FR LIBERATION10.X.MMF I SVJETSKA BANKA

FRANCUSKA LIBERATION 10. X. 1999. Reformirajmo MMF i Svjetsku banku "Kao i obično, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka čestitali su si uzajamno u prigodi godišnje konferencije u Washingtonu koja je završena 30. rujna. No, iza tog zadovoljstva, krije se opći dojam da te dvije organizacije doživljavaju ozbiljne neuspjehe i da im je potreban temeljit preustroj. Neke reforme, iako djelomične, već su u planu. Tako je donesena odluka o brisanju većeg dijela duga siromašnih zemalja. Sam je predsjednik Clinton najavio da će poništiti sve dugove najsiromašnijih zemalja prema Sjedinjenim Državama. MMF je također obećao da će se više pobrinuti za siromašne(!), a bogate su se zemlje dogovorile da će se redovitije sastajati sa siromašnima u sklopu nove skupine G 20, koju čini osam bogatih, deset zemalja u razvoju (uglavnom najveće, kao Brazil, Kina, Indija i Južnoafrička Republika), predstavnik MMF-a i Svjetske banke te izaslanik Europske unije. Glavna zadaća G 20, koji će se na razini ministara financija u prosincu sastati u Berlinu, trebala bi biti reforma međunarodnih ustanova: većina njih ne radi dobro i sve ih treba preustrojiti. Uzmimo primjer MMF-a. On je u Rusiji započeo jako loše i načinio je puno štete. U Africi, njegovi su rezultati osrednji već dvadeset godina (priznao je to prešutno kada je očitovao svoju 'novu' želju da se okrene siromaštvu). Na svjetskim tržištima također nije uspio spriječiti nastanak financijskih kriza koje nisu nikada bile tako teške kao u zadnje tri godine. K tome, iako si pripisuje zaslugu 'oporavka' u istočnoj Aziji, činjenica je da je slom koji su zemlje na tom području pretrpjele 1997., ponajprije krivnja lošega rada MMF-a koji je pridonio širenju straha u financijskim krugovima. Teško je povjerovati da je MMF omogućio povratak gospodarskog rasta u istočnoj Aziji, kada znamo da se ona nekoliko desetljeća razvijala bez veće pomoći ove organizacije! Zapravo, jedno je sigurno: MMF želi upravljati najvećim dijelom svijeta, u čemu, jamačno, ne uspijeva. Njegovim je programima obuhvaćeno šezdeset zemalja, kojima na neki način propisuje gospodarsku politiku (ili to pokušava). To je nemoguća zadaća koja nema smisla. MMF nema posebne ovlasti što se tiče zemalja u tranziciji koje su bile u komunističkom bloku ili gospodarskog razvitka u Africi. On je doživio žalostan neuspjeh na tim područjima. Vrijeme je, dakle, da se vrati svojoj temeljnoj zadaći: nadzoru nad međunarodnim monetarnim sustavom i, u krajnjem slučaju, davanju žurnih zajmova. MMF bi morao imati pet programa na godinu, a ne pedeset. Ni Svjetska banka nije u puno boljem položaju. I ona pokušava gospodariti svijetom ili barem najsiromašnijim zemljama. I njezina je moć očito prevelika. No, nijedna ustanova ne može očekivati da će sama utvrditi 'dobru' strategiju za gospodarski razvitak. Svakako, sve zemlje imaju potrebu za stalnim rastom koji će poticati privatni sektor, kao i za socijalnim programima, ali ima puno načina da se postigne taj cilj. Štoviše, dobar dio zajmova Svjetske banke za financiranje programa omogućile su privatne tvrtke. Trebalo bi, dakle, započeti s jasnim kresanjem unutar Svjetske banke, kako bi se ova usmjerila k izradi sustavnih podataka, kako bi poticala znanstvena otkrića s težištem na problemima siromašnih zemalja (kao što je priprema cjepiva protiv močvarne groznice) i bavila se dugoročnim svjetskim problemima, kao što su klimatske promjene koje je uzrokovao čovjek. Možda bi Svjetskoj banci trebalo predložiti da gotovo obustavi zajmove i preda palicu privatnom sektoru i područnim bankama za razvitak, kao što je Azijska banka i Međuamerička banka za razvitak. Zauzvrat, treba povećati proračunske prihode i međunarodnu ulogu drugih organizacija, napose onih zaduženih za javno zdravstvo, među kojima su Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF i Program UN-a za borbu protiv side. Isto tako, treba dati veće ovlasti Programu UN-a za razvitak koji prati promjene glavnih uvjeta ljudskog razvitka u svijetu. Kako god bilo, takvim se pitanjima G 20 treba žurno pozabaviti. Kada se okupi ove jeseni, morat će, dakle, zatražiti izvana temeljitiju provjeru rada MMF-a i Svjetske banke, kao i drugih međunarodnih ustanova. Tu bi provjeru trebali obavljati neovisni stručnjaci koji dolaze iz zemalja u razvoju i iz razvijenih zemalja, koje bi trebalo potaknuti da donesu vrlo odvažne preporuke. Nama trebaju organizacije koje djeluju. Međunarodni će razvitak izgubiti ugled zbog nedostatka temeljite reforme MMF-a, Svjetske banke i drugih važnih organizacija", u rubrici 'Rasprave' piše Jeffrey Sachs, direktor Harvardova Instituta za međunarodni razvitak i predavač međunarodne trgovine na Harvardovu sveučilištu.