FINANCIJSKI BILTEN 308

HINA FINANCIJSKI BILTEN 308. 30. rujna - 07. listopada 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Saboru upućena strategija prometnog razvitka 8. Vlada RH: 35 posto dionica HT-a Deutsche Telekomu 9. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 30. IX. 15.300.000 5.300.000 11,64 % 279.733.000 01. X. 24.000.000 14.500.000 12,62 % 254.676.000 04. X. 36.000.000 9.100.000 13,37 % 280.851.000 05. X. 16.000.000 11.351.000 12,62 % 279.463.000 06. X. 24.000.000 21.400.000 12,88 % 228.766.000 07. X. 35.000.000 30.000.000 13,26 % - Dnevni prosjek 25.050.000 15.275.000 12,73 % 264.697.800 Već na samom početku tjedna naglo je porasla noćna potražnja. Preskočila je razinu od 300 milijuna kuna. Pritom je vrlo velika potražnja za potrebe održavanja obvezne pričuve. I to, premda je već drugi tjedan održavanja te pričuve. Kako bilo, ponuda nije dovoljno jaka da bi se utažili apetiti svih banaka kojima je novac bio potreban. Stoga je veliki dio noćne potražnje - od 50 do čak 88 milijuna kuna - svakodnevno ostajao nepokriven. Premda i nakon dnevnog kreditiranja dio potražnje ostaje nepodmiren, situacija je, ipak, bitno drugačija. Naime, ponuda je svakoga dana veća od potražnje. Međutim, što zbog ograničenja plasmana pojedinim korisnicima, što zbog nemogućnosti dogovora između kreditora i zajmoprimaca oko uvjeta kredita, veliki dio ponude ostaje neplasiran. Inače, cijena se novca kretala na uobičajenim razinama. Većina opozivnih kredita plasirana je po kamati od 12,50 posto. Međutim, bilo je i plasmana po višim cijenama - čak do 15 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 101 milijun kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,34 posto, upisani su zapisi u iznosu od 88,5 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,53 posto, upisani zapisi u iznosu od 12,5 milijuna kuna. Od 06. listopada vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 975,3 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od čak 43,8 milijuna kuna, a aktivno je bilo 18 dionica. Pritom je CROBEX indeks skočio više od 8,0 posto, ili 41 bod - na 549 bodova. Izuzetno visok promet zahvaljuje se preuzimanju Hotela Argentina iz Dubrovnika. Uz promet od 35,6 milijuna kuna, vlasnika su zamijenile gotovo 133 tisuće dionica tih hotela. Inače, kupac još nije poznat. Prodane su dionice koje su bile u vlasništvu Privredne banke Zagreb i Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga. U PBZ-u ističu da se sve dok se ne obavi namira i prijenos dionica na novog vlasnika ne može znati ime novoga vlasnika. No, neslužbeno se spominje da je novi vlasnik Hotela Argentina tvrtka Andronika Lukšića, koji je nedavno postao i većinski vlasnik putničke agencije Atlas. Na pokušaje dobivanja potvrde ili opovrgnuća je li Lukšićeva tvrtka doista i novi vlasnik Hotela Argentina i Vile Orsula, rečeno je kako su osobe koje mogu davati informacije za javnost na službenom putu, a da je Adronik Lukšić u Čileu. Oporavak Plive i Zagrebačke banke Velik promet, gotovo četiri milijuna kuna, ostvaren je ovoga tjedna i običnim dionicama Zagrebačke banke. Cijena im je pritom skočila više od 70 kuna, ili oko 13 posto, zbog čega se vratila iznad razine od 600 kuna. Snažno je, čak 16,8 posto, skočila i cijena dionica Plave lagune. Slijedila ih je Pliva s dobitkom od 29 kuna, ili 7,6 posto, pa joj se cijena vratila u područje iznad 400 kuna. Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle još tri dionice. Cijena Jadranskog naftovoda porasla je 15, Zagrebačke pivovare 10, a Riječke banke 2,50 kuna. Na listi gubitnica našle su se pak tri dionice. Najviše je, 10 kuna, ili čak 14,9 posto, pojeftinila dionica Varaždinske banke. Cijene Kraša i Istraturista potonule su pak za tri kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 04 - 07. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 60 60 60 480 Pliva PLVA-R-A 394 430 409 2.146.620 Podravka PODR-R-A 60 65 60 696.208 Varaždinska banka 57 64 57 78.467 Zagrebačka banka 0 575 620 601 3.985.115 Arenaturist 32 32 32 3.680 Hoteli Argentina 268 268 268 35.612.108 Istraturist 15 15 15 690 Jadran-Turist 30 30 30 1.050 Jadranski naftovod 900 925 925 17.325 Karlovačka pivovara 350 350 350 1.050 Kraš KRAS-R-A 55 55 55 8.416 Plava laguna 330 389 389 551.329 Privredna banka 94 95 95 9.970 Riječka banka 61 67,50 67,50 32.713 Riviera RIVP-R-A 50 51 50 676.668 Varteks 19 19 19 39.330 Zagrebačka pivovara 600 600 600 25.800 43.887.022 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od čak 63,8 milijuna kuna, a aktivno je bilo 30 dionica. To se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama iz portfelja privatizacijskih investicijskih fondova. Najveći promet ostvaren je dionicama Elke (14,8 milijuna kuna), Riviere (14,5 milijuna), Arenaturista (10,6 milijuna), TOZ-a (8,2 milijuna), Chromosa boje i lakovi (3,9 milijuna), Zlatnog otoka (3,0 milijuna), Brodospasa (2,9 milijuna), Belevederea (1,7 milijuna) i Montkemije (1,5 milijuna kuna). Pritom su cijene većine njih porasle. Najviše su, 36 kuna, skočile cijena Elke i Plave lagune. Slijedile su ih dionice Arenaturista i Zlatnog rata s dobitkom od 19 kuna. Dionica Brodospasa poskupila je pak 15, Montkemije 14, a Ericssona-Tesle šest kuna. Na začelju liste dobitnica našle su se dionice Istraturista i Varteksa s dobitkom od tri kune. S druge strane, cijena dionica zagrebačkog Chromosa pala je čak 16 kuna. Dionica hotela Belvedere pojeftinila je pak šest kuna, dok je cijena Zlatnog otoka pala 3,25, a Plave lagune 1,65 kuna. Što se pak PIF-ova tiče, i ovoga se tjedna trgovalo dionicama svih sedam fondova. Pritom su tri dobile, a jedna izgubila na vrijednosti. Najviše je, 30 lipa, porasla cijena Velebit fonda. Dionica Središnjeg nacionalnog fonda poskupila je pak 10, a Pletera pet lipa. S druge strane, dionica Slavonskog fonda pojeftinila je 55 lipa. Zahvaljujući rastu cijena dionica Istraturista, Arenaturista, Elke, Plave lagune i Ericssona-Tesle, VIN indeks skočio je u proteklih tjedan dana čak 15 bodova, ili oko 5,5 posto, te dosegnuo 288 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 04 - 07. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 44 44 44 10.637.660 Brodospas 45 55 55 3.296.380 Belvedere 71 71 71 1.758.315 Bor ind. namještaja 96 96 96 96.960 Chromos boje i lakovi 80 80 80 3.943.760 Chromos Samobor 440 440 440 8.800 Elka ELKA-R-A 66 66 66 14.842.806 Ericsson-Tesla 58 65 65 17.884 Istraturist 19,50 19,50 19,50 780 Jadran hoteli Cr 110 110 110 5.830 Lonia 15 15 15 235.125 Montkemija 70 70 70 1.537.480 Plava laguna 330,50 369 369 105.677 Poljoopskrba građ. 1006,88 1006,88 1006,88 76.522 