vlada je danas prihvatila i projekt za osnivanje sušionice voća i povrća u Vrpolju. Jedan od osnivača bila bi i država sa deset milijuna kuna, odnosno 37,8 posto temeljnog kapitala. Do kraja ovog mjeseca trebala bi početi izgradnja zračne luke na otoku Korčuli u općini Smokvica. Istaknuto je to kod prihvaćanja ugovora između države i općine Smokvica vezano za financiranje izrade dokumentacije za gradnju te zračne luke. Za pripremne je radnje u ovogodišnjem proračunu osigurano oko 7,5 milijuna kuna. Vlada je podržala i projekt Međunarodne statističke škole u Dubrovniku što će biti predloženo gospodarskom stolu Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Vladi je predstavljen i projekt posebnog vozila - "Istina" koji je, po riječima premijera Zlatka Mateše, u funkciji zaštite potrošača. Riječ je o pokretnom laboratoriju sa sedam visokokvalitetnih sustava koji omugućava brzu kontrolu kvalitete bilo kojeg uzorka. Punu potporu tom projektu dao je i ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović, ali je vrlo rezerviran prema "njegovu pretencioznom imenu". "Nije dobro da na kamionu piše 'Istina' i da je taj kamion baš traži po Hrvatskoj", smatra Šeparović. Nema baš apsolutne istine, a iako sedam aparata u tom vozilu sigurno vodi prema istini, to je samo jedna, relativna istina, naglasio je. Zatvorena sjednica Na zatvorenoj je sjednici Vlada prihvatila izvješće o tijeku privatizacije Privredne banke d. d. Zagreb, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada je prihvatila prijedlog Uprave Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) da se Banca Commerciale Italiana odredi za ekskluzivnog pregovarača u posutpku privatizacije Privredne banke d. d. Zagreb. Ovlašten je Mladen Šunjić, direktor DAB-a, za potpis Ugovora o prodaji 66,3 posto dionica Privredne banke s Banca Commerciale Italiana i to pod uvjetima iz ponude od 6. prosinca 1999. DAB je obvezan u nastavku pregovora ishoditi zaštitnu klauzulu i obvezu kupca dionica u vezi s poštivanjem prava iz radnog odnosa zaposlenika Privredne banke, a posebice glede očuvanja zaposlenosti. Vlada je donijela zaključak kojim se 25 posto plus dvije dionice ne mogu prodati bez suglasnosti Hrvatskog državnog sabora. "Vlada je sa zadovoljstvom ustvrdila da je konačna ponuda za kupnju dionica Privredne banke d. d. znatno više od prvotne ponude što neprijeporno svjedoči o visokom povjerenju stranih ulagača u Hrvatsku", stoji u priopćenju. 8. Banca Commerciale Italiana nudi 550-600 milijardi lira za PBZ Talijanska Banca Commerciale Italiana (BCI) ponudila je 550-600 milijardi lira (između dvije do 2,4 milijarde kuna) za kupnju 66,3 posto dionica Privredne banke Zagreb. Objavio je to u četvrtak talijanski gospodarski časopis "Sole 24 ore", navodeći da bi do kraja idućeg tjedna trebao biti potpisan ugovor o kupnji, isplata novca do kraja godine, kako bi od siječnja 2000. BCI preuzela upravljanje PBZ-om. Banka je, navodi časopis, ponudila je 100 milijardi lira više od također talijanske banke Unicredit. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) objavila je u srijedu kako je BCI imenovana isključivim pregovaračem u daljnjem postupku privatizacije PBZ-a. Rok isključivosti traje do 17. prosinca ove godine, a očekuje se da će ugovor o prodaji 66,3 posto dionica PBZ-a biti potpisan do kraja 1999. Izvršenje transakcije očekuje se do konca siječnja 2000. što, kako je objavljeno, između ostalog znači uplatu kupovne cijene. DAB je na prodaju ponudila 66,3 posto dionica PBZ-a, a nakon obavljene transakcije Agencija će ostati dioničar PBZ-a sa 25 posto plus dvije dionice. Banca Commerciale Italiana SpA odabrana je kao povoljniji ponuđač sukladno tender-postupku, tzv. "due diligence-u" (ispitivanju sveukupne relevantne dokumentacije o poslovanju PBZ-a, te pregovorima koji su otpočeli u srpnju ove godine kada je informativni memorandum dostavljen potencijalnim zainteresiranim investitorima). Tijekom postupka sanacije PBZ-a, otpočete 1996. godine, podsjeća se, DAB je postala njezin većinski vlasnik, dok je za PBZ-ova financijskog savjetnika za privatizaciju u ovogodišnjem ožujku imenovan ABN AMRO. Od tada traje postupak privatizacije PBZ-a, koja je, prema ukupnoj aktivi od 19,9 milijardi kuna i kapitalu od 1,935 milijardi kuna, druga po veličini banka u Hrvatskoj. U izvješću, koje je potpisao direktor Agencije Mladen Šunjić, najavljuje se da bi postupak privatizacije Splitske i Riječke banke, kako se očekuje, biti dovršen u prvoj polovici 2000. godine. List talijanskih industrijalaca, Confindustrije, piše da je Unicredit zainteresiran i za ulagnje u druge hrvatske banke, te da su trenutačno zainteresirani za kupnju Riječke banke. Do 15. prosinca trebaju pristići sve ponude za kupovinu Riječke banke, a osim Unicredita zainteresirani su, kako je objavljeno u Italiji, Banca di Roma, Comit i njemačka Bayeriche Landesbanka, dok je, čini se, odbačena ponuda austrijske Raiffeisen banke. 