FINANCIJSKI BILTEN 306.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 306. 16 - 23. rujna 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Odluka o ponudi Telie-Telenora u roku tjedan dana 8. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB-a 9. Rezultati poslovanja Zagrebačke banke 10. Statistika 11. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u rujnu ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 16. IX. 13.000.000 9.400.000 13,29 % 176.185.000 17. IX. 10.000.000 8.105.000 12,12 % 148.943.000 20. IX. 15.000.000 9.300.000 13,29 % 192.249.000 21. IX. 29.000.000 22.850.000 13,19 % 197.505.000 22. IX. 25.000.000 7.500.000 12,60 % 249.406.000 23. IX. 17.000.000 13.300.000 12,50 % - Dnevni prosjek 18.167.000 11.743.000 12,83 % 192.858.000 Na Tržištu ništa nova. U noćnom je kreditiranju potražnja za novcem i dalje znatno veća od potražnje. Ipak, ta je neravnoteža nešto manja nego tjedan dana prije. Stoga svakodnevno tek manji dio noćne potražnje - od devet do najviše 40 milijuna kuna - ostaje nepokriven. U dnevnom je pak trgovanju, po običaju, potražnja veća od ponude. Međutim, i tu dio potražnje svakodnevno ostaje nepodmiren. Što zbog kreditnih ograničenja, što zbog nemogućnosti dogovora između kreditora i zajmoprimaca oko uvjeta kredita. Po običaju, većinu prometa predstavljali su opozivni krediti koji su plasirani po cijeni od 12 do 14 posto. No, većina tih zajmova odobrena je po uobičajenoj kamati 12,50 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 136,9 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,32 posto, upisani su zapisi u iznosu od 122,4 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,30 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 10 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,30 posto, upisani zapisi u iznosu od 4,5 milijuna kuna. Od 22. rujna vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 976 milijuna kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u četvrtak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do tri dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od 261,6 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 27. rujna, a prosječna kamatna stopa iznosila je 12,50 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Povučen padom cijena većine dionica, CROBEX indeks Zagrebačke burze potonuo je u proteklih tjedan dana čak 19 bodova, ili 3,3 posto, zbog čega je zaronio na najnižu razinu u ovoj godini - 560 bodova. Pad CROBEX-a ponajviše je posljedica osjetnog pojeftinjenja običnih dionica Zagrebačke banke i Plive. Naime, cijena Zabe potonula je čak 29 kuna, ili 4,6 posto, zbog čega je, nakon duljeg vremena, zaronila ispod razine od 600 kuna. Dionica Plive pojeftinila je pak 13 kuna, ili nešto više od tri posto. Osjetno su pale i cijene povlaštenih dionica Zagrebačke banke E serije (20 kuna) te Zagrebačke pivovare (10 kuna), a na listi gubitnica ovoga su se tjedna našle još četiri dionice. Cijena Podravke pala je 4,40, Končara dvije, Varaždinske banke jednu, a Istraturista pola kune. Na listi dobitnica našle su se pak tri dionice. Najviše je, pet kuna, porasla cijena Privredne banke. Dionica Riviere poskupila je pak četiri, a Kraša dvije kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 20 - 23. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLVA-R-A 420 445,10 420 2.123.318 Podravka 65 66 65 39.767 Varaždinska banka 68 68 68 24.140 Zagrebačka banka 0 591 600 591 71.145 Istraturist 16 16,50 16 12.746 Končar KOEI-R-A 38 38 38 7.676 Kraš KRAS-R-A 56 59 59 20.464 Plava laguna 325 325 325 40.625 Privredna banka 90 95 95 2.720 Riviera RIVP-R-A 45 45 45 18.225 Zagrebačka banka E 300 300 300 1.800 Zagrebačka pivovara 590 600 590 10.100 2.372.728 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo vrlo živo. Promet je premašio 21 milijun kuna, a aktivno je bilo više od 30 dionica. Dakako, to se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama iz portfelja privatizacijskih investicijskih fondova. Pritom je najveći promet ostvaren dionicama HTP-a Matija Gubec (5,07 milijuna kuna), zadarske tvrtke Cenmar (5,01 milijun kuna), Hotela Croatia iz Cavtata (2,9 milijuna kuna), hotela Belvedere iz Dubrovnika (1,2 milijuna kuna) te zagrebačkog poduzeća Chromos boje i lakovi (1,02 milijuna kuna). Od poznatijih dionica, trgovalo se pak dionicama Riviere, Končara, Ericssona-Tesle i Plave lagune. I dok je cijena Riviere ostala nepromijenjena, dionici Končara cijena se strmoglavila više od 24 kune, ili oko 38 posto. Dionicama Ericsson-Tesle cijena je pak potonula za četiri kune. Dionica Plave lagune predvodi pak ovotjednu listu dobitnica. Naime, poskupila je čak 70 kuna, ili više od 23 posto. Od dionica PIF-ova, trima su cijene porasle. Najviše je, 40 lipa, poskupila dionica Pleter fonda. Slijedile su je dionice Središnjeg nacionalnog i Sunce fonda s dobitkom od 25, odnosno 15 lipa. Dionica fonda Velebit pojeftinila je pak 25 lipa. Što se pak tiče VIN indeksa, on je početkom tjedna, povučen snažnim padom cijene Končara, potonuo na 256 bodova, najnižu razinu otkako postoji. Međutim, "na krilima" rasta cijene Plave lagune, ubrzo se oporavio i vratio u područje iznad 260 bodova. Preciznije, dosegnuo je 261 bod. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 20 - 23. