ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - "Hrvatski govori, filolozi, pisci" naslov je knjige Josipa Lisca koju su danas u Matici hrvatskoj predstavili Dalibor Brozović, Petar Šimunović i Mira Menac. U knjizi su sabrani Liščevi radovi, napisani
zadnjih godina, o narječjoslovnim pitanjima, o hrvatskim filolozima - Tomi Matiću, Franji Fancevu i Stjepanu Ivšiću - te o jezičnopovijesnim pitanjima hrvatske književnosti na primjerima Antuna Paska Kazalija i Vinka Nikolića.
ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - "Hrvatski govori, filolozi, pisci"
naslov je knjige Josipa Lisca koju su danas u Matici hrvatskoj
predstavili Dalibor Brozović, Petar Šimunović i Mira Menac. U
knjizi su sabrani Liščevi radovi, napisani zadnjih godina, o
narječjoslovnim pitanjima, o hrvatskim filolozima - Tomi Matiću,
Franji Fancevu i Stjepanu Ivšiću - te o jezičnopovijesnim pitanjima
hrvatske književnosti na primjerima Antuna Paska Kazalija i Vinka
Nikolića.#L#
Predstavljajući knjigu, Petar Šimunović je istaknuo da se
dijalektolog Lisac suvereno kreće hrvatskim dijalektološkim
područjima, koje dobro poznaje ne samo s gledišta kroatistike nego
i slavistike. Podsjetivši da je "naš dijalektološki teren neobično
važan", Šimunović je napomenuo da dijalekti hrvatskoga jezika nisu
proučeni. "Oni su živi spomenici i potrebno je izraditi nove
dijalektološke zemljovide i napisati hrvatsku dijalektologiju. Ne
mogu se istraživati migracije bez dijalektologije", kazao je
Šimunović. Kako je dodao, nakon Domovinskoga rata u "narušen je
dijalektološki pejzaž".
Govoreći o trećoj Liščevoj dijalektološkoj knjizi "Hrvatski
govori, filolozi, pisci", Šimunović je istaknuo da autor u svojim
radovima utemeljeno govori, istražuje povijest dijalektoloških
granica, osobine kajkavskoga narječja uz hrvatsko-slovensku
granicu, piše o posebnostima dubrovačkoga, bokeljskoga,
zadarskoga govora te obrađuje seoske i gradske govore, koji "nisu
načeti" u hrvatskoj lingvistici.
U prvoj raspravi u knjizi o "Ruralnom i urbanom stanju hrvatskih
dijalekata" Lisac ističe da se hrvatskim organskim idiomima
govori, osim u Hrvatskoj, još u zapadnoj Vojvodini, u dijelovima
Bosne i Hercegovine, u Boki kotorskoj te na mnogim područjima
diljem svijeta. Riječ je o sedam do sedam i pol milijuna ljudi, oko
5,5 milijuna u Hrvatskoj i u drugim obližnjim državama te 1,5 do 2
milijuna ljudi razasutih po svijetu.
Josip Lisac (1950.) redoviti je profesor dijalektologije i
povijesti hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Zadru.
Objavio je knjige "Hrvatski jezik i njegovi proučavatelji" (1994.)
i "Hrvatski dijalekti i jezična povijest" (1996.).
(Hins) mc sp