IT-9.XI. LA STAMPA- BERLINSKI ZID 1

ITALIJA LA STAMPA 9. XI. 1999. Za vlast se brine gospodarstvo "Prva kamena ploča koju su u slavlju otkinuli Berlinci pala je na zapadnu, a ne na istočnu stranu. Bilo je to više od slučaja, to je bio znak: 9. studeni označio je ne samo kraj komunizma, nego i kraj društvenog modela koji se do tada njegovao u Europi, kraj utješne sigurnosti modela kojime su upravljale i kojega su nadzirale državne politike u Bonnu, Parizu ili Rimu. Deset godina poslije, odgovorni u europskim vladajućim strankama, članovi Socijalističke internacionale, ponovno su se susreli na krivoj strani zida, kako bi razmotrili nesporazume glede imena doktrine i toga kolike su doze socijalizma izmiješane u cocktailu povijesti dvadesetoga stoljeća. Nagnuti unatrag, jer su oslonjeni na amputirani ud. U međuvremenu se, međutim, politika iza njihovih leđa promijenila. Granice sedamnaest europskih zemalja izmijenile su se u posljednjih deset godina, sam koncept državnog suvereniteta ispraznio se zbog pada gospodarskih granica, identifikacija pojedinaca s državama i strankama postaje sve slabija. Nakon Maastrichta međunarodni slogan spaja solidarnost s konkurencijom, a znanje vladanja postalo je blizak rod sa spoznajom o neznanju vladanja. Goleme teškoće državno pomagane obnove Istočne Njemačke bile su posljednje trajno svjedočanstvo predrasuda politike državnog nadzora nad gospodarstvom. Za nekoliko će godina jedan još i veći udar državnim političkim izvjesnostima doći ulaskom zemalja bivšeg komunističkog istoka u Europsku uniju. U Parizu se gleda u prošlost: vlade, siročići Zida, budućnosti nisu željele pridružiti ni nove izvjesnosti ni nove slobode. Ostavit će tako Europljane poput stanovnika Ninive, nesposobne da razlikuju desnicu od ljevice, stanovnike jednog grubog, usamljenog svijeta, no koji je barem bio neumoljivo stvaran", piše Carlo Bastasin.