9. Sutivan Investments kupuje 16,34 posto Plave lagune Privredna banka Zagreb (PBZ) potpisala je s tvrtkom Sutivan Investments Anstalt Ugovor o uvjetima prodaje ukupno 89.260 dionica porečke tvrtke Plava laguna d.d., što je 16,34 posto u ukupnom dioničkom kapitalu te porečke turističke tvrtke, objavljeno je u utorak iz PBZ-a. Taj bi se ugovor, kako ističu iz Banke, trebao realizirati do kraja ove godine kada će biti i objavljena vrijednost transakcije. PBZ je potvrdila da je prodala polovinu od svog ukupnog udjela u toj porečkoj turističkoj tvrtki te da u njihovu vlasništvu ostaje 16,34 posto dionica. Tvrtka Sutivan Investments Anstalt, odnosno grupacija poznatog hrvatskog poslovnog čovjeka iz iseljeništva Andronika Lukšića, već je ranije kupila dionice dubrovačkih tvrtki Atlas d.d. te Hotela Argentina d.d.. Tim je novim poslovnim potezom, kako ističu iz PBZ- a, ta tvrtka potvrdila svoju zainteresiranost i ozbiljnost za dugoročne investicijske planove u Hrvatskoj. Iz PBZ-a napominju kako je prodaja vlasničkog kapitala u turističkim i drugim trgovačkim društvima, u skladu s poslovnom strategijom PBZ-a za koncentriranjem na osnovno, bankarsko poslovanje. Dionički kapital Plave lagune čini 546.318 dionica, nominalne vrijednosti 500 njemačkih maraka. Proteklog tjedna na Zagrebačkoj burzi, kupoprodajna cijena dionica iznosila je oko 400 kuna. U proteklih godinu dana, prema burzovnom izvješću, najviša cijena dionice Plave lagune iznosila je 450 kuna, dok je najniža cijena te dionice kojom se na burzi trgovalo iznosila 262 kune. 10. Zagrebačka banka: Porges u slučaju Gucić dezinformira javnost Ocjenjujući da Zagrebačka banka (ZABA) ucjenjuje hrvatsku Vladu objavljivanjem pokretanja stečajeva i tražeći državna jamstva, ministar gospodarstva Nenad Porges, smatraju u Zagrebačkoj banci, "dezinformira javnost". U svom priopćenju, Banka u sedam točaka navodi, kako kažu, činjenice vezane uz Grupaciju Gucić. Zagrebačka banka, stoji u priopćenju, nije nikada tražila jamstvo od Vlade RH, već je to tražila Grupa Gucić. Uvjete za izdavanje jamstva Grupa Gucić je dogovorila s ministrom gospodarstva, na čije upite su poslovne banke - Zagrebačka banka, Privredna banka i Reiffeisen banka - pristale uz državno jamstvo prolongirati neke kredite. Hrvatska je Vlada, podsjeća ZABA, svojim Zaključkom od 22. srpnja 1999. prihvatila cjelokupni aranžman i odlučila izdati jamstva. "Sada se pri isteku mandata Vlada očigledno predomislila i odustaje od provođenja vlastitih odluka. Obećavajući garancije, a zatim odustajući od vlastitih odluka, Vlada RH učinila je štetu poslovnim bankama, koje su bez toga mjere za prisilnu naplatu svojih potraživanja mogle poduzeti znatno ranije i već naplatiti dio duga. Za obećanu garanciju, Grupa Gucić je na Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) pristala prenijeti i imovinu podjednake vrijednosti tekstilnih poduzeća i dijela Brodokomerca. Na drugoj strani, otvaranjem stečajeva proračun će izgubiti prihode na temelju plaća radnika - oko 26 milijuna njemačkih maraka godišnje, PDV-a najmanje 10 milijuna maraka godišnje i umanjene dobiti banaka od oko 35 milijuna maraka jednokratno". U Banci procjenjuju da će "za manje od dvije godine država izgubiti prihode veće od iznosa garancije, koju sada ne želi izdati. Toliko o brizi za porezne obveznike, i to u situaciji kada se upravo zbog previsokih poreza daleko veći broj radnih mjesta zatvara nego otvara". "Konačno, uz malo vještije pregovaranje od strane Vlade RH, Gucić je mogao HFP-u predati još neka poduzeća, pa možda i sva kojima prijeti stečaj, i radna mjesta su mogla biti spašena. To je, po mišljenju Zagrebačke banke i sada moguće, i daleko učinkovitije od pozajmice za plaće koju velikodušno nudi ministar Porges", navodi se u priopćenju iz Ureda Uprave Zagrebačke banke. 