ZAGREB, 18. listopada (Hina) - U zagrebačkoj Preporodnoj dvorani Narodnog doma danas je predstavljena opsežna statističko-demografska studija "Stanovništvo hrvatskih otoka" autora Mladena Smoljanovića, Ankice Smoljanović i Ive
Nejašmića. Na predstavljanju knjige govorili su predsjednik HAZU Ivo Padovan, akademik Alica Wertheimer-Baletić i autori knjige.
ZAGREB, 18. listopada (Hina) - U zagrebačkoj Preporodnoj dvorani
Narodnog doma danas je predstavljena opsežna statističko-
demografska studija "Stanovništvo hrvatskih otoka" autora Mladena
Smoljanovića, Ankice Smoljanović i Ive Nejašmića. Na
predstavljanju knjige govorili su predsjednik HAZU Ivo Padovan,
akademik Alica Wertheimer-Baletić i autori knjige. #L#
Knjiga "Stanovništvo hrvatskih otoka" nastala je na poticaj i u
okviru rada na projektu Poboljšanje zdravstvene zaštite na
hrvatskim otocima Ministarstva zdravstva. Statističko-
demografski prikaz obuhvatio je pedeset naseljenih hrvatskih
otoka, koji su razdijeljeni u četiri velike skupine: kvarnersku,
sjevernodalmatinsku, srednjodalmatinsku i južmodalmatinsku. Uz
tablični pregled stanovništva svih naseljenih otoka u sintetičkome
eseju prikazane su komparativne demografske značajke hrvatskog
otočja.
Predsjednik HAZU Ivo Padovan ocijenio je da knjiga ima veliku
"važnost u današnjem razvoju hrvatske države", jer je "poticaj i
pomoć" za uklanjanje teškoća otočnog stanovništva. "Treba očuvati
stanovništvo na hrvatskim otocima kako se ne bi još više smanjilo",
rekao je Padovan, izrazivši nadu da će država pomoći Korčuli u
izgradnji zračne luke, koja će, po njegovoj ocjeni, preporoditi
otok.
Po ocjeni Alice Wertheimer-Baletić prikaz temeljnih obilježja,
demografskih i socijalno-gospodarstvenih, te razvoja otočnog
stanovništva, koji su autori dali u studiji, po dosegu daleko
prelazi okvire prvotne namjene rada. Prikazane promjene u ukupnom
broju stanovnika od 1857. do 1991., kako je dodala, važan su
"starteški faktor ukupna nacionalnog razvoja i sigurnosti".
"Studija pokazuje da su negativne trendove u razvoju otočnog
stanovništva posebice iskazivala manja naselja u unutrašnjosti
otoka, a naselja uz more, zahvaćena brzim razvojem turizma,
pokazala su znatno povoljniju dinamiku", istalnula je Wertheimer-
Baletić. Dodala je kako je provedbu Nacionalnog programa razvitka
otoka nemoguće "zamisliti bez parcijalnih studija", a ova je
studija velik doprinos konkretnoj razradbi tog programa. "Studija
pokazuje da, na žalost, treba računati na odumiranje većeg broja
manjih otočnih naselja u unutrašnjosti, jer na to upućuju
pokazatelji o broju živorođenih, umrlih i prirodnom padu
stanovništva te bitno 'erodirana' dobna struktura", rekla je
Werheimer-Baletić. Napomenula je da to istodobno zahtijeva da se
"prikladnom gospodarskom politikom potiče razvoj pojedinih
otočnih središta ne samo radi njih samih nego i radi razvoja šireg
otočnog područja".
Pedeset naseljenih otoka po popisu 1991. imalo je ukupno 126.447
stanovnika, što je 15 posto manje nego 1948. Udio otočnog
stanovništva u stanovništvu Hrvatske u tome se razdoblju
prepolovio, što svjedoči o dugotrajnoj depopulaciji.
Ivo Nejašmić, jedan od autora knjige, govorio je o suvremenim
istraživanjima kretanja stanovništva na hrvatskim otocima od 1991.
do 1997., istaknuvši kako se depopulacija produbljuje. Podatci
vitalne statistike upozoravaju na znatno veći broj umrlih nego
rođenih. Smanjen broj živorođenih, kako je dodao, značajka je svih
otoka, osim Maloga Lošinja i Krapnja. "Desetcima hrvatskih otoka
prijeti crna slika - iščeznuće naselja", izjavio je Nejašmić,
citiravši jednoga otočanina koji mu je u razgovoru rekao: "Škoj bez
čovika je ništa, stina u moru."
(Hina) mc