IZLOŽBA U POVODU 50. GODIŠNJICE SMRTI VLADIMIRA NAZORA

ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - U povodu 50. godišnjice smrti Vladimira Nazora (1876.-1949.), Odsjek za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU-a, organizirao je izložbu o životu i djelu tog velikog hrvatskog pisca. Izložba, otvorena u Narodnom domu, kroz ilustrativni materijal kronološki prikazuje životni i književni put Vladimira Nazora. #L# Izložene ilustracije prikazuju piščevu "crtu života", od rodnih Postira na Braču, preko studija u Zagrebu i Grazu, službovanja kao srednjoškolskog profesora u Splitu, Zadru, Pazinu, Kopru, Kastvu, Crikvenici, Sušaku i Zagreb, odakle '42., u 66. godini zajedno s I.G. Kovačićem, u čamcu preko Kupe odlazi u partizane. Nazor je bio prvi predsjednik ZAVNOH-a i prvi predsjednik Prezidija Sabora NR Hrvatske. Izložbu je priredila Vida Flaker, a otvorena je do 30. studenoga. Nazor je znak hrvatske moderne i znak hrvatske književnosti, i tu činjenicu ništa ne može izbrisati, istaknuo je, otvarajući izložbu, Dubravko Jelčić, tajnik Razreda za književnost HAZU-a. Naglasio je kako je Nazor, uz Ujevića, Kovačića i Matoša, bio jedna od "kult tema" kojima se Zavod godinama bavio. Upravo zato, Zavod čuva najveći dio Nazorove ostavštine - rukopise, korespodenciju, književnu građu i drugo. Tomislav Sabljak, v.d. upravitelja Odsjeka za povijest hrvatske književnosti, smatra da je Nazor jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca prve polovice 20. stoljeća. Osvrćući se na kontroverze oko toga pisca, ustvrdio je kako Hrvati nisu tako velik narod da se mogu odricati velikana zato što su bili vođeni drukčijim ideologijama. To je bio slučaj u bivšem sustavu, rekao je Sabljak dometnuvši kako te činjenice ne mijenjaju književno djelo i veličinu pisca. (Hina) mb mc