11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u većem iznosu, emisija je povećana na 210,5 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,750 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 11,0 posto. Kako je i najniža ponuđena cijena iznosila 98,750 kuna, na toliko je određena i jedinstvena cijena, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je oko 47 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 738 milijuna kuna, a svi su zapisi upisani na rok od 42 dana. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 21. prosinca, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. 12. Statistika CIJENE NA MALO U STUDENOM 0,1 POSTO MANJE - U studenom su cijene na malo u Hrvatskoj bile 0,1 posto manje nego u listopadu, odnosno 4,3 posto veće u usporedbi sa studenim lani, objavio je Državni zavod za statistiku. Troškovi života u studenom su smanjeni 0,2 posto prema listopadskima, dok su u odnosu na studeni prošle godine povećani 3,3 posto. Maloprodajne cijene roba u studenom su pale 0,1 posto, dok su cijene usluga ostale na listopadskoj razini. Takvo kretanje cijena roba posljedica je uvođenja, tumače statističari, nulte stope poreza na dodanu vrijednost kruha i pekarskih proizvoda, mlijeka, knjiga i lijekova. Zbog istog razloga, cijene industrijskih proizvoda na malo ukupno su smanjene 0,3 posto, prehrambenih proizvoda za 2,2 posto, neprehrambenih za 0,8 posto. Istodobno, cijene duhana porasle su 11,4 posto, a alkoholnih pića 0,3 posto. Cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim proizvodima porasle su u studenom 6,3 posto, a bez sezonskih proizvoda za 3,7 posto. Cijene usluga u studenom su ostale na razini prethodnoga mjeseca. Samo su usluge obrazovanja porasle 0,2 posto, a obrtničke usluge 0,1 posto, dok su usluge socijalne skrbi niže 0,2 posto. Cijene svih ostalih usluga ostale su nepromjenjene. Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima, od početka godine do kraja studenog prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,366 posto, ili ukupno za jedanaest mjeseci za 4,1 posto. Troškovi života od početka su godine do kraja studenog prosječno mjesečno rasle po stopi od 0,234 posto, ili ukupno za jedanaest mjeseci 2,6 posto. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u studenom su, u usporedbi s listopadom, povećane 1,8 posto, odnosno 5,6 posto u usporedbi sa studenim 1998. U jedanaest mjeseci ove godine proizvođačke cijene veće su 2,3 posto nego u istom lanjskom razdoblju. ROBNI IZVOZ U DESET MJESECI 3,52 MILIJARDI DOLARA - Nastavak smanjivanja vrijednosti izvoza, izraženog u američkim dolarima, uz daljnji pad uvoza i dalje su glavne karakteristike robne razmjene Hrvatske s inozemstvom u ovoj godini. Tako najnoviji podatci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u prvih deset ovogodišnjih mjeseci hrvatski izvoznici na stranim tržištima prodali svoje robe u vrijednosti 3,52 milijarde dolara, što je 7,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno, uvezeno je roba u vrijednosti od 6,33 milijardi dolara što predstavlja pad od 9,8 posto u odnosu na prvih deset mjeseci prošle godine. Uslijed takvih kretanja trgovinski je deficit smanjen 12,25 posto, mada je još uvijek zadržao visoku razinu od 2,81 milijardu dolara. Podatci o strukturi izvoza upućuju na nastavak nepovoljnih kretanja. Tako je vrijednost redovnog izvoza (1,76 milijardi dolara) manja za 12,4 posto, što je doprinjelo daljnjem smanjenju udjela redovnog u ukupnom izvozu sa 52,7 posto u prvih deset mjeseci lani na 50,1 posto u istom razdoblju ove godine. Istodobno, aktivni izvoz nakon oplemenjivanja povećan je za 0,9 posto, dostigavši vrijednost od 1,5 milijardi dolara, uz rast udjela u ukupnom izvozu sa lanjskih 39 posto na ovogodišnjih 42,6 posto. Pod izvozom nakon oplemenjivanja (aktivnim) podrazumijeva se promet u slučaju kada se roba privremeno uvozi u zemlju da bi se obavili poslovi oplemenjivanja (dorade, obrade, prerade), a nakon oplemenjivanja vraća u inozemstvo. Promatrano po glavnim izvoznim grupacijama, izvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije (ostvaren u vrijednosti nešto većoj od 1,18 milijardi dolara) smanjen je za 4,8 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju (nešto više od milijardu dolara) manji je za 8,8 posto, a kapitalnih proizvoda (863,5 milijuna dolara) za 16,8 