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Auto-centar Merkur 475 475 475 984.200 Brodospas Split 50 50 50 617.750 Belvedere Dubrovnik 75 75 75 1.238.250 Chromos boje i lakovi 96 96 96 1.025.376 Chromos Samobor 440 440 440 22.880 Cenmar Zadar 71,27 71,27 71,27 5.012.775 Ericsson-Tesla 66 70 70 56.210 Grafotehna Zagreb 71 71 71 259.647 Hoteli Croatia 50 50 50 2.925.300 HTP Matija Gubec 100 100 100 5.071.600 Jadran hoteli 52 52 52 10.920 Končar KOEI-R-A 40 40 40 12.000 KRMA Vinkovci 65 65 65 373.360 Munja Zagreb 80 80 80 684.160 PIK Rijeka 105 105 105 504.315 Plava laguna 369 370 370 369.963 Poljoopskrba 371,27 371,27 371,27 28.587 Riviera 40 40 40 360.000 Turisthotel Zadar 50 50 50 563.750 Tvornica kruha Zadar 150 150 150 205.200 Tv. rublja Modea 150 150 150 364.500 Uredska tehnika Zg 60 60 60 161.280 Zagrebkart 53 53 53 191.542 Zavod za krumpir 79,49 79,49 79,49 89.108 PIF Dom 11 11,01 11 142.408 PIF Expandia 11 11 11 41.591 PIF Pleter 4,12 4,50 4,50 11.187 PIF Slavonski 4,10 4,51 4,12 31.020 PIF Sunce 3,99 4 4 6.603 PIF Središnji nac. 4,60 5,25 5,25 35.236 PIF Velebit 4,41 4,99 4,75 29.621 21.430.347 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 16. rujna 23. rujna Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5304,42 5299,57 - 0,10 London/FTSE-100 6014,60 5969,70 - 0,75 New York/DJIA 10801,42 10524,07 - 2,57 Tokyo/Nikkei 17291,59 17325,76 + 0,19 Medvjedi su zavladali Wall Streetom. Naime, u proteklih tjedan dana Dow Jones indeks izgubio je više od 270 bodova, ili oko 2,5 posto, zbog čega je zaronio duboko ispod razine od 10.600 bodova. Osim Dow Jonesa, snažno su potonuli i Nasdaq te S&P 500 indeks. Loše raspoloženje vladalo je i na tržištu javnog duga. Cijene američkih obveznica znatno su pale, pri čemu je dugoročna kamata dosegnula 6,09 posto. Razlog? "Nagli pad dolara, potres u Tajvanu, Apple Computer, rekordni trgovinski deficit," kaže Peter Coolidge, utjecajni analitičar brokerske kuće Brean Murray & Co. Riječju, razloga je mnogo. No, najznačajniji je ipak srpanjski rast trgovinskog deficita SAD-a na rekordnih 25,18 milijardi dolara. Taj je podatak snažno uzdrmao Tržište jer, brojni analitičari predviđali su pad deficita. Pored toga, negativno je na Tržište djelovalo upozorenje tehnološkog diva Apple Computer kako će u ovom tromjesečju njegova dobit biti slabija od očekivanja. Uz sve to, ulagači se plaše da će Fed još jednom prije kraja godine povećati kamatne stope. Riječju, čini se kako, nakon dugotrajne euforije, Tržište ulazi u fazu depresije, kažu analitičari. Depresija na tržištima Pad cijena u New Yorku uzdrmao je europske burze. U Londonu je FTSE indeks zaronio ispod psihološki važne razine od 6.000 bodova. Frankfurtski DAX potonuo je pak ispod 5.300 bodova. Nijemci su vrlo loše raspoloženi, pa su čak ignorirali podatak da je u kolovozu u Njemačkoj indeks poslovne klime porastao sa srpanjskih 93,7 na 95,3 bodova, što ukazuje na oporavak najvećeg europskog gospodarstva. Jedino su u Tokiju cijene dionica ovoga tjedna porasle. No, neznatno. Nikkei indeks osvojio je svega oko 30 bodova. Ulagače je oraspoložila vijest da japanska telekomunikacijska kompanija DDI Corp. razmatra kupnju tvrtke Nippon Idou Tsushin, pa su cijene tih dviju dionica naglo skočile. No, to je jedina dobra vijest. Ostale su loše, a od njih Japance najviše zabrinjava jačanje jena. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 16. rujna 23. rujna Promjena u % Euro/USD 1,0412 1,0454 + 0,40 Euro/JPY 108,40 108,71 + 0,28 USD/JPY 104,11 103,98 - 0,13 Cijena zlata: USD/Unca 16. rujna 23. rujna Promjena u % 255,95 263,65 + 3,00 Japanski je jen ponovno u naletu, a američki dolar pod snažnim pritiskom. Stoga je tečaj "zelenbaća" ponovno potonuo na najniže razine u posljednje tri i pol godine - ispod 104 jena. Novi nalet japanske valute posljedica je sve manje mogućnosti zajedničke intervencije najvećih središnjih banaka kako bi se obuzdao uspon jena. Naime, vjerovalo se da bi Japan na skupu Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7), koji će se ovoga vikenda održati u Washingtonu, mogao nagovoriti svoje partnere na zajedničku intervenciju. Međutim, u četvrtak je William McDonough, predsjednik Feda iz New Yorka, kazao kako sadašnje razine tečaja dolara prema jenu ne zabrinjavaju američko gospodarstvo. Ministar financija SAD-a Lawrence Summers izjavio je pak kako će dolaru "ići dobro" sve dok gospodarski temelji SAD-a budu zdravi. Summersovu izjavu analitičari su protumačili kao otpor ideji o intervenciji u obranu dolara. Oporavak Eurolanda?! I dok je prema dolaru ojačao, u odnosu na euro jen je ponešto oslabio. Jer, po svemu sudeći, gospodarstvo euro zone se oporavlja. Naime, ovoga je tjedna objavljeno da je u kolovozu u Njemačkoj indeks poslovne klime porastao sa srpanjskih 93,7 na 95,3 bodova. To ukazuje na oporavak "lokomotive Eurolanda", zbog čega niti ne čudi da je jedinstvena europska valuta ponešto ojačala - kako prema jenu, tako i prema dolaru. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 17 - 24. rujna ?99. Valutai jedinica Tečaj17. rujna Tečaj24. rujna Promjenau % Euro 1 7,6228 7,6194 - 0,05 DEM 1 3,8974 3,8957 - 0,05 USD 1 7,3430 7,2892 - 0,74 GBP 1 11,8707 11,8887 + 0,15 JPY 100 7,0558 6,9940 - 0,88 ATS 1 0,5539 0,5537 - 0,05 ITL 100 0,3936 0,3935 - 0,05 CHF 1 4,7604 4,7533 - 0,15 SIT 100 3,8931 3,8979 + 0,12 Ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB ponešto izgubila na vrijednosti, no i dalje se kreće znatno iznad razine od 3,89 kuna. I većina je ostalih valuta pojeftinila. Švicarski franak klizi već dva tjedna i u tom je razdoblju oslabio oko 0,2 posto. Nakon mjesec i pol dana jačanja, tijekom kojih je skočio nevjerojatnih 14 posto, tečaj japanskog jena potonuo je u proteklih sedam dana oko 0,9 posto. Pratio ga je američki dolar koji je u istom razdoblju pojeftinio 0,7 posto. Euro, talijanska lira i austrijski šiling oslabili su pak blagih 0,05 posto, dok su na vrijednosti ovoga tjedna dobile samo slovenska i britanska valuta. Tolar jača već mjesec i pol dana. U tom je razdoblju poskupio više od 0,9 posto. Posljednja tri tjedna prati ga funta s dobitkom od čak 3,6 posto. 