US NYT 15. XI. OSVETA CRVENE ARMIJE

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 15. XI. 1999. Osveta Crvene armije "Više od 60 ruskih raketa SS-21 i deseci Scudova pali su na civilno stanovništvo u glavnom gradu Čečenije, dok Crvena armija traži osvetu za ponižavajući poraz od gerilaca koji su se borili za neovisnost prije pet godina. Sada generali koji odlučuju imaju na svojoj strani rusko javno mišljenje. Čečenski teroristi napali su susjednu državu odanu Rusiji, a vjeruje se da stoje i iza podmetanja bomba u ruskim gradovima u kojima je poginulo mnogo ljudi. Prosječni Rus želi se osvetiti. Ruski generali iskoristili su to rašireno gledište kako bi zahtijevali još novca i više regruta. Žarka želja generala da služeći se siromašnim izvorima iznova izgrade rusku vojnu silu stiže za njih u povoljnom trenutku: za mjesec dana održavaju se parlamentarni izbori. Kandidati strah od terorista pretvaraju u mržnju prema svim Čečenima, uključujući i izbjeglice koje nastoje pobjeći iz ratom zahvaćenog područja. Komunistička stranka, nacionalisti predvođeni Primakovom i Lužkovim kao i lopovi u Kremlju nadmeću se kako bi sebi pripisali zasluge za 'pobjede' Crvene armije. Ruska televizija ignorira gotovo četvrt milijuna izbjeglica koji bježe pred kišom ruskih raketa, bomba i granata. Onaj tko iskorištava taj bijes i udovoljava želji generala za ugledom i moći najnoviji je premijer Borisa Jelcina, bivši birokrat KGB-a Vladimir Putin. Ankete pokazuju da mu je popularnost povećana nakon što je generalima dopustio da ono što je počelo kao potrebni odgovor na terorističke napade pretvore u odlučni rat koji za cilj ima uništavanje čečenskoga pokreta neovisnosti. Upravo je to razlog zbog kojega je Moskva podupirala srbijansku kampanju s ciljem uništavanja Kosovara, tvrdeći da je brutalno etničko čišćenje koje je provodio Slobodan Milošević 'posve interna stvar'; Ruski su generali na umu imali istu sudbinu za čečenske buntovnike. Ista vojna klika koja je zaposjela zračnu luku na Kosovu sada napada čečenske stanovnike Groznog. Njihov argument je u oba slučaja isti: vladari imaju pravo ubijati neposlušne podanike i njihove obitelji. (...) No što je s ruskim sporazumom sa Zapadom prema kojemu se ograničava upotreba konvencionalnoga oružja u kavkaskom području? Nagomilavajući vojnike i oružje u ratu protiv Čečenije, Moskva je ignorirala obveze koje je prema sporazumu dužna poštovati - u isto vrijeme zahtijevajući da Amerika riskira gubitak života svojih vojnika, poštujući svaki stavak sporazuma ABM (Anti-ballistic missile treaty - Sporazum o zabrani proturaketnih sustava). Clinton, uzaludno ponavljajući fraze o gubitku nevinih života, to - iako više nego očito - nije uspio povezati. U Rusiji, mjesec dana prije izbora Dume, malo ljudi podiže glas protiv ubijanja. Nakon što je ruski zapovjednik zaprijetio da će 'cijelo područje bombama sravniti sa zemljom' jedan se disident usudio kazati: 'Događa se vojni puč. Jeljcin ne može otpustiti Putina, a Putin ne može otpustiti generale. Odbili bi otići.' Drugi glasovi savjesti više nisu tihi. Čelnici demokratskoga pokreta obnove Jabloko, Grigorij Javlinski i Sergej Stepašin, drznuli su se od bombardiranja civila napraviti temu kampanje. Prijedlog Jabloke teško da bi se mogao nazvati umjerenim: postavljanje ultimatuma čečenskom čelniku. Prestati pomagati teroriste koji su uključeni u podmetanja bomba i napade izvan granica zemlje, istjerati plaćenike koji se bave kidnapiranjem i trgovinom robovima - zatim pregovarati ili se suočiti s vojnim pučem. Ipak, radi se o prvom spominjanju, unutar Rusije, pregovora kao alternative 'sravnjivanju područja sa zemljom'. Demokratski reformatori nadali su se udvostručiti 7 posto mjesta u Dumi koje sada imaju; nakon njihova nedavnog iskazivanja poštenja i razboritosti, njihov je cilj sada ugrožen. Nacionalisti su u punoj snazi; Jeljcinov ministar obrane potiče jal, optužujući SAD za ohrabrivanje Čečena da 'oslabe Rusiju i preuzmu potpun nadzor nad sjevernim Kavkazom.' Clinton će se sljedećega tjedna sastati s Jeljcinom na konferenciji s temom europske sigurnosti u Istanbulu, istodobno dok će se George W. Bush baviti vanjskim poslovima u Knjižnici Reagan, a John McCain nastavljati borbu za nacionalnu raketnu obranu. Koji će od njih progovoriti zalažući se za SAD i ljudska prava? Tko će zaustaviti dotok dolara režimu koji namjerno troši naš novac za ispaljivanje raketa na civile", pita se William Safire.