Riječka banka 65 65 65 6.500 Riviera 50 51 50 14.506.463 Stražaplastika 55 55 55 235.235 Tekstil Karlovac 93 93 93 587.667 TOZ 62 62 62 8.236.204 Varteks 17,50 19 19 7.794 Vrbenka Vrbnik 662,49 662,49 662,49 52.999 Zlatni otok 72,35 72,35 72,35 3.055.919 Zlatni rat 30 45 45 336.765 PIF Dom 11 11,01 11 93.907 PIF Expandia 11 11,01 11 53.528 PIF Pleter 4,55 4,60 4,55 49.055 PIF Slavonski 4,25 4,50 4,25 5.740 PIF Sunce 3,99 4 4 5.048 PIF Središnji nac. 5,20 5,20 5,20 20.844 PIF Velebit 5 5 5 12.633 63.830.376 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 30. rujna 07. listopada Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5149,83 5419,31 + 5,23 London/FTSE-100 6029,80 6200,40 + 2,82 New York/DJIA 10213,48 10588,34 + 3,67 Tokyo/Nikkei 17605,46 18136,55 + 3,01 Ovoga su tjedna cijene dionica na Wall Streetu snažno porasle. Dow Jones indeks skočio je više od 370 bodova, ili 3,6 posto, pa se vratio iznad razine od 10.500 bodova. To se ponajviše zahvaljuje "mirovanju" kamatnih stopa u SAD-u. Naime, Fedov Savjet za otvoreno tržište (FOMC) odlučio je na sjednici, održanoj u utorak, da kamate ostaju nepromijenjene. Tako kamata na savezne fondove ostaje na 5,25, a diskontna stopa na 4,75 posto. Zahvaljujući tomu, ulagači su odahnuli i, krenuli u "shopping". Tim više što se približava razdoblje kada američke kompanije objavljuju poslovna izvješća. S obzirom na snažan rast gospodarstva, očekuju se dobri rezultati. I, to su osnovni uzroci snažnom rastu cijena dionica na Wall Streetu. Nikkei iznad 18.000 I u Tokiju su cijene dionica ovoga tjedna snažno porasle. Nikkei indeks skočio je više od 500 bodova, pa se, po prvi puta od kolovoza, probio iznad razine od 18 tisuća bodova. To se zahvaljuje "mirovanju" kamata u SAD-u i jačanju dolara prema jenu. Odluke Feda i Europske središnje banke da kamate ostanu nepromijenjene oraspoložile su i europske ulagače. Stoga je ovoga tjedna londonski Footsie skočio 170 bodova. U Frankfurtu je pak DAX indeks osvojio čak 270 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 30. rujna 07. listopada Promjena u % Euro/USD 1,0683 1,0710 + 0,25 Euro/JPY 112,54 115,23 + 2,39 USD/JPY 105,30 107,63 + 2,21 Cijena zlata: USD/Unca 30. rujna 07. listopada Promjena u % 301,00 320,25 + 6,39 Fed je odlučio da kamatne stope ostanu nepromijenjene. Tako je kamata na savezne fondove ostala na 5,25, a diskontna stopa na 4,75 posto. Ni Europska središnja banka (ECB) nije mijenjala ključnu kamatu, pa je ona ostala na razini od 2,50 posto. To je rezultat pomno očekivanih sjednica savjeta tih dviju središnjih banaka. Unatoč nepromijenjenoj kreditnoj politici u SAD-u i Eurolandu, američki dolar i euro osjetno su ojačali prema japanskoj valuti. Tako je tečaj dolara skočio iznad 107,60 JPY, što je njegova najviša razina u posljednja dva i pol tjedna. Cijena jedinstvene europske valute probila se pak, prvi puta nakon mjesec dana, iznad razine od 115 jena. Pritisak na BOJ Posljedica je to sve većeg političkog pritiska na Bank of Japan (BOJ) da olabavi monetarnu politiku. Tako je, primjerice, Shizuka Kamei, politički vođa Liberalno demokratske stranke, nedavno izjavio kako će vladajuća koalicija poručiti vladi da želi da BOJ popusti kreditnu stegu. Analitičari ne vjeruju da će BOJ popustiti pod političkim pritiscima. No, tko zna? Što se pak tiče