7. Vlada RH: Odluka o ponudi Telie-Telenora u roku tjedan dana Odluka o ponudi švedsko-norveškog konzorcija Telia-Telenora za kupnjom 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT) bit će donijeta u roku sedam dana. Vlada je na zatvorenoj sjednici, održanoj u četvrtak, razmatrala tu jedinu pristiglu ponudu za kupnju dijela HT-a i zaključila kako su joj potrebne dodatne konzultacije, stručna razmatranja i ocjene oko te ponude, izjavio je zamjenik predstojnika Vladina Ureda za odnose s javnošću Igor Mrduljaš nakon višesatne sjednice Vlade. Na jutrošnjem javnom otvaranju ponuda bila je samo ponuda Telie- Telenora, dok ponude Deutsche Telekoma nije bilo. Iako je na jutrošnjem javnom otvaranju ponuda rečeno da će neposredno nakon otvaranja ponuda, u 11,30 sati Vlada održati sjednicu na kojoj će odlučiti hoće li prihvatiti ponudu vrijednu 611 milijuna američkih dolara, pred novinare je nakon cjelodnevnog iščekivanja poslijepodne izašao Mrduljaš s navedenom kratkom izjavom. Vlada će u predviđenom roku od sedam dana donijeti odluku o ponudi, a odluku, kako kaže Mrduljaš, "može donijeti najranije sutra, a najkasnije idući četvrtak". Procedura javnog otvaranja ponuda predviđena za 9,45 sati kasnila je petnaestak minuta, a bili su joj nazočni i potpredsjednik Vlade i član Savjeta za privatizaciju HT-a Borislav Škegro, predsjednik Uprave HT-a i član Savjeta Ivica Mudrinić, kao i veleposlanici Švedske i Norveške. Uvodno je obrazloženo kako je postupak otvaranja ponuda za kupnju 35 posto dionica HT-a opisan u provedbenim pravilima koje je Vlada odobrila i poslala ponuditeljima 2. rujna. U njima je sadržan model-oblik ponude sukladno kojem je potrebno da ponuditelji navedu cijenu koju su spremni platiti za 35 posto dionica HT-a te da potvrde da će potpisati dokumentaciju za provođenje transakcije u obliku kojeg su primili 17. rujna ove godine. Po model-obliku ponude, rečeno je, jedini kriteriji za određivanje pobjedničke ponude su najveća fiksna cijena i prihvaćanje transakcijskih dokumenata. Pobjednička ponuda bit će podvrgnuta konačnom prihvaćanju od strane Vlade, koja nije obvezna prihvatiti ponudu. Nakon toga je objavljeno kako Deutsche Telekom, koji je sudjelovao od samog početka u ponudbenom postupku, nije podnio ponudu u roku utvrđenom u ponudbenim pravilima niti su se njihovi predstavnici pojavili na otvaranju ponuda. Sukladno tomu postupak je nastavljen s jednim ponuditeljem. Nakon toga je predstavnik Telie-Telenora uručio ponudu predsjedniku Povjerenstva Ivanu Mijatoviću. Konstatirano je da je ponuda sukladna ponudbenim pravilima i da švedsko-norveška tvrtka nudi 611 milijuna dolara za 35 posto dionica HT-a. Time je završeno otvaranje ponuda, uz opasku da će o ponudi Vlada raspravljati kao prvoj točci današnjeg dnevnog reda, od predviđenih 28. Nešto kasnije novinari su izvješteni kako je odlučeno da će se o ponudi Telie-Telenora raspravljati ne na početku već na kraju sjednice, čemu bi morala prethoditi sjednica užeg kabineta Vlade i članova Povjerenstva. No, nakon višestanog čekanja novinari su oko 16,30 dobili tek kratku izjavu zamjenika predstojnika Vladina Ureda za odnose s javnošću da će se odluka donijeti u roku sedam dana. Upitani za komentar događanja, u Vienna Capital Partners, savjetniku Telie-Telenora za kupnju dijela HT-a, potvrdili su kako i oni imaju informaciju da će se Vlada izjasniti u roku sedam dana. Pojasnili su kako je i prema pravilima krajnji rok 7 dana od zaprimanja ponude, a ugovor mora biti potpisan 48 sati nakon odluke Vlade, nakon čega mora biti uplaćen i ponuđeni iznos. U VCP-u ocjenjuju da je ponuda Telie-Telenora "fer i poštena". U Epic-u, savjetniku Deutsche Telekoma pri kupnji HT-a, su izjavili da je Deutsche Telekom još 21. rujna odlučio ne podnijeti ponudu. "Deutsche Telekom je i dalje zainteresiran za privatizaciju Hrvatskih telekomunikacija na temelju obostranog interesa", kratko su izjavili u Epic-u. Prihvaćene mjere za sanaciju Belja i Vupika Vlada je na ovoj sjednici prihvatila mjere za sanaciju Belja i Vupika, koje se odnose na ukupno 413 milijuna kuna obveza dviju tvrtki. Od toga se na Belje odnosi 278 milijuna, a na Vupik 135 milijuna kuna, izvijestio je zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Drago Čorić nakon sjednice Vlade. Previđeno je više mjera sanacije, uključujući otpis, reprogram, zamjenu dionica i drugo. Objašnjavajući mjere za sanaciju Belja Čorić je rekao da je riječ o sredstvima i troškovima nastalim za vrijeme mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 1997., 1998., i troškovima nastalim ove godine. Toj tvrtki, čije su ratne štete oko 350 milijuna njemačkih maraka, za 1997. i 1998. godinu bi se otpisalo ukupno 184 milijuna kuna. Predviđeni su i različiti načini (otpis, reprogram, zamjena dionica i drugo) za 103 milijuna kuna troškova nastalih u ovoj godini, a koje Belje ne može podmiriti. Kod sanacije Vupika riječ je o provedbi zaključaka Vlade od 4. lipnja. I Vladina