US IHT 8. XI. ŠKRTA SUPERSILA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 8. XI. 1999 Škrta supersila "Theo Sommers, ugledni njemački komentator, nedavno je opisao SAD (...) kao 'teškog i nepredviljivog zločestog slona'. Ta oštra opaska, u cjelini gledajući, djeluje malo manje oštro nakon dogovora koji je prošloga četvrtka postignut u Kongresu o pomoći stranim zemljama. Kako su prije odbili odvojiti novac za mirotvorne misije, za nadzor nesigurnih nuklearnih elektrana i za mirovni sporazum Wye River, većinski republikanci Donjeg doma Kongresa sada su popustili. Ipak, o pitanju oprosta duga siromašnim zemljama ostali su nepopustljivo škrti. Clintonova vlada zatražila je oprost nekih od dugova u vrijednosti od 370 milijuna dolara. To bi se odnosilo samo na najsiromašnije zemlje, a oprost će dobiti samo one koje se pridržavaju mudre gospodarske reforme. Novac bi - koji je u kontekstu proračuna SAD-a od 1.7 trilijuna dolara sitnica - tako nagradio zemlje kojima je novac potreban i koje imaju potrebne vrline. Ipak, republikanci Donjeg doma Kongresa složili su se s oprostom od tek 110 milijuna dolara. Tom DeLay, organizacijski tajnik stranke koji se brine za glasačku stegu zastupnika svoje stranke u Donjem domu Kongresa, objasnio je kako nije u redu 'otimati novac koji je odvojen za socijalno osiguranje za oprost duga Nepala'. To stajalište, iako zapanjujuće, ipak je blago u usporedbi sa stajalištem Donjega doma Kongresa prema drugim zahtjevima vlade u svezi s dugovima. Vlada želi omogućiti IMF-u da svoje dionice u zlatu vrjednuje na tržištu umjesto da na umjetan način snizi onu koju trenutno koristi; to bi rezultiralo profitom od oko 2 milijarde dolara što bi moglo poslužiti za oprost dugova. Blokiranje revaluacije zlata, s druge strane, siromašne bi zemlje stajalo jako mnogo. Ne samo da bi siromašnim dužnosnicima bilo dostupno 2 milijarde dolara manje, gubitak tog novca mogao bi potaknuti i druge kreditore da odustanu od oprosta duga. Da bi funkcionirao, oprost duga treba koordinirati multilateralno. Ako pet davatelja kredita oproste dug siromašnim zemljama, a jedan to odbije, siromašna zemlja će morati uporabiti oslobođeni novac za isplatu svoga duga tvrdoglavom kreditoru. Oni koji oproste dug novac tek prenose onima koji nisu oprostili dug. Ako Kongres spriječi SAD i IMF da odigraju svoju ulogu u oprostu duga, mogli bi spriječiti i ostatak svijeta da učini isto. Takva vrsta akcije potiče čak i suosjećajne saveznike da na najveću supersilu svijeta gledaju kao na najveću zemlju - škrticu na svijetu", prenosi list iz The Washington Posta.