odnosa eura i dolara, tečaj jedinstvene europske valute dosegnuo je ovoga tjedna najvišu razinu u posljednja dva mjeseca - 1,0767 USD. Posljedica je to sve više naznaka oporavka gospodarstva euro zone. Inače, ovoga su tjedna zasjedali i čelnici Bank of England. I oni su odlučili da ključnu kamatu ostave nepromijenjenu - na 5,25 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 01 - 08. listopada '99. Valutai jedinica Tečaj01. listopada Tečaj08. listopada Promjenau % Euro 1 7,6323 7,6351 + 0,03 DEM 1 3,9023 3,9037 + 0,03 USD 1 7,1490 7,1343 - 0,21 GBP 1 11,7709 11,8044 + 0,28 JPY 100 6,7866 6,6260 - 2,37 ATS 1 0,5546 0,5548 + 0,03 ITL 100 0,3941 0,3943 + 0,03 CHF 1 4,7807 4,7955 + 0,30 SIT 100 3,9054 3,8859 - 0,50 I ovoga je tjedna cijena njemačke marke porasla, pa se na tečajnici HNB kreće na najvišim razinama otkako je prije više od pet godina uvedena kuna - duboko u području iznad 3,90 kuna. Na vrijednosti je dobila i većina ostalih valuta. Švicarski franak jača već dva tjedna, tijekom kojih je njegov tečaj porastao oko 0,9 posto. U istom su razdoblju euro, talijanska lira i austrijski šiling poskupili otprilike 0,15 posto. Oporavlja se i britanska valuta. Nakon što je prošloga tjedna pala jedan posto, ovoga je tjedna cijena funte porasla gotovo 0,3 posto. Ostale su pak valute izgubile na vrijednosti. Tečaj japanskog jena neprestano ponire već tri tjedna. U tom je razdoblju potonuo gotovo 6,2 posto. U istom je razdoblju američki dolar pojeftinio oko 2,9 posto. Na listu gubitnica ovoga se tjedna plasirala i slovenska valuta. Naime, njezina je cijena pala pola posto. 7. Vlada RH: Saboru upućena strategija prometnog razvitka Strateški ciljevi predložene strategije prometnog razvitka su kvalitetno povezivanje svih hrvatskih regija i efikasnije povezivanje Hrvatske s Europom, istaknuto je u četvrtak na sjednici Vlade. Vlada je Prijedlog strategije uputila Saboru na drugo čitanje, a u saborsku proceduru upućen je i Konačni prijedlog Zakona o izvršenju kazne zatvora. Prema riječima ministra pomorstva, prometa i veza Ivana Pavlovića, strategija prometnog razvitka predviđa godišnje ulaganje od prosječno pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za razvoj prometnog sustava. To bi, uz predviđeni rast BDP-a od šest posto godišnje, iznosilo oko 20 milijardi američkih dolara do 2010. godine, procjenjuje Pavlović. Strategija detaljno razrađuje ulaganja u cestogradnju, predviđajući uz ostalo da se do 2011. izgradi oko 700 kilometara, a do 2019. daljnjih oko 780 kilometara autocesta, polutautocesta i brzih cesta. Među cestovnim prioritetima su i pravci Rijeka- Zagreb-Goričan, Zagreb-Split-Dubrovnik, a poseban značaj Vlada daje jadransko-jonskoj autocesti. U željezničkom prometu težište je na rekonstrukciji i modernizaciji, kod pomorskog prometa naglašeno je povezivanje kopna i otoka, a kod riječnog osuvremenjivanje postojećih plovnih puteva, te izgradnja kanala Dunav-Sava. Pavlović je podsjetio i na ozbiljne rezerve Svjetske banke u pogledu visine hrvatskih ulaganja u prometni sustav i predviđenu intezivnu izgradnju autocesta. Svjetska banka smatra da Hrvatska ima dovoljne kapacitete prometne infrastrukture te naglašava potrebu većeg ulaganja u održanje postojeće infrastrukture. Na taj se prijepor osvrnuo i premijer Zlatko Mateša ističući da strategija može dugoročno promijeniti prometne tijekove i u prometu dati Hrvatskoj značaj koji ona mora imati. Temeljni značaj strategije je integracija hrvatskog prostora, kazao je Mateša. U cilju stvaranja uvjeta za daljnju prisutnost i konkurentnost hrvatskih tvrtki na svjetskom, u ovom slučaju njemačkom tržištu, Vlada je ukinula Uredbu o plaćanju naknada za korištenje radnih dozvola iz kontigenta za Njemačku. Njemačka je ove godine uvela dodatna opterećenja za rad stranih tvrtki što se, kazao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac, očitovalo i u padu korištenja radnih dozvola za ovu godinu. Od ukupno oko 5.000 dozvola koristi se njih 4.650, zahtjeve je podnijelo 220 tvrtki od kojih više od polovice već 20-ak godina rade građevinske i monterske poslove u Njemačkoj. Hrvatske tvrtke na poslovima u Njemačkoj godišnje ostvare oko 400 milijuna njemačkih maraka prihoda, a kako bi se osigurala njihova daljnja konkurentnost na tom tržištu Vlada je odlučila ukinuti naknade za korištenje radnih dozvola koje su financijski bitno opterećivale rad hrvatskih tvrtki. Naime, u protekle četiri godine koliko se uredba primjenjivala, od oko 7.000 kuna naknada po dozvoli prikupljeno je, kazao je Širac, 110 milijuna kuna, a ta su sredstva bila namijenjena izgradnji stanova za stradalnike Domovinskog rata. Vlada je na ovoj sjednici prihvatila i izvješće o poslovanju Hrvatske garancijske agencije (HGA) u prvih šest mjeseci ove godine. U tom je razdoblju HGA zaprimila 262 zahtjeva za dodjelu garancija, a odobrila 212 garancija u iznosu od 59 milijuna kuna. Dodijeljene su i 163 bespovratne financijske potpore u iznosu od 1,6 milijuna kuna. Time je pomognuto otvaranje 462 nova radna mjesta. Značajno je promijenjena i struktura garancija, i umjesto kao do sada poljoprivredi garancije su sve više usmjerene prema proizvodnji, istaknuo je direktor HGA Zdravko Muraj. Mateša posebno ističe da nijedna garancija do sada nije aktivirana. To, kazao je, dokazuje da su predmeti dobro obrađeni, da se radi o gospodarstvenicima koji trebaju pomoć, ali je ne zlorabe. Novi zakon o izvršavanju kazne zatvora posebno razrađuje prava kažnjenika, a jedna od njegovih novosti je i uvođenje instituta suca izvršenja. Zatvorena sjednica Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak razmotrila izvješće o pregovorima između Vlade i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za sklapanje Ugovora o trgovini. O tome je Vlada usvojila zasebnu izjavu za javnost, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Vlade. Prihvaćen je prijedlog Međunarodnog monetarnog fonda za odobrenje bespovratnoga doprinosa Republike Hrvatske financiranju Inicijative za pomoć jako zaduženim zemljama (HIPC Inicijativa) i Olakšice za restrukturiranje privreda zemalja s niskim dohotkom (ESAF). Vlada je ovlastila Ministarstvo razvitka, useljeništva i obnove da ishodi potrebne upravne akte za izgradnju stambenih zgrada, odnosno Novog naselja Boričevac u Gornjem Lapcu. Općini Lastovo odobren je iz proračuna iznos potreban za završetak radova na obnovi dječjeg vrtića, a uz to Vlada je obvezala resorna ministarstva da u Lastovu otvore dom umirovljenika u bivšoj vojarni i odobre koncesiju za izgradnju marine radi gospodarskog napretka toga otoka. Vlada je donijela odluku o raspuštanju Gradskog vijeća Belog Manastira i imenovala Simu Stupara povjerenikom Vlade u Gradu Beli Manastir. 