posto. Jedino u grupaciji energije ostvareno je povećanje vrijednosti izvoza za 24,9 posto, na 275,5 milijuna dolara. Pad ukupnog izvoza rezultat je prije svega smanjivanja, za 7,7 posto, izvoza prerađivačke industrije na 3,4 milijardi dolara. To je pak, posljedica smanjenja izvoza u značajnim izvoznim djelatnostima kao što su primjerice, proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme (za 37,9 posto), proizvodnja hrane i pića (za 21,3) ili pak, proizvodnje metala (19,9 posto). Podatci o plasmanu hrvatske robe na pojedina tržišta pokazuju da je izvoz na najrazvijenija tržišta EU (u vrijednosti od otprilike 1,72 milijardi dolara) smanjen za 3,9 posto. U okviru toga smanjena je i razmjena s najvećim kupcima naših proizvoda. Tako je vrijednost hrvatskog izvoza u Italiju manja za 3,7 posto i iznosi 643,9 milijuna dolara, a u Njemačku za 12,9 posto, na 559,3 milijuna dolara. U Bosnu i Hercegovinu izvezeno je roba u vrijednosti od 462,1 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje za 14,9 posto u odnosu na prvih deset prošlogodišnjih mjeseci, dok je izvoz u Sloveniju porastao 2,2 posto na 368,6 milijuna dolara. Veliki pad izvoza od 59,8 posto zabilježen je na rusko tržište. U Rusiju je u deset ovogodišnjih mjeseci izvezeno roba u vrijednosti 59,7 milijuna dolara. PROSJEČNA NETO PLAĆA U LISTOPADU U HRVATSKOJ 2935 KUNA - Prosječna neto plaća po zaposleniku u listopadu je u Hrvatskoj iznosila 2935 kuna i bila je nominalno 12,9, a realno 8,6 posto veća nego godinu prije, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). U razdoblju od siječnja do listopada, prosječna neto plaća po zaposleniku iznosila je 2887 kuna, što je pak nominalno 15,6 posto, a realno 11,7 posto više, podatci su ZAP-a. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci za neto plaće u Hrvatskoj isplaćeno je ukupno 27,2 milijarde kuna ili 7,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a kako je istodobno rast troškova iznosio 3,5 posto, za neto je plaće realno isplaćeno 3,9 posto više nego lani. U ZAP-u nadalje ističu kako su složena ekonomska situacija u hrvatskom gospodarstvu, te teškoće u plaćanju i priljevu likvidnih sredstava utjecale i na isplate plaća zaposlenicima u nekim tvrtkama. Tako pojedini zaposlenici tijekom listopada uopće nisu primili plaće za mjesec ili za nekoliko mjeseci ranije, dok ima i poslodavaca koji isplaćuju zaposlenicima manje od zaštitnih najnižih iznosa - 1500 kuna bruto, određenih Kolektivnim ugovorom o visini najniže plaće. Unatoč tim teškoćama nastavljena je tendencija nominalnog i realnog rasta plaća u ovoj godini, ističu iz ZAP-a. 13. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u prosincu Kamatne stope na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) Banke/štedionice kamatna stopa ----------------------------------------------- Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska banka 2,00 Istarsko kreditna banka Umag 2,50 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00-2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 2,00 Raiffeissen banka 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00-3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank 0-3,50 Zagrebačka banka 2,50 Zaba-Pomorska banka Split 2,50 Štedionica Dora 3,00 ------------------------------------------------ Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) Banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 14,00 Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7-8 8-9 9-10 10-11 11-12 11-12 Istarska banka 8,00 9,00 11,00 13,00 13,00 13,00 Istarska kred.banka Umag 9,00 10,50 11,50 12,50 13,00 13,00 Jadranska banka 7,50 9,50 12,00 14,00 15,00 16,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 7,00 12,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 9,50 11,50 11,75 12,20 12,70 13,75 Raiffeisenbank Austria 6,50 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Riadria banka 9,50 11,50 11,75 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 10,00 10,50 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Štedionica Dora 9,00 12,00 13,00 14,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 7,00 12,00 12,00 - - - Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,26 7,27 Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 3,00 5,00 8,00 10,00 prema dogovoru Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -