FINANCIJSKI BILTEN 309

HINA FINANCIJSKI BILTEN 309. 07 - 14. listopada 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Ratne štete 236,4 milijarde kuna 8. Savjet HNB: Zadovoljavajući osnovni makroekonomski pokazatelji 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika 11. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u listopadu ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 07. X. 35.000.000 30.000.000 13,26 % 277.996.000 08. X. 23.000.000 21.750.000 13,06 % 209.484.000 11. X. 23.500.000 22.500.000 11,44 % 305.472.000 12. X. 12.200.000 12.200.000 12,16 % 149.592.000 13. X. 27.900.000 27.900.000 11,76 % 133.993.000 14. X. 64.100.000 64.100.000 12,71 % - Dnevni prosjek 30.950.000 29.741.000 12,39 % 215.307.000 Likvidnost bankarskog sustava ovoga se tjedna osjetno poboljšala. Ne pamti se kada su računi banaka bili tako puni, stoga je ponuda novca izuzetno visoka. Tako se posljednjih dana ponuda u noćnom kreditiranju kreće na rekordnim razinama - oko 450 milijuna kuna. Potražnja je pak vrlo niska, pa se pokriva bez ikakvih poteškoća. Pritom veliki dio ponude, ponekad i više od 300 milijuna kuna, ostaje neplasiran. Stoga je osjetno pala i cijena noćnih kredita. Još početkom tjedna oni su odobravani po kamati od 10 i 9,0 posto, da bi posljednjih dana kamata pala na svega 6,0 posto. I u dnevnom je trgovanju ista situacija. Ponuda je znatno veća od potražnje, pa posljednjih dana novac mogu dobiti baš svi koji ga traže. Zbog toga je, dakako, i u dnevnom kreditiranju cijena novca pala. Kamata na opozivne kredite potonula je prvo na 11,50, potom na 11, a u drugom dijelu tjedna na svega 10,50 posto. Pritom se na tu razinu smanjuju i kamate na kredite u korištenju, a pala je i cijena ročnih pozajmica, kojih je ovoga tjedna bilo neuobičajeno mnogo. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 327 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,37 posto, upisani su zapisi u iznosu od 270 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,54 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 45 milijuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,38 posto, upisani zapisi u iznosu od 12,0 milijuna kuna. Od 13. listopada vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,48 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna bilo aktivno 17 dionica, a promet je dosegnuo 12,4 milijuna kuna. Pritom je CROBEX indeks potonuo osam bodova, ili 1,4 posto, te pao na 541 bod. Pad indeksa ponajviše je posljedica pojeftinjenja dionice Plive. Naime, njezina je cijena u proteklih tjedan dana potonula 13 kuna, ili oko 3,2 posto, zbog čega je ponovno zaronila ispod razine od 400 kuna. Međutim, najveći je gubitak ovoga tjedna zabilježila dionica Zagrebačke pivovare - 20 kuna. Cijena Karlovačke pivovare pala je pak 10 kuna, a povlaštenih dionica Zagrebačke banke C serije osam kuna. Na listi gubitnica našle su se još tri dionice. Dionica Riječke banke pojeftinila je 2,50, a Arenaturista i Jadran-Turista dvije kune. S druge strane, na listi dobitnica našlo se osam dionica. Vrh liste zauzela je obična dionica Zagrebačke banke kojoj je cijena porasla čak 31 kunu, ili više od pet posto. Slijedila ju je dionica Plave lagune s dobitkom od 11 kuna, a osjetno su poskupile i dionice Kraša te Jadranskog naftovoda - pet kuna. Cijena povlaštenih dionica Zagrebačke banke E serije porasla je pak dvije kune, dok su dionice Podravke, Riviere i Varaždinske banke poskupile svega jednu kunu. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 11 - 14. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLVA-R-A 385 400 396 1.734.886 Podravka PODR-R-A 60 62 61 74.294 Varaždinska banka 58 58 58 87.000 Zagrebačka banka 0 620 636 632 9.721.283 Arenaturist 30 30 30 2.040 Jadran-Turist 28 28 28 3.920 Jadranski naftovod 930 930 930 5.580 Karlovačka pivovara 335 340 340 170.830 Kraš KRAS-R-A 58 60 60 30.370 Plava laguna 360 400 400 216.685 Riječka banka 65 65 65 13.586 Riviera 51 51 51 267.087 Splitska banka 48 50 50 4.900 Varteks 17 17 17 238 Zagrebačka banka E 282 282 282 28.200 Zagrebačka banka C 402 402 402 6.432 Zagrebačka pivovara 580 590 580 96.350 12.463.681 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo aktivno 16 dionica, a promet je iznosio 615 tisuća kuna. Pritom je VIN indeks porastao dva boda, zbog čega je, nakon duljeg vremena, dosegnuo razinu od 290 bodova. Rast VIN-a ponajviše se zahvaljuje oporavku dionice Plave lagune. Naime, njezina je cijena skočila čak 31 kunu, ili 8,4 posto, pa je, nakon duljeg vremena, dosegnula 400 kuna. Najviše je pak, čak 51 kunu, porasla cijena Elektroluxa. Dionica Riadria banke poskupila je pet, a Kraša jednu kunu. Na listi gubitnica ovoga se tjedna našlo pet dionica. Najviše je, dvije kune, pala cijena Ericssona-Tesle. Osjetno je, 99 lipa, ili gotovo 20 posto, potonula i cijena dionica Središnjeg nacionalnog fonda. Na vrijednosti su izgubile još tri dionice privatizacijskih investicijskih fondova. Cijena Velebita pala je 24, Slavonskog fonda 13, a Pletera pet lipa. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 11 - 14. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Elektrolux 1.251 1.251 1.251 17.514 Ericsson-Tesla 62 63,10 63,05 44.358 Jadran hoteli 52 52 52 4.940 Kraš KRAS-R-A 58 58 58 6.496 Plava laguna 400 400 400 8.000 Poljoopskrba-Tehno 1007,44 1007,44 1007,44 158.168 Riadria banka 50 50 50 1.700 Riječka banka 65 65 65 26.000 Sunčani Hvar 11 11 11 137.379 PIF Dom 11 11,01 11 109.954 PIF Expandia 11 11 11 69.949 PIF Pleter 4,50 4,50 4,50 1.485 PIF Slavonski 4,12 4,20 4,12 15.286 PIF Sunce 4 4,01 4 7.400 PIF Sred. nacionalni 4,21 4,21 4,21 1.313 PIF Velebit 4,70 4,76 4,76 8.707 615.966 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 07. listopada 14. listopada Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5419,31 5220,29 - 3,68 London/FTSE-100 6200,40 6039,40 - 2,60 New York/DJIA 10588,34 10232,16 - 3,37 Tokyo/Nikkei 18136,55 17780,26 - 1,97 Ovoga su tjedna cijene dionica na Wall Streetu snažno pale. Dow Jones indeks izgubio je više od 350 bodova, zbog čega je potonuo duboko ispod razine od 10.300 bodova. Uzroka je više. U prvom redu, približava se razdoblje kada američke kompanije objavljuju izvješća o poslovanju u trećem tromjesečju. A ulagači se plaše kako su ih precijenili. "Mislim da smo u posljednjih nekoliko godina bili svjedoci precijenjivanja poslovnih rezultata tvrtki. Te su procjene u konačnici uvijek bili vrlo nerealne," pojasnio je jedan broker. Nadalje, ulagače je zabrinuo vojni udar u Pakistanu, jednom od svjetskih nuklearnih sila. Pored toga, ovoga su tjedna naglo pale cijene američkih obveznica, pa je dugoročna kamata dosegnula najvišu razinu u posljednje dvije godine - 6,29 posto. Jer, objašnjavaju analitičari, na tržištu još uvijek vlada strah da će Fed do kraja godine još jednom povećati kamate. Kako bilo, zbog visokih kamata, ulagačima su obveznice postale znatno zanimljivije od dionica. Pad cijena u Japanu i Europi Zbog pada Wall Streeta, i u Tokiju su dionice ovoga tjedna pojeftinile. Nikkei indeks potonuo je oko 350 bodova. Analitičari smatraju da bi pad bio čak i veći da negativan utjecaj s Wall Streeta nije ublažen viješću o novim udruživanjima u japanskom bankarskom sektoru. Naime, ovoga je tjedna objavljeno kako dvije vodeće banke Sumitomo i Sakura Bank pregovaraju o povezivanju. Ako se ono ostvari, nastat će druga po veličini svjetska banka po vrijednosti aktive. Snažan pad cijena na Wall Streetu i Tokiju uzdrmao je Londonsko tržište. Zbog toga je Footsie indeks ovoga tjedna potonuo 2,6 posto te zaronio duboko ispod razine od 6.100 bodova. Snažno je pao i frankfurtski DAX indeks - strmoglavio se čak 200 bodova. Zbog burnih događaja na američkim i azijskim tržištima, gotovo su neprimjećeno prošla izvješće o maloprodajnim cijenama u Britaniji i euro zoni. Inače, u rujnu su cijene na malo porasle 1,1 posto na međugodišnjoj razini. Istodobno, u Eurolandu su maloprodajne cijene porasle 1,2 posto. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 07. listopada 14. listopada Promjena u % Euro/USD 1,0710 1,0774 + 0,59 Euro/JPY 115,23 115,08 - 0,14 USD/JPY 107,63 106,84 - 0,74 Cijena zlata: USD/Unca 07. listopada 14. listopada Promjena u % 320,25 323,25 + 0,93 Američki se dolar ovoga tjedna našao pod snažnim pritiskom. To je ponajviše posljedica rasprodaje dionica na Wall Streetu. Ulagači se plaše kako bi snažan odljev novca s američkih tržišta mogao i idućih dana osjetno utjecati na tečaj "zelenbaća". Zbog toga je dolar oslabio, pa se cijena eura probila duboko iznad granice od 1,07 USD. Na jedinstvenu europsku valutu pozitivno je utjecao i podatak kako su cijene na malo u euro zoni u rujnu porasle svega 1,2 posto u usporedbi s istim mjesecom lani. Drugim riječima, Eurolandu ne prijeti opasnost od inflacije. Zahvaljujući tomu, euro je ojačao i prema japanskom jenu, pa se njegova cijena sasvim učvrstila iznad razine od 115 jena, a otvara se prostor i za daljnji rast. Jer, jen je posljednjih dana pod snažnim pritiskom. Razlog je tomu odluka Bank of Japan (BOJ) da započne s izravnim otkupom kratkoročnih trezorskih zapisa. Namjera je banke da time poveća masu novca u optjecaju te tako poboljša likvidnost financijskog sustava. To bi, smatra se, trebalo zaustaviti jačanje jena. Naime, on bi trebao oslabiti već zbog samog povećanja mase novca u optjecaju. No, analitičari vjeruju kako bi sada, nakon ovog ustupka od strane japanskih monetarnih vlasti, Fed i Europska središnja banka (ECB) mogle čak i intervenirati na tržištu, ako tečaj jena ponovno počne rasti. Riječju, ustupak za ustupak. Naime, SAD i Europa već dulje vrijeme nagovaraju Tokyo da različitim monetarnim i fiskalnim mjerama ojača domaću potražnju te time potakne rast gospodarstva, a ne da se, kao dosad, oporavak japanskog gospodarstva temelji samo na izvozu. S druge strane, Japanu ne odgovara prebrzo jačanje jena jer bi ono moglo naštetiti oporavku. I, tu bi mu, intervencijama, mogli pomoći Fed i ECB. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 08 - 15. listopada '99. Valutai jedinica Tečaj08. listopada Tečaj15. listopada Promjenau % Euro 1 7,6351 7,6395 + 0,05 DEM 1 3,9037 3,9060 + 0,05 USD 1 7,1343 7,0913 - 0,61 GBP 1 11,8044 11,7362 - 0,58 JPY 100 6,6260 6,6342 + 0,12 ATS 1 0,5548 0,5551 + 0,05 ITL 100 0,3943 0,3945 + 0,05 CHF 1 4,7955 4,8070 + 0,23 SIT 100 3,8859 3,8910 + 0,13 Ovoga je tjedna na tečajnici HNB cijena njemačke marke izuzetno oscilirala. Jedan bi dana snažno pala, da bi već drugi dan isto tako snažno porasla. Trenutačno je pak marka nešto jača nego što je bila tjedan dana prije, a na vrijednosti je dobila i većina ostalih valuta. Euro, talijanska lira i austrijski šiling jačaju, kao i marka, već tri tjedna zaredom. U tom su razdoblju njihovi tečajevi porasli oko 0,20 posto. Švicarski je pak franak u istom razdoblju poskupio čak 1,1 posto. Ovoga su im se tjedna na listi dobitnica pridružili i slovenski tolar te japanski jen koji su ojačali nešto više od 0,1 posto. Ostale su pak valute pojeftinile. Tečaj američkog dolara neprestano pada već mjesec dana i u tom je razdoblju potonuo oko 3,5 posto. Britanska je pak funta u proteklih tjedan dana pojeftinila oko 0,6 posto. Aukcija deviza Na aukciji, održanoj u ponedjeljak, HNB je prodala 41,95 milijuna eura, po prosječnom tečaju od 7,6369 kuna za jedan euro. Istodobno je prodala i 10 milijuna dolara, po prosječnoj cijeni od 7,1650 kuna za jedan dolar. 7. Vlada RH: Ratne štete 236,4 milijarde kuna Izravne ratne štete što ih je Hrvatska pretrpjela u srpskoj agresiji iznose 236,4 milijarde kuna (65,3 milijarde njemačkih maraka ili 37,1 milijardi američkih dolara). Te se štete odnose na razdoblje od 15. kolovoza 1990. (kada je počela balvan revolucija) do 31. kolovoza 1995., kraja mjeseca u kojem je bila akcija "Oluja", odnosno do 15. siječnja 1998. za hrvatsko Podunavlje kada je završena mirna reintegracija tog dijela Hrvatske. Istaknuto je to u četvrtak na sjednici Vlade koja je prihvatila završno izvješće o ratnim štetama. U srpskoj agresiji, ratu protiv Hrvatske izgubljen je jedan i pol bruto domaći proizvod, rekao je premijer Zlatko Mateša. Iako je napomenuo da te štete ne mogu biti 'alibi' za djelovanje Vlade ili bilo kojeg ministra, Mateša je istaknuo da istodobno te štete dugoročno predodređuju prilike u Hrvatskoj, stanje njenih financija i državnog proračuna. Hrvatska će država, njen proračun dugoročno imati taj trošak, što će dugoročno odrediti troškove ne samo ove, nego i vlada koje slijede, rekao je premijer. "Mi znamo što znači kada to (trošak) ne bi imali u proračunu. Onda bi stopa PDV-a bila 12 do 14 posto", kazao je Mateša otklanjajući prigovore kako je rat završen i kako više ne bi trebao utjecati na stanje u državi. Od ukupno 236 milijardi kuna ratnih šteta, oko 40 posto odnosi se na materijalne štete, 26 posto na troškove rata i neodržavanja dobara, a 33,7 posto na život i zdravlje ljudi. Hrvatsko je gospodarstvo izgubilo čitav razvojni srednjoročni ciklus, istaknuo je predsjednik Državne komisije za procjenu i popis ratnih šteta Ivan Novačić. Izravne štete u gospodarstvu iznose 36,8 milijardi kuna, dok su građani u ratu izgubili dobara u vrijednosti 46,5 milijardi. U ratu je uništeno oko 15 posto stambenog fonda, odnosno od ukupno 1,4 milijun stanova uništeno je 217.000. Štete počinjene životu i zdravlju ljudi procijenjene su na oko 80 milijardi kuna. "Vjetrovima rata poharano je 270.000 pučana", kazao je Novačić. Procjene o broju poginulih i nestalih kreću se od 13 do 15 tisuća, a demografske procjene govore da je u agresiji poginulo i nestalo do 20 tisuća osoba, rekao je. Po visini ratnih šteta prednjači Vukovarsko-srijemska županija, slijede Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska i Zadarska županija. Na te četiri županije otpada 55 posto ukupnih šteta. Sam Grad Vukovar sa Sotinom pretrpio je štetu od 2,6 milijardi maraka. Hrvatska je, podsjetili su premijer Mateša i potpredsjednik Vlade Jure Radić, praktički sama morala obnavljati uništeno u ratu, odnosno dobila je tek dva posto pomoći iz svijeta. Prema podacima, u proteklih pet godina Hrvatska je za otklanjanje ratnih šteta iz proračuna izdvojila 10,4 milijarde maraka. Još osam do 10 godina borit ćemo se s posljedicama tih šteta, kazao je Novačić. Izvješće o ratnim štetama, kao dio istine o Domovinskom ratu i stradanjima koja su pogodila Hrvatsku, dobilo je visoke ocjene gotovo svih ministara. To će izvješće, kazao je ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović, poslužiti kao prilog tužbi koju je Hrvatska podnijela protiv SRJ, odnosno Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. U okviru Sporazuma o normalizaciji odnosa sa SRJ, Beogradu je već postavljeno pitanje ratnih šteta i o tome se razgovara, rekao je i ministar vanjskih poslova Mate Granić. Članovi Vlade suglasni su da izvješće treba prevesti na strane jezike. Treba ga uručiti stranim veleposlanicima u Zagrebu, UN-u, OESS-u, svima koji, kaže premijer, dobro znaju kako bi se mi trebali ponašati, ali su malo spremni pomoći nam u otklanjanju ratnih šteta. 8. Savjet HNB: Zadovoljavajući osnovni makroekonomski pokazatelji Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, prihvatio izvješće o polugodišnjem radu i financijskom poslovanju Zavoda za platni promet, te donio više odluka iz svoje nadležnosti. Osnovni pokazatelji makroekonomske stabilnosti i dalje su zadovoljavajući. Porast cijena na malo u rujnu je iznosio 0,6 posto prema prethodnom mjesecu, što daje godišnji porast od 4,7 posto, a troškovi života porasli su 0,4 posto prema kolovozu i na godišnjoj su razini od 3,9 posto. Tečaj kune također se održava unutar prihvatljivog raspona kolebanja: tijekom rujna, uz samo jednu deviznu aukciju, kuna je deprecirala prema njemačkoj marki 0,57 posto. Za prvih osam ovogodišnjih mjeseci realni efektivni tačaj kune oslabio je 4,17 posto ako se mjeri cijenama na malo, odnosno 4,31 posto ako se deflacionira proizvođačkim cijenama. Odgovarajućim mjerama središnje banke zadovoljavajuća stabilnosti tečaja održava se i nakon pozamašnog deviznog priljeva ostvarenog prodajom dijela Hrvatskih telekomunikacija. Temeljem otkupa dijela tog priljeva, brutto devizne pričuve na računima središnje banke dosegle su dosad nezabilježeni iznos od 3,15 milijardi dolara, a obnovljene su i neto devizne pričuve tako da opet premašuju 2 milijarde dolara. Povećana razina kunske likvidnosti odmah je izazvala i pad kamatnih stopa na novčanom tržištu, osobito u međusobnom trgovanju najstabilnijih banaka. Za takve transakcije kamata