ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Svečanim programom u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) danas je obilježena stota obljetnica rođenja istaknutoga hrvatskog botaničara akademika Stjepana Horvatića (1899.-1975.).
Program su organizirali Razred za prirodne znanosti HAZU-a i zagrebački Prirodoslovno- matematički fakultet.
ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Svečanim programom u palači Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) danas je obilježena stota
obljetnica rođenja istaknutoga hrvatskog botaničara akademika
Stjepana Horvatića (1899.-1975.). Program su organizirali Razred
za prirodne znanosti HAZU-a i zagrebački Prirodoslovno-
matematički fakultet.#L#
O životu i znanstvenome djelu akademika Horvatića govorio je
profesor Ljudevit Ilijanić, a akademikovoj nastavnoj djelatnosti
prof. Ljerka Marković.
Stjepan Horvatić rođen je 1899. u Varaždinbregu. Studij prirodnih
znanosti završio je 1923. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Kratko vrijeme radio je na gimnaziji u Krku, a od od 1926. do 1933.
bio je asistent u Botaničkome zavodu gdje je obranio doktorat
"Flora i vegetacija otoka Plavnika". Od 1933. do 1941. Horvatić je
profesor Sveučilišta u Ljubljani, a od 1941. do 1947. na
zagrebačkome Veterinarskom fakultetu. Zatim sve do umirovljenja
djeluje na zagrebačkom PMF-u gdje drži kolegije Sistematska
botanika i Geobotanika. Bio je i predstojnik Botaničkog zavoda i
vrta (1957.-1970.) te direktor Instituta za botaniku Sveučilišta
(1960.-1973.). Dobitnik je republičke nagrade "Ruđer Bošković" i
nagrade za životno djelo.
Početci Horvatićeva znanstvenog istraživanja sežu u vrijeme kad je
bio nastavnik na gimnaziji u Krku. Od tada je do smrti u više od
pedeset godina sustavna i plodna znanstvena rada objavio
sedamdesetak znanstvenih rasprava. Radove je objavljivao u raznim
domaćim i stranim časopisima i edicijama, a brojna istraživanja
predstavljao na znanstvenim skupovima u domovini i inozemstvu.
Glavno područje njegova znanstvenog rada bila su fitocenološka
istraživanja. Opisao je brojne nove vegetacijske jedinice
različitog sistematskog stupnja, a njegova istraživanja
livadnoga, močvarnog i pašnjačkog raslinstva u kopnenome dijelu
Hrvatske ubrajaju se u osnovne radove te vrste u fitocenološkoj
literaturi.
Najveće uspjehe postigao je u istraživanju bilja mediternaskog i
submediteranskog područja našega kraša, osobito otoka Paga.
Njegove spoznaje priznate su i citirane u brojnim domaćim i stranim
časopisima, što Horvatića svrstava u najistaknutije fitocenologe.
Bavio se i taksonomskim istraživanjima polimorfnih biljnih svojta
te florističkim istraživanjima.
Organizatori proslave obljetnice danas su priredili i polaganje
vijenca na grob akademika Horvatića na Mirogoju. U predvorju palače
HAZU-a postavljena je i izložba o akademikovu životu i radu koju je
postavila Ljerka Regula.
U glazbenome dijelu programa nastupio je Akademski zbor "Palma" iz
bazilike Srca Isusova u Zagrebu, a proslavi su bili nazočni i
predsjednik HAZU-a Ivo Padovan te članovi obitelji Horvatić.
(Hina) sdju mc