NJ 30.X.-DIE WELT-WTO U KRIZI

NJEMAČKA DIE WELT 30. X. 1999. WTO-u prijeti teška kriza "Za četiri tjedna ministri 135 zemalja žele u američkom gradu Seattleu dati znak za početak 'milenijskog kruga'. Cilj je dalja liberalizacija svjetske trgovine u općem interesu. No još se Europa, Amerika i Treći svijet nisu složili o dnevnom redu. Mišljenja o opsegu i sadržaju uvelike se razilaze. Ženevskoj Svjetskoj trgovačkoj organizaciji, WTO, pod čijim su nadzorom poslije rata sagrađene trgovačke barijere, prijeti opasna kriza, jer vlade s obje strane Atlantika nemaju političku odlučnost da bi se usprotivile protekcionistima i drugim protivnicima slobodne trgovine. Dvojba i nesigurnosti bilo je i prije ranijih trgovačkih krugova. Osamdesetih je godina prijetila propast urugvajskoj rundi. Blef i priče o krizama pripadaju proceduri. Nitko se ne želi prerano očitovati, kako bi ipak isposlovao paket prihvatljiv za sve. Još nije kasno. No ovaj su put rizici veći. Pod pritiskom glasne, često neozbiljne rasprave o globalizaciji, želja za liberalizmom popušta. 'Nesveti savez' protekcionista, zaštitnika okoliša, sindikata i drugih, priprema se za veliki napad. Trgovinu okrivljuje za sve probleme prilagodbe i krutost našega doba i protiv toga želi u Seattleu na veliko prosvjedovati i pobrinuti se za nemire. I sadržajno ima nesloga. Ne bi li se trebalo zadovoljiti kompaktnim krugom i s tek nekoliko područja, ponajprije poljoprivredom i uslugama, kako to žele Amerikanci? Ili bi to trebao biti velik, čak dosadan krug s drugim temama također, ulaganjima, pravilima utakmice i nepoljoprivrednim proizvodima, kako to žele Europljani i Japanci. Treći je svijet ostao kratkih rukava u urugvajskom krugu i sada nastoji da se njihove želje više uzmu u obzir - uz slobodan pristup tržištu, osobito za poljoprivredne proizvode i tekstil. Svi se slažu da odmah treba ukinuti carine na robu iz najsiromašnijih zemalja. No poljoprivreda je i dalje tvrd orah. Tu poljoprivredni izvoznici (Cairns skupina) uvjetuju svoje sudjelovanje ukidanjem izvoznih subvencija. No EU i Japan koče. Od SAD-a se zahtijeva da priguše svoju unilateralnu antidempinšku politiku i da poštuju stroga pravila. Sve je još zamršenije jer Amerika i druge bogate zemlje u borbi protiv dampinga plaća zahtijevaju prihvaćanje standarda zaštite okoliša i rada. No to kategorički odbijaju mnoge zemlje u razvitku, jer se boje protekcionizma bogatih kroz mala vrata ekologije i socijalne politike. Položaj interesa nikada prije nije bio tako kompleksan i tako suprotan. Promašaj na trgovačkoj fronti mogao bi širom svijeta izazvati krizu povjerenja i dovesti do sloma konjunkture. Žurno treba, takvo je skeptično javno mišljenje o čijoj se političkoj potpori radi, bolje izvidjeti prednosti slobodnih tržišta za izvoz, proizvodnju i zaposlenost. Kakvu ulogu ima izvoz kao pokretač konjunkture, pokazuju goli brojevi. Svjetska je trgovina od 1950. liberalizacijom narasla 18 puta, proizvodnja šest puta. Životni se standard pri tomu u zapadnoj Europi, mjereno proizvodnjom po glavi stanovnika, otprilike učetverostručio, u Njemačkoj zamalo upeterostručio. Ukratko: kotač svjetske trgovine ne može se okrenuti natrag bez teških šteta za blagostanje i zaposlenost. Seattle mora uspjeti kako bi svjetsko gospodarstvo ostalo na smjeru liberalizacije" - piše Alfred Zaenker.