8. Vlada RH: 35 posto dionica HT-a Deutsche Telekomu Njemačka telekomunikacijska tvrtka Deutsche Telekom (DT), odlučila je u ponedjeljak Vlada, postat će vlasnikom 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT). Nijemci su za taj paket dionica u dodatnom krugu ponudbenog postupka ponudili 850 milijuna američkih dolara, dok je švedsko-norveški konzorcij Telia-Telenor ponudio 641 milijun dolara. Ugovor o kupnji dijela HT-a s Deutsche Telekomom trebao bi biti potpisan do kraja tjedna. Vlada je na tridesetominutnoj zatvorenoj sjednici odlučila prihvatiti ponudu DT-a, temeljem koje će 95 posto iznosa, 807,5 milijuna dolara, biti uplaćeno dan nakon potpisivanja ugovora, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro na konferenciji za novinare, održanoj nakon sjednice Vlade. Preostalih 5 posto, odnosno 42,5 milijuna dolara, bit će uplaćeno kad se Deutsche Telekom uvjeri da su podaci o poslovanju i financijama HT-a sukladni podatcima koje su dobili tijekom privatizacijskog procesa. Time završava prva faza privatizacije HT-a, a slijedi druga koju čeka tisuće ljudi u Hrvatskoj - inicijalna javna ponuda dijela dionica HT-a, koja će uslijediti za godinu dana, rekao je Škegro. Pojasnio je kako će i u toj drugoj fazi biti na raspolaganju 35 posto dionica HT-a, pri čemu je sedam posto rezervirano za hrvatske branitelje, a ostalih 28 posto će se prodavati na domaćem i inozemnom tržištu, kao što je to bio slučaj i sa dionicama Plive. Privatizacija HT-a najveća je transakcija na području telekomunikacija u srednjoj i istočnoj Europi u odnosu na broj stanovnika, obavljena je u rekordno kratkom vremenu, dvostruko kraćem nego kod sličnih transakcija, napomenuo je Škegro. Prihod proračuna je 6,040 milijardi kuna, odnosno 1,55 milijardi njemačkih maraka, iz čega proizlazi da je sadašnja tržišna vrijednost HT-a 2,429 milijardi dolara ili 4,427 milijardi maraka, odnosno 17,2 milijarde kuna. Ističući kako je privatizacija HT-a "obavljena transparentno, otvoreno i odgovorno", Škegro je ocijenio kako su time postavljeni standardi za buduće privatizacije velikih hrvatskih tvrtaka - Croatia osiguranja, Privredne, Riječke i Splitske banke, Narodnih novina, Ine i HEP-a. Vlada je odbijanjem prvotne ponude skandinavskog konzorcija u visini 611 milijuna dolara pokazala da i u budućnosti neće prihvatiti ponudu koja je ispod stvarne vrijednosti ponuđenog, ustvrdio je Škegro. Odgovarajući na upit, Škegro je kazao da je prihodom od prodaje 35 posto dionica HT-a zajamčeno i zadržavanje proračunske i platno- bilančne stabilnosti za ovu i sljedeću godinu. Predsjednik Uprave HT-a i član Savjeta za privatizaciju HT-a Ivica Mudrinić kazao je da će i nakon ulaska Deutsche Telekoma u vlasništvo HT-a, HT i dalje ostati pretežito hrvatska tvrtka. Najavio je već za nekoliko dana ustrojavanje nove mješovite uprave, s ukupno šest članova - po tri s hrvatske strane i DT-a. Hrvatski predsjednik Uprave HT-a, rekao je Mudrinić, u slučaju podijeljenog mišljenja o nekoj odluci imat će prevagu odnosno "dupli glas". U Nadzornom odboru, pak, bit će pet članova iz Hrvatske i četiri iz Deutsche Telekoma. Mudrinić drži da će ulazak DT-a, kao treće svjetske telekomunikacijske tvrtke, u HT, za tu tvrtku, ali i za ukupno hrvatsko gospodarstvo značiti razvoj i stvaranje uvjeta za konkuriranje u svijetu. Najavio je da će za nekoliko dana HT predstaviti novu Upravu i smjernice daljnjeg poslovanja. Na upit hoće li u drugoj fazi privatizacije predviđenoj za sljedeću godinu ponuđene dionice HT-a moći kupiti i Deutsche Telekom, predsjednik Povjerenstva za privatizaciju HT-a Ivan Mijatović je izričito rekao kako "to neće biti moguće". Na traženje novinara da Vladini dužnosnici kažu je li bilo i koje su promjene odnosno dopunski uvjeti uneseni u ugovor, Škegro i Mijatović su odgovorili kako "neće ići sada u detalje", ali da o tome "koliko to vrijedi govori dobiveni iznos". Napomenuli su pritom da su izmjene bile "minorne i nisu mijenjale bit transakcije" te da su isti uvjeti i ista dokumentacija ponuđena obojici ponuditelja. Proračunski prihodi su cjelina i oni su potpuno odvojeni od bilo čijih ambicija ili želja, a proračunski su rashodi definirani Zakonom o Državnom proračunu i Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna. "Ako netko misli da će dobiti novce za neku proračunom nedefiniranu i neodobrenu stavku, onda se jako vara. Taj je novac, možete smatrati, već potrošen na zakonom definirane stavke Državnog proračuna, o čemu će javnost ovih dana biti vrlo detaljno izvješćivana", odgovorio je potpredsjednik Škegro. Iznos novca koji će država uprihoditi od prodaje 35 posto dionica HT-a je 4 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) po službenim podacima, a nešto više od 3 posto BDP-a po procjenama Ministarstva financija, rekao je Škegro. Potpredsjednik Vlade je ujedno zahvalio među ostalima i "Vladi i Predsjedniku, koji su nas podržali u preuzimanju rizika i odbijanju prve preniske ponude, bez čega", rekao je, "ne bi mogli postići sadašnji rezultat". Vlada je 29. rujna odbila tada jedinu ponudu Telie-Telenora, koja je ponudila 611 milijuna dolara. Tada je ujedno pozvala i Deutsche Telekom i Telia-Telenor da u drugom dopunskom krugu podnesu nove financijski jače ponude. 9. Statistika INOZEMNI DUG HRVATSKE 8,8 MILIJARDI DOLARA - Inozemni dug Republike Hrvatske krajem lipnja ove godine iznosio je 8,8 milijardi dolara, podatak je iz Biltena Hrvatske narodne banke. Od toga se na srednjoročne i dugoročne kredite odnosi 7,9 milijardi dolara, a 928 milijuna dolara su kratkoročni krediti. U odnosu na mjesec prije, inozemni je dug krajem lipnja bio veći za 256 milijuna dolara, ili za oko 3 posto. Pritom je dug po osnovi srednjoročnih i dugoročnih kredita smanjen za 18,9 milijuna dolara, a za 274 milijuna dolara veće je stanje duga po osnovi kratkoročnih kredita. Podaci o strukturi hrvatskog inozemnog duga po domaćim institucionalnim sektorima, sa stanjem 30. lipnja ove godine, pokazuju da dug države iznosi 3.747 milijuna dolara, u čemu su 3.437 milijuna dolara srednjoročni i dugoročni krediti, a 310 milijuna USD kratkoročni krediti. Na Hrvatsku narodnu banku odosi se iznos od 208 milijuna dolara srednjoročnog i dugoročnog kredita, a na ostale sektore ukupno 3.196 milijuna dolara duga. Od toga je 2.612 milijuna srednjoročnih i dugoročnih te 584 milijuna dolara kratkoročnih kredita. MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB 2,9 MILIJARDI USD - Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke krajem kolovoza dosegnule su 2,9 milijardi američkih dolara, objavljeno je iz HNB-a. Istodobno, po podacima iz rujanskog Biltena HNB-a, devizne pričuve poslovnih banaka iznose 1,7 milijardi USD. Osnovni cilj monetarne politike za treće tromjesečje - povećanje međunarodnih pričuva kod središnje banke - tijekom srpnja i kolovoza je ostvaren, ističu iz HNB-a, navodeći da su u ta dva mjeseca međunarodne pričuve ukupno povećane za 242 milijuna dolara (145 milijuna u srpnju i 97 milijuna u kolovozu). Zabilježeni rast pričuva bio je 50 milijuna dolara veći nego u istom razdoblju 1998. Povećanje je ostvareno neto otkupom 50 milijuna USD od središnje države, kupnjom 19 milijuna USD na redovitim aukcijama deviza utorkom kod središnje banke, prodajom kuna inozemnim bankama u vrijednosti od 19 milijuna USD, te povećanjem devizne obvezne pričuve banaka kod središnje banke i upisanih blagajničkih zapisa HNB-a od strane poslovnih banaka. Takva kretanja, napominju u HNB-u, odraz su povećane likvidnosti bankarskog sustava u kojem banke povećavaju svoju inozemnu aktivu ili slobodna sredstva plasiraju u vrijednosne papire središnje banke, a ne povećavaju svoju kreditnu aktivnost. U sadašnjoj stabiliziranoj atmosferi u bankarstvu, ocjenjuju u HNB-u, poslovne banke čuvaju svoje pričuve likvidnosti do novih značajnijih kreditnih poslovnih poteza. PROBLEM NELIKVIDNOSTI I DALJE IZRAŽEN - Kretanja ukupnih dugovanja pravnih osoba u Hrvatskoj, zabilježena u lipnju i srpnju, dovode u pitanje procjene kako je svibanjsko smanjenje bilo naznaka početka ublažavanja problema nelikvidnosti. Po podacima Zavoda za platni promet krajem srpnja evidentirane dospjele nepodmirene obveze pravnih osoba iznosile su 23,3 milijarde kuna i bile su 7,3 posto posto veće nego u mjesecu prije. U usporedbi sa stanjem potkraj prošle godine krajem ovogodišnjeg srpnja iznos evidentiranih nepodmirenih obveza pravnih osoba porastao je za gotovo 62 posto ili za 8,9 milijardi kuna. Nakon povlačenja akceptnog naloga kao sredstva plaćanja i osiguranja plaćanja krajem travnja, u svibnju je, nakon dvanaest mjeseci stalnog rasta, zabilježeno smanjenje ukupnog iznosa blokada za gotovo 294 milijuna kuna (odnosno 1,4 posto), na 21,3 milijarde kuna, i broja blokiranih pravnih osoba za 1,5 tisuću (na 28.459). Po ocjeni iz Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, sada se čini da je to smanjenje bio samo mali predah, nakon visokog travnjskog (20 postotnog) skoka, kao i rezulat pokretanja stečajnih postupaka u nekoliko banaka, slijedom čega su nepodmireni dospjeli nalozi za plaćanje tih banaka i njihovih deponenata izašli iz ZAP-ove evidencije. Tako podaci ZAP-a pokazuju ponovno povećanje neplaćenih dugovanja za 419 milijuna kuna ili 2 posto u lipnju, a za čak 1,6 milijardi ili 7,3 posto u srpnju, s tim da je gotovo dvije trećine srpanjskog povećanja rezultat prispjelih akceptnih naloga. Napominjući da ročna struktura preostalih evidentiranih još nedospjelih akceptnih naloga nije poznata, u HGK drže da je realno očekivati da će oni još dugo imati udjela u rastu nepodmirenih dugovanja. Kada bi se nastavila dinamika rasta nenaplaćenih dugovanja kakva je bila od kraja lipnja prošle godine (s mjesečnim prosjekom od 6,3 posto), iz Sektoru za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore upozoravaju da bi do kraja godine dug mogao prijeći 30 milijardi kuna.