US-HR-VLAST VOA 26. IX. B.C.E.O HRVATSKOM GOSP. GLAS AMERIKE - VOA26. IX. 1999. Časopis 'Business Central Europe': 'Dok se u Hrvatskoj ne promijeni vlast i način vladanja, njezina ekonomija će nazadovati'. Javlja Lada Stipić
Niseteo."Dok se god ne promijeni ne samo vlast nego i način vladanja Hrvatskom, njezina će ekonomija nazadovati, teza je koju u glavnome članku rujanskog broja elaborira časopis 'Business Central Europe'. Časopis je jedna od cijenjenih stručnih publikacija, specijaliziran za prostor srednje i istočne Europe i bavi se kompleksnim temama tranzicijskih zemalja. U podužoj analizi podsjeća se na činjenicu da je Hrvatska među tranzicijskim zemljama bila u jednom od najpovoljnijih startnih položaja. No, za nepuno desetljeće dogodilo se da je dohodak po glavi stanovnika pao na polovicu slovenskoga i da su Hrvatsku prešle Češka, Mađarska, Slovačka i Poljska. Krivac za to nije rat već neprovedene tržišne reforme za koje autor, Michael Kapoor, sarkastično primjećuje da su 'upute kako ne provoditi tranziciju'. Privatizacija je ispala propast i tajkunska su carstva, budući da nisu provedene reforme, brzo poljuljana. U usporedbi sa Slovenijom i njezinom razvojnom politikom, Hrvatska
GLAS AMERIKE - VOA
26. IX. 1999.
Časopis 'Business Central Europe': 'Dok se u Hrvatskoj ne promijeni
vlast i način vladanja, njezina ekonomija će nazadovati'. Javlja
Lada Stipić Niseteo.
"Dok se god ne promijeni ne samo vlast nego i način vladanja
Hrvatskom, njezina će ekonomija nazadovati, teza je koju u glavnome
članku rujanskog broja elaborira časopis 'Business Central
Europe'. Časopis je jedna od cijenjenih stručnih publikacija,
specijaliziran za prostor srednje i istočne Europe i bavi se
kompleksnim temama tranzicijskih zemalja. U podužoj analizi
podsjeća se na činjenicu da je Hrvatska među tranzicijskim zemljama
bila u jednom od najpovoljnijih startnih položaja. No, za nepuno
desetljeće dogodilo se da je dohodak po glavi stanovnika pao na
polovicu slovenskoga i da su Hrvatsku prešle Češka, Mađarska,
Slovačka i Poljska.
Krivac za to nije rat već neprovedene tržišne reforme za koje autor,
Michael Kapoor, sarkastično primjećuje da su 'upute kako ne
provoditi tranziciju'. Privatizacija je ispala propast i tajkunska
su carstva, budući da nisu provedene reforme, brzo poljuljana. U
usporedbi sa Slovenijom i njezinom razvojnom politikom, Hrvatska
je gubitnik. Slovenija je dopustila kontroliranu inflaciju čime je
ubrzala razvoj, dok je striktna monetarna politika to isto
uskratila Hrvatskoj. Nestanak jugoslavenskog tržišta Slovenija je
nadoknadila izlaskom na europsko, istovremeno se otvarajući i
liberalizirajući trgovinu - sve je to Hrvatska propustila učiniti.
Nadalje, Slovenija nije dizala kredite i zaduživala se poput
Hrvatske, ona se oslonila na strane ulagače.
Gospodarski dio hrvatskoga problema ima rješenje u ozbiljnoj,
istinskoj reformi, liberalizaciji trgovine, prodaji banaka i
otvaranju stranome kapitalu. No, najveći je problem Hrvatske
politički sustav. Hrvatska, istina, mora mijenjati ekonomski smjer
želi li se uključiti u Europu, no to isto vrijedi za promjenu
političkog pravca razvoja, naglašava 'Business Central Europe'.
Kombinacija, citiram, 'najgore vrste populističke ekonomije i
autoritarnog režima' doprinosi slabljenju pri kome se čak i
prognoza minimalnog, gotovo simboličnog privrednog rasta smatra
optimističnom. Početak međunarodne rehabilitacije zemlje nalazi
se u vladi koja će zagovarati i provoditi ekonomske reforme, ali i
demokratizirati zemlju. Bez toga Hrvatska nikada neće spoznati
vlastite ekonomske potencijale."
(VOA)