odluka o sanaciji te tvrtke predviđa različite mehanizme izmirenja obveza, uz ostalo Ministarstvo financija iskupilo bi obveze Vupika po kreditu Zagrebačke banke (34 milijuna kuna), iskupile bi se obveze po kreditu za poljoprivrednu mehanizaciju (oko 45 milijuna kuna), te obveze po osnovi neizmirenih doprinosa za zdravstveno osiguranje (15 milijuna kuna), objasnio je, uz ostalo, Čorić. Ostale odluke Vlade Vlada je prihvatila i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku, te prihvatila mišljenja o prijedlozima zakona, čiji su predlagači zastupnici Hrvatskog državnog sabora. U sklopu programa potpore Vlada je odobrila "činidbeno državno jamstvo Gradu Vukovaru za projekt termalne energije", a dala je suglasnost za zaduženje općini Končanica za projekt plinofikacije i općini Kostrena za izgradnju dječjeg vrtića. S države na Grad Rijeku prenesena su osnivačka prava nad javnom ustanovom Zavod za socijalno-zdravstvenu zaštitu Lopača. Vlada je donijela odluku i o prodaji zgrade bivše Zajednice općina Split, a novac dobiven prodajom doznačit će Gradu Splitu kao pomoć za izgradnju Doma mladeži u Splitu. Dr. Jure Radić imenovan je nacionalnim povjerenikom i predsjednikom Hrvatskog nacionalnog odbora Svjetske izložbe EXPO 2000. u Hannoveru, i odobrena su sredstva za realizaciju toga projekta. Ministri unutarnjih poslova i pravosuđa, Ivan Penić i Zvonimir Šeparović, izvijestili su Vladu o jučerašnjem višestrukom ubojstvu u Općinskom sudu u Zagrebu. Vlada je izrazila duboko žaljenje i izriče iskrenu sućut obiteljima poginulih. Postupak pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova ocijenjen je nadasve učinkovitim i djelotvornim. Služba sigurnosti u djelokrugu je Općinskog suda, a Vlada drži da je unatoč raspoloživim tehničkim pomagalima zakazao nadzor i zahtijeva primjerene mjere protiv krivaca za učinjeni propust. Na ovoj je sjednici dužnosti tajnika Ministarstva turizma razriješen Antun Golik te je imenovan pomoćnikom ministra turizma. 8. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB-a Savjet Hrvatske narodne banke prihvatio je na sjednici, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba, polugodišnje izvješće o gospodarskim i novčanim kretanjima koje će biti upućeno Hrvatskom državnom saboru, te očekivanja i polazišta monetarne politike za posljednje ovogodišnje tromjesečje, izviješćeno je iz HNB-a. Osnovna je poruka: održavanje stabilnosti tečaja i cijena ostaje i nadalje temeljna odrednica novčane politike, a mjere i instrumenti prilagođavat će se realnim zbivanjima koja su od bitnog utjecaja za upravljanje ponudom i potražnjom kuna i deviza. Savjet HNB ramotrio je i izvješća privremenih upravitelja o zatečenom stanju i mogućim rješenjima krize u koju su zapale Agroobrtnička banka d.d. Zagreb, Hrvatska gospodarska banka d.d. Zagreb, te Promdei banka d.d. Zagreb. Prema raspoloživim pokazateljima o nastalim gubicima i dubini poremećaja, niti jedna od ovih banaka nema izgleda za stabilizaciju vlastitim snagama i samostalni nastavak poslovanja. Stoga je, kao i kod banaka koje su ranije zapale u slične poteškoće, Hrvatska narodna banka pokušala kod većih i stabilnijih hrvatskih banaka potaknuti zanimanje za eventualno preuzimanje neke od posrnulih financijskih institucija. Budući da su neke od njih nagovijestile interes za Hrvatsku gospodarsku banku i Agroobrtničku banku, privremeni upravitelji u tim bankama odlukom Savjeta HNB ovlašteni su da u nastavku svog rada pobliže ispitaju takve mogućnosti i izvijeste o konkretnom ishodu i utemeljenosti takvih očekivanja. Kako za preuzimanje Promdei banke nije iskazano neko određenije zanimanje, a ustanovljeno je da njen gubitak za 98,7 milijuna kuna premašuje jamstveni kapital, te da su gotovo svi krediti odobreni povezanim poduzećima, Savjet HNB smatra da je jedina moguća odluka pokretanja postupka za otvaranje njenog stečaja. Prema raspoloživim podacima, u tom slučaju trošak Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga za nadoknadu osigurane štednje iznosit će oko 8,5 milijuna kuna. Na ovoj je sjednici Savjet HNB dao i suglasnost za imenovanje predsjednika i članova uprava u više poslovnih banaka, na prijedlog njihovih nadzornih odbora. To su Mladen Rakelić kao predsjednik i Ante Blažević kao član Uprave u Zagrebačkoj banci - Pomorskoj banci Split d.d., Davor Holjevac kao član Uprave u Privrednoj banci Zagreb d.d., Ivica Filipović kao predsjednik i Marijo Kirinić kao član Uprave Alpe-Jadran banke d.d. Split, Ivanka Milković kao članica Uprave u Kaptol banci d.d., Zagreb, Angelina Horvat kao članica Uprave u Slatinskoj banci d.d. Slatina, Darko Medak kao član Uprave u Splitskoj banci d.d. Split i Sanja Martinko kao članica uprave Prve stambene štedionice d.d. Zagreb. 9. Rezultati poslovanja Zagrebačke banke Grupa Zagrebačka banka u prvom je polugodištu ove godine ostvarila dobit prije oprezivanju u iznosu od 82 milijuna kuna. Izvješće o polugodišnjem poslovanju, koje je pregledala revizorska tvrtka KPMG, usvojeno je u četvrtak na sjednici Nadzornog odbora Zagrebačke banke, izviješćeno je iz Banke. Poslovanje Grupe bilo je stabilno. Dobit prije rezerviranja porasla je 28 posto i iznosila je 307 milijuna kuna. Nastavljajući s konzervativnom politikom razerviranja, Grupa je rezervirala 210 milijuna kuna za sumnjiva i sporna potraživanja, pri čemu se napominje da su rezervacije rezultat otežanih gospodarskih prilika u kojima posluju njeni komitenti. Kao rezulat takve politike povećanih rezerviranja dobit Grupe nakon oporezivanja i manjinskih interesa iznosi 71 milijun kuna, što je 40 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ukupna aktiva Grupe krajem lipnja iznosila je 26,4 milijarde kuna, i za 3 posto je veća u usporedbi s istim vremenom lani. Neto prihod od kamata porastao je 11 posto u usporedbi s prvim polugodištem lani, dok je neto prihod od provizija i naknada povećan 6 posto. Ukupni depoziti iznose 17,1 milijardu kuna, a razina depozita je stabilna. Rezerve likvidnosti Grupe su ojačale te predstavljaju 27 posto ukupne aktive. 