je pala s oko 11 posto na 6,75 posto. To znači da kvalitetne banke mogu vrlo povoljno doći do izvora likvidnosti. Činjenica da su na dvije aukcije u posljednjih par dana banke upisale oko 550 milijuna kuna blagajničkih zapisa HNB potvrđuje da banke imaju slobodnih sredstava ali i da ih radije plasiraju u sigurne vrijednosnice nego u kreditiranje poduzeća i građana. Pa i nakon što već nekoliko mjeseci traje postupno smanjivanje kredita poduzećima, u kolovozu je prvi put zabilježeno i smanjenje kredita stanovništvu. Zabrinjava svakako što makroekonomska stabilnost nije praćena poželjnim kretanjima u realnom sektoru gospodarstva, te njegovim oživljavanjem utemeljenim na strukturnim promjenama i međunarodnoj konkurentnosti. Za osam mjeseci industrijska proizvodnja manja je 2,8 posto nego u istom lanjskom razdoblju, realni promet u maloprodajnoj trgovini niži je 7,4 posto, broj turističkih noćenja manji je za 15,8 posto, a polugodišnji podaci o prometu kažu da je prevezeno 13,6 posto putnika i 12,1 posto robe manje nego u prvoj polovici prošle godine. Deficit robne razmjene s inozemstvom manji je u prvom polugodištu za jednu petinu nego lani, no nepovoljno je što iza toga stoji niža razina vanjskotrgovinskog poslovanja, uz zamjetno smanjenje uvoza. Kolovoz je bio prvi ovogodišnji mjesec u kojemu su prihodi državnog proračuna ostvareni u većem iznosu od rashoda. Računajući s prihodima od prodaje dijela Hrvatskih telekomunikacija, proračunski manjak na kraju ove godine vjerojatno neće prelaziti jedan posto brutto domaćeg proizvoda. Uravnoteženost proračuna nedvojbeno olakšava i monetarnoj politici ostvarivanje njenih temeljnih zadaća. No, u raspravi je naglašeno da održavanje stabilnosti na srednji rok neće biti moguće ukoliko ne dođe do promjena u rastućim trendovima javne potrošnje i plaća koje nemaju pokriće u proizvodnji i produktivnosti. Članovi Savjeta HNB smatraju da bi što veći dio prihoda od privatizacije trebalo iskoristiti za pokretanje i razvoj izvozno konkurentnih proizvoda, čime bi se jačali temelji daljnje stabilnosti, zdravog gospodarskog rasta i veće zaposlenosti. Savjet HNB na ovoj je sjednici dao i prethodne suglasnosti Kaertner Landes und Hypothekenbank AG iz Klagenfurta za stjecanje više od 10 posto redovnih dionica s pravom glasa Slavonske banke d. d. Osijek, kao i Erste Bank AG iz Beča i Steiermarkische Bank und Sparkassen AG iz Graza za stjecanje više od 10 posto dionica s pravom glasa u Trgovačkoj banci d.d. Zagreb. Odlučeno je također da se, zbog poslovanja za koje nije ovlašteno niti ih može obavljati prema važećim hrvatskim propisima, briše iz Registra predstavništava inozemnih banaka u Republici Hrvatskoj predstavništvo Kredit Schweizer bank d.o.o. Sarajevo. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s dospijećem za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 220 milijuna kuna. No, pristigle su ponude u većem iznosu, pa je emisija povećana na 238,3 milijuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,751 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,99 posto. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,694 kune, što predstavlja kamatu od 11,50 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,750 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 62 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 26. listopada, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 130 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 767,1 milijun kuna, a svi su zapisi upisani na rok od 42 dana. 10. Statistika PAD BDP-A TREĆE TROMJESEČJE ZAREDOM - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju ove godine, izražen u stalnim cijenama (1997. godine) iznosio je 31,5 milijardi kuna. Izraženo u cijenama 1997. realni pad BDP-a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje iznosi 0,6 posto, preliminarni su podatci Državnog zavoda za statistiku koji je objavio procjene BDP-a za drugo ovogodišnje tromjesečje po osnovnim kategorijama potrošnje i područjima djelatnosti, u tekućim i stalnim cijenama. U tekućim cijenama vrijednost BDP-a za drugo tromjesečje iznosi 35,3 milijarde kuna, što je 2,8 posto više u odnosu na drugo tromjesečje 1998. godine. Nakon realnog pada u četvrtom tromjesečju prošle godine od 4,2 posto i 1,5 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju ovo je treće tromjesečje uzaostopnog pada bruto domaćeg proizvoda. Pritom u DZS-u napominju kako su tromjesečni podaci za cijelo razdoblje od 1997. do 1999. godine preliminarnog karaktera i podliježu reviziji. Rezultati za prvo tromjesečje 1999. i ranija tromjesečja revidirani su prema godišnjim podatcima BDP-a za 1997, te prema procijenjenim podatcima godišnjeg obračuna BDP-a za 1998. godinu. Sljedeća revizija bit će izvršena kada se bude raspolagalo konačnim rezultatima godišnjeg obračuna BDP-a za 1998. godinu. Na temelju tromjesečnih procjena, BDP 1998. godine realno je veći 2,5 posto u odnosu na 1997., navode u Državnom zavodu za statistiku. Realni pad BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju rezultat je smanjenja svih kategorija potrošnje, osim investicija u kapital koje su zabilježile stopu rasta od 1,1 posto. Najveći realni pad, od 11 posto, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pokazuje se u kategoriji osobne potrošnje, slijedi izvoz i uvoz roba i usluga sa padom od 4,3 posto, uvoz roba i usluga 4 posto, te potrošnja države sa padom od 1,5 posto. CIJENE NA MALO U RUJNU PORASLE 0,6 POSTO - Cijene na malo u Hrvatskoj su u rujnu u odnosu na kolovoz porasle 0,6 posto, dok su troškovi života bili 0,4 posto viši, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na rujan prošle godine, cijene na malo u ovogodišnjem su rujnu bile veće 4,7 posto, a u odnosu na prosinac prošle godine 3,8 posto. Maloprodajne cijene robe u rujnu su porasle 0,7 posto, a cijene usluga 0,2 posto u odnosu na mjesec prije. Porast cijena roba posljedica je rasta cijena na malo industrijskih proizvoda koje su u prosjeku porasle 0,7 posto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda povećane su 0,9 posto, a prehrambenih proizvoda i pića 0,1 posto. Cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim proizvodima u rujnu su smanjene u odnosu na kolovoz 1,1 posto, a cijene poljoprivrednih proizvoda bez sezonskih 3,7 posto. Kod usluga bilježi se povećanje cijena socijalne skrbi, 1,8 posto, usluga za kulturu 1,2 posto, osobnih 0,2 posto i stambeno- komunalnih usluga 0,1 posto. Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima od početka godine do kraja rujna rasle su prosječno mjesečno po stopi od 0,415 posto ili ukupno za devet ovogodišnjih mjeseci za 3,8 posto. Troškovi života, po podacima Državnog zavoda za statistiku, u rujnu su prema mjesecu ranije porasli 0,4 posto, a u odnosu na prošlogodišnji rujan viši su 3,9 posto. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci troškovi života povećani su 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od početka godine do kraja rujna troškovi su života prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,286 posto ili ukupno za devet mjeseci za 2,6 posto. Takvo kretanje troškova života posljedica je rasta cijena proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu, za 2,6 posto, proizvoda za odjeću i obuću za jedan posto, proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja, za 0,5 posto, proizvoda i usluga za stanovanja za 0,2 posto te prometnih sredstava i usluga za 0,1 posto. Istodobno, cijene prehrane u rujnu su prema mjesecu ranije pale 0,2 posto, a cijene duhana i pića zadržale su razinu iz kolovoza. IZVOZ I DALJE ZAOSTAJE - Smanjenje trgovinskog deficita uz zaostajanje izvoza i nešto veće smanjenje uvoza osnovne su karakteristike robne razmjene Hrvatske s inozemstvom u prvih osam mjeseci ove godine. Po podatcima Državnog zavoda za statistiku robni izvoz iznosio je 2.759 milijuna američkih dolara, što je 4,7 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno, uvezeno je roba za 4.987 milijuna dolara ili za 9,2 posto manje nego u istom vremenu lani. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih osam mjeseci iznosi 2.228 milijuna dolara i manji je za 14,3 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Smanjenje izvoza nešto je ublaženo u odnosu na ranije mjesece - u prvih šest ovogodišnjih mjeseci pad izvoza bio je 9,1 posto, a u prvih sedam mjeseci 5,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U strukturi izvoza nastavlja se, međutim, trend smanjivanja udjela redovitog izvoza, sa 55,4 posto u prvih osam lanjskih mjeseci na 49,5 posto u prvih osam ovogodišnjih mjeseci. Istodobno, sa 35,4 posto lani na 44 posto u osam mjeseci ove godine povećan je udio (aktivnog) izvoza nakon oplemenjivanja. Redoviti izvoz iznosio je 1.365 milijuna dolara i bio je 14,8 posto manji nego u prvih osam mjeseci lani. Izvozom nakon oplemenjivanja ostvareno je 1.213 milijuna dolara, što je 18,4 posto više nego u prvih osam prošlogodišnjih mjeseci. Na zemlje Europske unije odnosilo se 48,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza. U zemlje EU izvezeno je roba u vrijednosti 1.338 milijuna dolara ili 5,1 posto manje nego u istom razdoblju lani, a uvoz iz tih zemalja iznosio je 2.901 milijuna dolara, 10,3 posto manje. U prvih je osam mjeseci najviše izvezeno u Italiju, za 484 milijuna dolara, što je za 10,8 posto manje nego u prvih osam mjeseci lani. U Njemačku je izvezeno roba u vrijednosti od 456,7 milijuna dolara, ili za 7,5 posto manje. U Bosnu i Hercegovinu izvezeno je roba u vrijednosti od 359 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje za 12,4 posto u odnosu na prvih osam prošlogodišnjih mjeseci, dok je izvoz u Sloveniju porastao 0,5 posto na 287,8 milijuna dolara. Veliki pad izvoza od 64,2 posto zabilježen je na rusko tržište. U Rusiju je u osam ovogodišnjih mjeseci izvezeno roba u vrijednosti 51,2 milijuna dolara. U HRVATSKOJ U RUJNU 326.506 NEZAPOSLENIH OSOBA - U Hrvatskoj je krajem rujna bilo registrirano 326.506 nezaposlenih osoba, odnosno 2,6 posto (8.374 osoba) više nego prethodnog mjeseca. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u ovogodišnjem je rujnu bilo 13,9 posto više nezaposlenih osoba nego u rujnu prošle godine. Od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih osoba po prvi je put posao tražilo 100.074 osoba (ili 30,6 posto), što je 7,1 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Sudeći prema ovogodišnjim statističkim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih osoba po mjesecima, vidljivo je da je u rujnu bilo registrirano najviše nezaposlenih od svih proteklih mjeseci. Primjera radi, u prvih osam ovogodišnjih mjeseci najviše je nezaposlenih osoba bilo evidentirano u travnju, njih 318.657. Smanjenje broja nezaposlenih osoba zabilježeno je jedino u svibnju i lipnju. Tako je u svibnju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 315.107 nezaposlenih osoba, 1,1 posto manje nego u travnju, dok ih je u lipnju bilo 312.798 ili 0,7 posto manje nego u svibnju. Tijekom rujna, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 29.068 novih osoba, a s evidencije Zavoda zaposlilo se 10.662 osoba. U ukupnom broju nezaposlenih 52,7 posto (tj. 172.005) su žene. Krajem rujna od ukupnog broja nezaposlenih, s visokom stručnom spremom (VSS) bilo je 12.848 osoba (3,9 posto), s višom stručnom spremom (VŠS) 10.150 osoba (3,1 posto), a sa srednjom stručnom spremom 78.522 osoba (24 posto). Nezaposlenih kvalificiranih (KV) i visoko kvalificiranih osoba (VKV) u rujnu je bilo 114.668 (35,1 posto), dok je polukvalificiranih osoba i osoba s nižom stručnom spremom (NSS) bilo 44.898 (13,8 posto). Niskokvalificiranih (NKV) nezaposlenih osoba evidentirano je 65.420 (20 posto od ukupno nezaposlenih). Podatci o kratanju nezaposlenih u rujnu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine pokazuju da je nezaposlenost povećana u svim županijama, a najveći je porast primjetan u Vukovarsko-srijemskoj županiji, i to za 28,1 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan, Krapinsko-zagorskoj (24,7 posto) i Požeško-slavonskoj (23,8 posto), a najmanje u Brodsko-posavskoj (1 posto). PROSJEČNA NETO PLAĆA U KOLOVOZU 2.931 KUNU - Prosječna neto plaća zaposlenika u Hrvatskoj iznosila je u kolovozu 2.931 kunu i bila nominalno 1,5 posto, a realno 0,9 posto manja nego u srpnju, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). U odnosu na isti mjesec prošle godine, prosječna neto plaća isplaćena u ovogodišnjem kolovozu bila je veća nominalno 12,2 posto, a realno za 7,7 posto. Promatrano prema županijama, u kolovozu je samo u Gradu Zagrebu isplaćena plaća veća od republičkog prosjeka - 3.293 kune, dok su najnižu prosječnu neto plaću od 2.306 kuna ili 21,4 posto ispod prosjeka na državnoj razini imali zaposlenici u Međimurskoj županiji. Podatci ZAP-a ukazuju da su i u kolovozu kao i tijekom prošlih mjeseci ove godine, primjetne razlike u rastu prosječne neto plaće po zaposleniku prema područjima privređivanja. Tako je po prosječnoj neto plaći u kolovozu prednjačilo financijsko posredovanje s 4.271 kunom gdje je prosječna kolovoska plaća bila 45,7 posto veća od republičkog prosjeka. Iznad tog prosjeka bila je i javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje s prosječnom plaćom od 3.945 kuna, zdravstvena zaštita i socijalna skrb sa 3.703 kune, opskrba električnom energijom, plinom i vodom sa 3.404 kune, prijevoz, skladištenje i veze sa 3.192 kune, ribarstvo sa 3.114 kune, ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti sa 3.104 kune te obrazovanje sa 3.029 kuna. Najniža prosječna plaća, 2.275 kuna isplaćena je u kolovozu u trgovini na veliko i malo, a ispod prosjeka na državnoj razini bile su i prosječne plaće zaposlenika u hotelima i restoranima (2.394 kune), građevinarstvu (2.439 kuna), prerađivačkoj industriji (2.699 kuna), poljoprivredi, lovu i šumarstvu (2.751 kunu), u rudarstvu (2.725 kuna) te poslovanju s nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (2.791 kunu). Po visini isplaćene neto plaće, najviše pravnih osoba (62,6 posto) koje upošljavaju 47,3 ukupno zaposlenih, isplatilo je u kolovozu između 1.500 i 3.000 kuna. Prosječnu plaću do 1.500 kuna isplatilo je 21,1 posto pravnih osoba, a više od 3.000 kuna 16,3 posto pravnih osoba sa 44,9 posto zaposlenika. Više od 5.000 kuna prosječne neto plaće isplatilo je, po podatcima ZAP-a, 3,9 posto pravnih osoba koje upošljavaju 5,6 posto zaposlenika. Tijekom prvih osam mjeseci ove godine za neto plaće je isplaćeno 21,6 milijardi kuna. Ostvareni rast tih sredstava iznosi 7,8 posto što je uz sporiji rast troškova života u istom razdoblju (3,4 posto) uvjetovalo, uz nominalno, i realno povećanje mase neto plaća od 4,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. 11. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u listopadu Kamatne stope banaka na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) banka/štedionica kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 3,95 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska banka 2,00 Istarska kreditna banka Umag 2,50 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00-2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00-3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank 0-3,50 Zagrebačka banka 2,50 Zaba- Pomorska banka Split 2,50 Štedionica Dora 3,00 ------------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 - Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7-8 8-9 9-10 10-11 11-12 11-12 Istarska banka 8,00 9,00 11,00 13,00 13,00 13,00 Istarska kred.banka Umag 9,00 10,50 11,50 12,50 13,00 13,00 Jadranska banka 7,50 9,50 12,00 14,00 15,00 16,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 13,00 13,00 13,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 9,50 11,50 11,75 12,20 12,70 13,75 Raiffeisenbank Austria 6,50 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Riadria banka 9,50 11,50 11,75 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 10,00 10,50 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Štedionica Dora 9,00 12,00 13,00 14,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banka kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 3,16-3,96 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,90 8,40 8,65 8,90 9,15 9,40 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 - - - Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,26 7,27 Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 3,00 5,00 8,00 10,00 prema dogovoru Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -