ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Večerašnji, predzadnji "Književni petak" Knjižnica grada Zagreba u ovoj sezoni bio je posvećen pjesništvu Josipa Severa, u povodu desete obljetnice pjesnikove smrti. O Severovoj poeziji govorili su
Dubravka Oraić-Tolić, Branimir Bošnjak i Branko Maleš.
ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Večerašnji, predzadnji "Književni
petak" Knjižnica grada Zagreba u ovoj sezoni bio je posvećen
pjesništvu Josipa Severa, u povodu desete obljetnice pjesnikove
smrti. O Severovoj poeziji govorili su Dubravka Oraić-Tolić,
Branimir Bošnjak i Branko Maleš. #L#
Dubravka Oraić-Tolić pokušala je pronaći uzroke Severova pozivanja
na rusko avangardno pjesništvo. Severov povratak iz Rusije
usporedila je s povratkom iz Pariza Eugena Kumičića. Naime, pošto
se 1877. vratio iz Francuske, Kumičić se pozivao na tamošnji
naturalizam, ali su njegova djela, ustvrdila je Dubravka Oraić-
Tolić, zapravo bila sasvim poseban hrvatski romantizam. "Tako se i
Sever nakon povratka iz Rusije poziva na rusku avangardu, a zapravo
ostaje samo svoj Sever", kazala je.
Na Severovo su pjesništvo utjecala tri ruska pjesnika: Aleksej
Jelisejevič Kručonih, Velimir Hljebnikov i Vladimir Vladimirovič
Majakovski. No utjecaj tih pjesnika osjeti se samo u Severovoj
poetici zvuka i želji da do kontakta s publikom dođe zvučnom
čarolijom, rekla je Dubravka Oraić-Tolić.
Severova pjesnička praksa vrsta je presjeka pjesničke prakse ovoga
stoljeća, koja ne destruira malu književnost kakva je hrvatska,
ocijenio je Bošnjak. "Iako je njegovo pjesništvo hermetično, Sever
je u svakom trenutku bio spreman ogoliti se i nastupiti kao svećenik
vlastite poezije", kazao je. Bošnjak je istaknuo važnost "žive
interpretacije Severova pjesništva", kako bi se, osvajanjem novoga
čitateljstva, pokazala vrijednost njegove poezije.
Josip Sever (1938.-1989.) za života je objavio zbirke "Diktator" i
"Anarhokor". Obje zbirke i preostale pjesme Dubravka Oraić-Tolić
sjedinila je 1989. u zbirku "Borealnom konju".
(Hina) ibob gk