10. Statistika HRVATSKA IZVEZLA ROBA ZA 2,4 MILIJARDE USD - U prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske izvezeno roba u vrijednosti 2,4 milijarde američkih dolara, što je 5,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, uvezeno je roba za 4,4 milijarde dolara, ili 9,2 posto manje. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih je sedam mjeseci iznosio dvije milijarde dolara. Najviše je izvezeno intermedijarnih proizvoda, osim energije, u vrijednosti 826,8 milijuna dolara ili 7,3 posto manje. Najviše je, pak, uvezeno kapitalnih proizvoda i to za 1,5 milijardu dolara, ili 1,9 posto manje. Najveći porast izvoza zabilježen je kod energije, 2,8 posto na 163,4 milijuna dolara, dok je najveći rast uvoza evidentiran također kod energije, 20,5 posto, na 384 milijuna dolara. Izvoz prerađivačke industrije u prvih je sedam mjeseci dosegnuo 2,3 milijardi dolara, 5,1 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, a uvoz 3,8 milijardi dolara ili 9,2 posto manje. U zemlje Europske unije (EU) usmjereno je 50,5 posto ukupnog izvoza. Tako je na tržišta zemalja EU izvezeno roba za 1,2 milijardu dolara, 3,2 posto manje, dok je uvoz iznosio 2,6 milijardi dolara ili 9,6 posto manje. Najviše je robe izvezeno u Italiju, u vrijednosti od 451 milijuna dolara ili 6,1 posto manje, te u Njemačku, 411,4 milijuna dolara, 6,6 posto manje. Izvoz u Bosnu i Hercegovinu, u visini od 314,96 milijuna dolara, manji je 10,5 posto, dok je u susjednu Sloveniju izvezeno roba za 257,9 milijuna dolara, što je 0,3 posto manje nego u prvih sedam lanjskih mjeseci. Hrvatska je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci najviše uvezla iz Njemačke, za 870,5 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje za 4,7 posto. Istodobno, uvoz iz Italije, u vrijednosti od 731,6 milijuna dolara, manji je 18,4 posto. Iz Slovenije je uvezeno robe vrijedne 356 milijuna dolara, što je za 15,5 posto manje, a iz Bosne i Hercegovine za 67 milijuna dolara, što je za 16,7 posto manje nego u prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci. U HRVATSKOJ U KOLOVOZU 318.132 NEZAPOSLENE OSOBE - Krajem kolovoza u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 318.132 nezaposlene osobe, što je 0,1 posto više nego u srpnju, a 14,2 posto više nego u prošlogodiđnjem kolovozu. Od toga broja prvi put posao su tražile 95.433 osobe (ili 30 posto), što je 6,9 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Tijekom ovogodišnjeg kolovoza, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 17.615 novih osoba, tj. 13,6 posto više nego u kolovozu 1998. Istodobno se s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposlilo 7.696 osoba, što je 19,1 posto više nego u isto lanjsko vrijeme. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme - 5.639 osoba ili 73,3 posto. Iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga osim zaposlenja brisano je 9.467 osoba, odnosno 36,6 posto više nego u prošlogodišnjem kolovozu, navodi se u mjesečnom statističkom biltenu Zavoda. Krajem kolovoza bilo je evidentirano 167.413 nezaposlenih žena, što je 15,5 posto više nego u lanjskom kolovozu, pa je udio žena u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranom razdoblju povećan od 52,0 posto na 52,6 posto. Krajem ovogodišnjeg kolovoza bilo je 12.984 osoba sa visokom stručnom spremom, 10.348 sa višom stručnom spremom, 74.741 osoba sa srednjom stručnom spremom, 110.208 kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 44.672 polukvalificiranih i onih s nižom stručnom spremom te 65.179 niskokvalificiranih osoba. U HRVATSKOJ 1.345.460 ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u srpnju bilo 1.345.460 zaposlenih, što je 0,1 posto više negu u mjesecu prije, objavio je Državni zavod za statistiku. Od toga je u pravnim osobama svih oblika vlasništva, po privremenim podacima, zaposleno 1.034.833 osoba, ili 0,2 posto više nego u lipnju, dok je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama povećan za 1,2 posto na 209.956 osoba. Istodobno, po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika bilo je 100.671, što je 3,1 posto manje nego u mjesecu prije. Broj nezaposlenih, evidentiranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, u srpnju je iznosio 317.680, ili za 1,6 posto više nego u lipnju. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu (1.663.140), povećana je sa 18,9 u lipnju na 19,1 posto u srpnju. Među pojednim djelatnostima najveći je broj zaposlenih, po privremenim podacima statistike, 257 tisuća u prerađivačkoj industriji. Podaci za prvih sedam meseci ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pokazuju da je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen 5,7 posto. U djelatnostima trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo zaposleno je 146 tisuća osoba, a zapošljavanje u tim djelatnostima u prvih sedam mjeseci bilježi smanjenje od 5,2 posto. Broj zaposlenih u javnoj upravi i obrani; obaveznom socijalnom osiguranju u srpnju je iznosio 121 tisuću. U tim djelatnostima statistika iskazuje povećanje broja zaposlenih u prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 1,8 posto. Blagi rast zaposlenih, od po 0,4 posto, u sedam ovogodišnjih mjeseci u usporedbi s istim razdobljem lani, bilježi se u obrazovanju, u kojem je u srpnju bilo nešto više od 78 tisuća zaposlenih, te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, gdje je broj zaposlenih iznosio nešto više od 27 tisuća. Među područjima koja su zabilježila smanjenje broja zaposlenih u tom vremenu su građevinarstvo (u kojemu je, po podacima iz srpnja zaposleno blizu 69 tisuća radnika) za 3,7 posto, hoteli i restorani (u srpnju 42 tisuće zaposlenika) za 9,7 posto, prijevoz, skladištenje i veze (sa 79 tisuća zaposlenih) za 4,8 posto. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U KOLOVOZU MANJA DEVET POSTO - Sudeći po najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj, nakon višemjesečnog oporavka, zabilježila ponovno usporavanje. U kolovozu je industrijska proizvodnja bila devet posto manja nego u istom mjesecu lani, što je utjecalo i na ukupno zaostajanje u osam ovogodišnjih mjeseci. Tako je industrijska proizvodnja u razdoblju siječanj-kolovoz ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine manja za 2,8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Na kolovoško kretanje proizvodnje, gledano po glavnim industrijskim grupacijama, utjecalo je smanjenje proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju za 17,2 posto u odnosu na isti mjesec lani, kapitalnih proizvoda za 13,2 posto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 10,7 posto. Ukupno je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci, promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, veći rast proizvodnje, za 14,8 posto, zabilježen kod energije, dok je neznatan rast, od 0,1 posto ostvaren kod trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja kapitalnih proizvoda pala je 10,3 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 6,3 posto, a intermedijarnih proizvoda, osim energije četiri posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, u prvih je osam ovogodišnjih mjeseci najviše porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 12,9 posto. Proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla je 1,4 posto, dok je u prerađivačkoj industriji smanjena 5,3 posto. U sklopu prerađivačke industrije najveći je rast zabilježen kod proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira, 28,8 posto, duhanskih proizvoda, 11,3 posto, naftnih derivata 11,2 posto. Među značajnijim granama prerađivačke industrije u prvih osam mjeseci ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine pad proizvodnje zabilježen je u proizvodnji strojeva i uređaja za 18,3 posto, preradi drva 16,7 posto, proizvodnji tekstila 10,9 posto, proizvodnji odjeće 7,3 posto, proizvodnji hrane i pića 8,4 posto i dr. PROSJEČNA PLAĆA U SRPNJU 2.976 KUNA - Prosječna neto plaća po zaposleniku u Hrvatskoj je u srpnju iznosila 2.976 kuna, što je 1,4 posto više nego u mjesecu prije, a 15,1 posto više nego u prošlogodišnjem srpnju. Među pojednim djelatnostima po visini prosječne neto plaće prednjači finacijsko posredovanje sa 4.367 kuna, a među županijama najveća prosječna neto zarada, od 3.439 kuna, isplaćena je gradu Zagrebu, u kojemu je i jedino prosječna neto plaća isplaćena u srpnju veća od državnog prosjeka. Po podacima Zavoda za platni promet, u sedam meseci ove godine ostvareni rast sredstva isplaćenih za neto plaće iznosi 8,3 posto, a uz sporiji rast troškova života u istom razdoblju (3,3 posto) bilježi se i realno povećanje mase neto plaća od 4,8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Za neto plaće tijekom ovogodišnjih sedam mjeseci isplaćeno je gotovo 19 milijardi kuna. Podaci se odnose na 44.774 pravnih osoba za 825 tisuća zaposlenih. Među pojednim djelatnostima, po visini prosječne neto plaće isplaćene u srpnju, nakon financijskog posredovanja, slijedi javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje sa 3.975 kuna, potom opskrba električnom energijom, plinom i vodom 3.857, zdravstvena zaštita i socijalna skrb 3.542 kune, i dr. Djelatnost s najnižom prosječnom neto plaćom je ribarstvo sa 1.818 kuna. Ispodprosječna neto plaća isplaćena je i u trgovini na veliko i malo 2.283 kune, hotelima i restoranima 2.431, građevinarstvu 2.432 kune, prerađivačkoj industriji 2.780 kuna itd. Po pojednim županijama, iza Zagreba, po visini prosječne neto plaće, inače manje od državnog prosjeka, je Splitsko-dalmatinska županija sa 2.812, zatim Primorsko-goranska županija 2.790, Istarska 2.739 i dr. Najniža je prosječna neto plaća po zaposleniku, po podacima ZAP-a, u srpnju isplaćena u Međimurskoj županiji - 2.314 kuna, a potom u Brodsko-posavskoj 2.395 kuna, Vukovarsko-srijemskoj 2.416 itd. U SEDAM MJESECI UKUPNI PRIHODI PRORAČUNA 22 MILIJARDE KUNA - Ukupni prihodi državnog proračuna u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iznosili su gotovo 22,1 milijardu kuna, što je 15,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, ukupni su rashodi i posudbe, umanjene za otplate, iznosili 26,04 milijarde kuna, ili za 4,3 posto više nego nego u prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci, podatci su Ministarstva financija. Najviše, 99 posto ukupnih prihoda ostvarenih