ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Za zdravstvenu korist od konzumiranja vina možda je zaslužno pozitivno razmišljanje, pokazala je studija kojom je otkriveno da ljudi koji piju vino za sebe misle da su zdraviji, prenosi BBC. #l# Danski
istraživači napominju da je poznato kako vjera u zdravlje smanjuje izglede za smrt od srčanih ili drugih bolesti. Oni su na uzorku od 12.000 odraslih ispitanika proučavali navike u konzumiranju pića. Ispitanicima je postavljeno pitanje koliko se zdravima smatraju. Ispitanici koji piju umjerene količine vina misle da su boljeg zdravlja od onih koji konzumiraju pivo ili žestoka pića. Istraživači su, pod vodstvom dr. Mortena Grnbaeka iz Zavoda za preventivnu medicinu u Kopenhagenu, željeli nastaviti istraživanje u kojem je utvrđena povezanost konzumiranja alkoholnih pića i stope smrtnosti i koje je pokazalo da izbor vrste pića nije nebitan. Međutim, istraživači misle da druge karakteristike možda imaju udjela u djelovanju alkohola na stopu smrtnosti - posebno pozitivno mišljenje o vlastitom zdravlju. Zato su pitali 12.039 ljudi što misle o svom zdravlju i oblikovali niz pitanja kako bi točno ocijenili stanje njihovog zdravlja.
ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Za zdravstvenu korist od
konzumiranja vina možda je zaslužno pozitivno razmišljanje,
pokazala je studija kojom je otkriveno da ljudi koji piju vino za
sebe misle da su zdraviji, prenosi BBC. #l#
Danski istraživači napominju da je poznato kako vjera u zdravlje
smanjuje izglede za smrt od srčanih ili drugih bolesti.
Oni su na uzorku od 12.000 odraslih ispitanika proučavali navike u
konzumiranju pića. Ispitanicima je postavljeno pitanje koliko se
zdravima smatraju.
Ispitanici koji piju umjerene količine vina misle da su boljeg
zdravlja od onih koji konzumiraju pivo ili žestoka pića.
Istraživači su, pod vodstvom dr. Mortena Grnbaeka iz Zavoda za
preventivnu medicinu u Kopenhagenu, željeli nastaviti
istraživanje u kojem je utvrđena povezanost konzumiranja
alkoholnih pića i stope smrtnosti i koje je pokazalo da izbor vrste
pića nije nebitan.
Međutim, istraživači misle da druge karakteristike možda imaju
udjela u djelovanju alkohola na stopu smrtnosti - posebno pozitivno
mišljenje o vlastitom zdravlju.
Zato su pitali 12.039 ljudi što misle o svom zdravlju i oblikovali
niz pitanja kako bi točno ocijenili stanje njihovog zdravlja.
Ukupno je 8.680 ispitanika reklo da svoje zdravlje smatra
optimalnim, dok je ostatak rekao da je ono ispod normalne razine.
Za one koji su pili male do umjerene količine vina (do pet čaša vina
dnevno) bilo je 35 posto vjerojatnije da će svoje zdravlje smatrati
optimalnim.
Međutim, oni koji su pili velike količine bilo koje vrste alkohola -
vina, piva ili žestokog pića - imali su veće izglede za lošije
zdravlje.
Istraživači ne tvrde da vino izaziva veći optimizam. Jednostavno,
već je otprije dokazana vrijednost pozitivnog stajališta, a ovo je
istraživanje pokazalo da su ljubitelji vina skloni pozitivnijem
načinu razmišljanja.
Međutim, vjerojatnost da takav odnos postoji treba razmotriti kad
liječnici prouče povezanost vina i stope smrtnosti, rekli su.
Zaključci istraživanja objavljeni su u mjesečniku "British Medical
Journala", "The Journal of Epidemiology and Community Health".
Istraživači tvrde da je jedno od njihovih prethodnih istraživanja
pokazalo koristi od konzumiranja alkohola.
"U prošlom smo istraživanju dokazali nižu smrtnost među onima koji
piju vino nego među ljudima koji su skloniji pivu ili žestokom
piću", rekli su istraživači, zaključivši kako "podaci dobiveni
ovim istraživanjem mogu imati implikacije za tumačenje naših
prethodnih zaključaka."
(Hina) lbr dgk