u sedam mjeseci, odnosi se na tekuće prihode, kojima je prikupljeno 21,93 milijarde kune, što je 10,93 posto manje ostvarenje nego u prvih sedam lanjskih mjeseci. Kapitalnim je prihodima ostvareno tek 161,7 milijuna kuna, a znatniji se kapitalni prihodi očekuju početkom jeseni. Nakon slabijeg međugodišnjeg ostvarenja proračunskih prihoda u prvih pet mjeseci tekući prihodi u lipnju i srpnju sve se više približavaju iznosima tekućih prihoda ostvarenim u istim prošlogodišnjim mjesecima, što smanjuje zaostatak ukupnih ovogodišnjih za prošlogodišnjim proračunskim prihodima, navode u Ministastvu financija. U srpnju su tako ostvareni tekući prihodi proračuna od 3,6 milijardi kuna, što je 3,7 posto više nego lipnju, a 2,8 posto manje nego u istom mjesecu lani. Rashodi proračuna u srpnju su bili 3,98 milijarde kuna, tako da je manjak ostvaren u srpnju iznosio 362,3 milijuna kuna. Najizdašniji proračunski izvori su porezi, a među njima porez na dodanu vrijednost (PDV), kojim je u sedam ovogodišnjih mjeseci prikupljeno 10,8 milijardi kuna, što je 4,98 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. U srpnju je od PDV-a prikupljeno 1,9 milijardu kuna, što je 10,7 posto više nego u lipnju i 1,3 posto manje nego u srpnju prošle godine. U ukupnim rashodima državnog proračuna u prvih sedam mjeseci, najviše, 8,3 milijarde kuna ili 52,4 posto više nego u istom vremenu lani, utrošeno je za subvencije i ostale tekuće transfere. Za plaće i doprinose proračunskih korisnika utrošeno je 8,2 milijarde kuna, ili 16,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U Ministarstvu financija ističu kako je srpanj svakako bio mjesec plaćanja kamata: plaćeno je 158,9 milijuna kuna domaćih kamata, od čega se 150,1 milijun kuna odnosi na kamate po staroj deviznoj štednji. Inozemnim je vjerovnicima, na ime kamata, isplaćeno 338,1 milijun kuna, od čega se 173,2 milijuna kuna odnosi na obveze prema Londonskom, a 69,2 milijuna kuna prema Pariškom klubu. U srpnju je plaćeno i 71,7 milijuna kuna kamata na euro-marka obveznice te nešto obveza prema komercijalnim bankama. Tijekom srpnja plaćene su i obveze po otplati glavnice stare devizne štednje, 310 milijuna kuna, a izvršene su vanjske otplate glavnice na kredite Pariškog (80 milijuna kuna) i Londonskog kluba (50 milijuna kuna). U SRPNJU 23,3 MILIJARDE KUNA NEPODMIRENIH DOSPJELIH OBVEZA - Nakon usporavanja i smanjenja stope rasta, naročito tijekom svibnja, uobičajenih pokazatelja insolventnosti, u srpnju je ponovno zabilježen osjetniji porast iznosa dospjelih nepodmirenih obveza pravnih osoba. Najnoviji podaci o iznosu nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje kod Zavoda za platni promet (ZAP) pokazuju da je potkraj srpnja evidentirano 23,3 milijarde kuna nenaplaćenih naloga, što je 7,3 posto više nego u mjesecu prije. Istodobno je smanjen broj blokiranih pravnih osoba, za 0,4 posto, a broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama za 4,5 posto. Tako je krajem srpnja insolventno bilo 28.427 pravnih osoba, sa ukupno 161.719 zaposlenika. U usporedbi sa krajem srpnja prošle godine, stanje je mnogo nepovoljnije, jer je broj blokiranih pravnih osoba povećan za tri tisuće ili 11,8 posto, dok je iznos nepodmirenih dospjelih naloga udvostručen. Od ukupnog iznosa nepodmirenih naloga potkraj ovogodišnjeg srpnja 2,5 milijardi kuna ili 10,5 posto odnosilo se na naloge za plaćanje poreza na promet i izvršnih rješenja tijela nadležnih za porezni nadzor. Na naloge za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće odnosilo se 1,3 milijarde kuna ili 5,5 posto. Kako ističu u ZAP-u, žarišta insolventnosti locirana su u 14 odjeljaka. Na njih se odnosilo i 83,6 posto svih nepodmirenih naloga potkraj ovogodišnjeg srpnja. Pritom se na sedam djelatnosti, od ukupno 60, odnosilo dvije trećine ili 68 posto ukupnog iznosa za koje su blokirani računi pravnih osoba. To su trgovina na veliko, na koju se odnosi pet milijardi kuna, trgovina na malo (3,7 milijardi kuna), proizvodnja hrane i pića (2,2 milijarde kuna), poljoprivreda i šumarstvo te građevinarstvo (sa po 1,5 milijardi kuna), proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna s milijardom kuna duga te ostale poslovne djelatnosti s 900 milijuna kuna. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki 63,2 posto bilo je neprekidno blokirano više od godinu dana, a na njih se odnosilo 69,8 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Pravnih osoba koje su blokirane duže od 30 dana ima čak 92,3 posto u strukturi blokiranih poslovnih subjekata potkraj srpnja ove godine. Promatrano po oblicima vlasništva najviše insolventnih tvrtki, 23.442, kao i najveći iznos nepodmirenih naloga, 12,8 milijardi kuna odnosilo se na tvrtke u privatnom vlasništvu. Na državni sektor odnosilo se, pak, 1,6 posto ukupnog broja blokiranih pravnih osoba sa 1,5 milijardi kuna nepodmirenih naloga. Najveći iznos nepodmirenih naloga za plaćanje evidentiran je na području grada Zagreba, 7,3 milijarde kuna ili 31,1 posto ukupnog iznosa. Veći problemi s podmirivanjem obveza zabilježeni su u Splitsko-dalmatinskoj županiji na koju se odnosilo 2,1 milijardu kuna duga ili 8,7 posto ukupnog iznosa, Primorsko-goranskoj županiji, 1,8 milijardi kuna ili 7,8 posto ukupnog iznosa, Osječko- baranjskoj (1,5 milijardi kuna) i Zadarskoj županiji (1,2 milijarde kuna). U odnosu na kraj prošle godine najviše je pogoršano stanje u Vukovarsko-srijemskoj i Zadarskoj županiji, u kojima je iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje potkraj srpnja dva i pol puta veći nego krajem prošle godine. 11. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u rujnu Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 3,00 3,00 3,00 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,50 1,00 Credo banka 3,50 3,50 4,00 3,50 3,00 4,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 2,50 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Dubrovačka banka 2,70 2,70 2,70 2,70 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,10 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 - Riadria banka 2,20 2,20 2,50 2,20 1,00 1,00 Riječka banka 1,50 1,50 2,00 1,50 1,00 1,00 Sisačka banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Slavonska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 2,00 Splitska banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 0,50 ZABA-Pomorska b.Split 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 1,00 Štedionica Dora - 1,30 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 4,00- 5,25- 6,00- 7,00- - - 6,00 7,50 8,00 9,00 Bank Austria* - 1,50- 2,00- 2,75- 3,50- 3,75- 2,25 3,00 3,75 3,75 4,00 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 4,80 5,00 5,60 7,70 8,50 9,00 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka* 3-4,5 3,5-5 4-6 5-7 5-7 5-7 Credo banka* 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka* 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3-4 3,5-4,5 4-5 5-6 5,5-6,5 6-7 Istarska banka* 4,00 5,00 - 6,00 7,00 7,50 Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20- banka Umag* 6,10 7,35 7,50 7,70 9,00 9,00 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,50 5,00 5,40 7,10 8,00 - Karlovačka banka* 3-4 4-5 5-6 6-7 prema dogovoru Kreditna banka Zagreb* 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Nava banka* 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka* 4,00 4,50 6,50 9,00 9,00 9,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 6,50- 7,00- 7,50- 8,00- 4,50 6,00 7,50 8,00 8,50 9,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka* 2,70- 3,00- 3,30- 3,60- 4,70- 4,90- 6,20 7,75 8,00 8,25 8,75 9,70 Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50- 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,80 6,50 6,80 7,00 7,60 8,60 Riječka banka* 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00- 4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00 Sisačka banka* 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka 2,50- 2,80- 3,50- 4,50- 5,00- 5,50- 3,30 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Splitska banka* 4,50- 5,20- 5,50- 6,50- 6,80- 7,00- 6,50 7,20 7,50 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* 2,10- 2,35- 2,60- 4,85- 5,10- 5,35- 3,35 5,85 6,10 6,35 6,85 7,35 ZABA-Pomorska 2,90- 3,15- 3,40- 4,65- 4,90- 5,15- banka Split* 4,15 5,65 5,90 6,15 6,65 7,15 Štedionica Dora 4,00 6,00 9,00 11,00 12,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Napomena: * kamatne stope na EURO depozite i ostale valute euro zone Kamatne stope na oročene USD depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,80- 5,75- 7,40- 7,60- - - 6,75 8,00 8,25 9,00 Bank Austria - 1,75- 2,50- 3,25- 3,50- - 2,25 3,00 3,75 3,75 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,50 4,80 5,50 7,50 8,00 8,50 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka 4-5,5 4,5-5,5 5-6,5 6-7,5 6-7,5 6-7,5 Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,35- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska banka 5,00 6,00 - 7,00 7,50 8,00 Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00- banka Umag 5,70 7,20 7,60 8,00 8,50 8,50 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- prema posebnom 5,00 5,50 6,00 6,50 ugovoru Kreditna banka Zagreb 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 5,50- 6,50- 7,00- 7,50- 4,50 5,00 6,50 7,00 7,50 8,50 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 7,30 8,50 8,70 8,80 9,10 9,30 Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- 7,00- 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00- 7,00 8,35 8,65 9,00 9,20 9,70 Riječka banka 5,90- 6,05- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30- 6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50 Sisačka banka 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,50 Splitska banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 6,00 6,50 7,00 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank 2,00- 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- 4,00- 2,50 3,25 3,80 4,30 4,80 4,80 Zagrebačka banka 4,40- 4,65- 4,90- 7,15- 7,40- 7,65- 5,65 8,15 8,40 8,65 9,15 9,65 ZABA-Pomorska 4,75- 5,00- 5,25- 6,50- 6,75- 7,00- banka Split 6,00 7,50 7,75 8,00 8,50 9,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 ZABA-Pomorska b. Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50* 3,75* 4,00* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 3-4 3,3-4,3 3,5-4,5 - - - Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka 2,00 2,50 2,80 3,00 Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svj.tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00* 5,25* 5,50* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 2,4-3,2 2,64-3,44 2,8-3,6 - - - Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema dogovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a na oročenja iznad 30 dana za iznose iznad 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM