ZAGREB, 4. listopada (Hina) - Nakon šestomjesečne glavne rasprave tijekom koje je saslušano četrdesetak svjedoka, sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu osudilo je danas Dinka Šakića na 20 godina zatvora. Šakić, bivši zapovjednik
ustaškog logora u Jasenovcu, proglašen je krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
ZAGREB, 4. listopada (Hina) - Nakon šestomjesečne glavne rasprave
tijekom koje je saslušano četrdesetak svjedoka, sudsko vijeće
Županijskog suda u Zagrebu osudilo je danas Dinka Šakića na 20
godina zatvora. Šakić, bivši zapovjednik ustaškog logora u
Jasenovcu, proglašen je krivim za kazneno djelo ratnog zločina
protiv civilnog stanovništva.#L#
U obrazloženju presude, koju je u prepunoj sudnici, pročitao
predsjednik sedmeročlanog sudskog vijeća Dražen Tripalo, navodi se
da je Šakić kriv što je kao zapovjednik jasenovačkog logora u
razdoblju od svibnja do 28. listopada 1944., protivno odredbama
Konvencije o zakonima i običajima rata na kopnu, zapovijedao i
provodio zlostavljanja, mučenja i ubijanja zatočenika, te
propustio spriječiti i kazniti zločine podređenih ustaških
dužnosnika.
Sudsko vijeće, koje je o odluci vijećalo tri dana, proglasilo je
Šakića krivim po većini točaka optužnice Županijskog državnog
odvjetništva. Za sudsko vijeće nedvojbeno je dokazano da je Šakić
kriv za težak fizički rad, izgladnjivanje, tjelesno i duševno
zlostavljanje logoraša, odvođenje, mučenje i zlostavljanje
zatočenika u objektu Zvonara, te ubijanje bolesnih i radno
nesposobnih na Gradini, Graniku i drugim stratištima. Šakić je, po
navodima presude, osobno hicem iz pištolja ubio nepoznatog
zatočenika zbog navodne krađe klipa kukuruza, naredio vješanje
Alberta Izraela i kapara Nisima, te vješanje dvadesetorice
zatočenika iz grupe Mile Boškovića, kojeg je ubio hicima iz
pištolja 21. rujna 1944.
Vijeće drži da je optužba dokazala i Šakićevu krivnju za smrt
dvojice židovskih zatočenika, Avrama Montilja i Leona Perere, koje
je osobno izdvojio za nastupa logoraša i ubio pištoljem.
Kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme Drugog svjetskog
rata, Šakić je naredio ubijanje, mučenje, nečovječno postupanje,
zastrašivanje, kolektivno kažnjavanje i izgladnjivanje civilnog
stanovništva, te je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv
civilnog stanovništva, stoji u presudi.
"Šakić je bio vrh piramide i nedvojbeno je imao pravo odlučivati o
svemu što se zbivalo u logoru. Ubijanja logoraša nisu bili ekscesi,
nego su se događala sustavno uz njegovo znanje", istaknuo je
Tripalo.
Vijeće nije našlo dokaza za tvrdnju optužbe da je Šakić sudjelovao u
tzv. "igri lova", odnosno pucanju po zatočenicima s prozora zgrade
zapovjedništva, pri čemu je stradao neutvrđen broj zatočenika.
Iako je Županijsko državno odvjetništvo u optužnici tvrdilo da je u
razdoblju Šakićevog zapovjedanja logorom stradalo oko dvije tisuće
zatočenika, sudsko vijeće nije se upuštalo u procjenu broja žrtava.
Po Tripalovim riječima, to u ovom postupku nije bilo moguće
utvrditi, niti bi nagađanje oko broja stradalih bilo primjereno.
No, vijeće drži da se na osnovu utvrđenih činjenica i
svjedočanstava, može govoriti da je za postojanja logora stradalo
najmanje nekoliko desetaka tisuća osoba.
Kao otegotne okolnosti za Šakića, sudsko vijeće je istaknulo velik
broj zločina koje je Šakić počinio. "Sve upućuje na masovna
stradavanja civila", naglasio je Tripalo, dodavši kako je i Šakićev
nekritični stav prema zločinima, odnosno izostanak kajanja, uzeto
kao otegotna okolnost.
Šakićeva životna dob i protek vremena olakotne su okolnosti, koje
po mišljenju vijeća ne mogu utjecati na ublažavanje izrečene kazne,
koja je najveća moguća po Osnovnom krivičnom zakonu, primijenjenom
u ovom postupku.
Vijeće je istaknulo kako je postupak protiv Šakića, "bjelodani
dokaz da ratni zločini ne zastarijevaju i da oni koji su takve
zločine počinili, ne mogu biti mirne savjesti i osjećati se
sigurnim sve dok ne izađu pred lice pravde". "Nadam se da je ova
presuda upozorenje za budućnost, te da oni koji su u bliskoj ili
daljoj prošlosti počinili zločine neće izbjeći pravdi", rekao je
Tripalo.
Osvrnuvši se na razlike u iskazima svjedoka, Tripalo je rekao kako
bi to u drugim postupcima u pravilu upućivalo na lažno svjedočenje.
"No, ovdje se radi o događajima od prije 55 godina i bilo bi neobično
da su iskazivali istovjetno", kazao je Tripalo, ustvrdivši kako sud
nije uočio želju svjedoka da Šakića terete za tuđe zločine.
Do pravomoćnosti presude Šakić ostaje u pritvoru, a ukoliko Vrhovni
sud potvrdi presudu, u kaznu će mu biti uračunato vrijeme provedeno
u pritvoru.
Šakićevi branitelji imaju pravo žalbe u roku od petnaest dana od
primitka pismenog obrazloženja presude. Odmah po završetku
suđenja, nezadovoljni presudom, oni su najavili žalbu.
Proglašenje presude Šakić je dočekao mirno, bez ikakvih komentara.
Dio nazočnih u publici, koji su izricanje presude popratili
negodovanjem, po izlasku iz sudnice pred okupljenim su novinarima
kazivali kako se radi "o podvali četnika, Srba i partizanskih
krvnika".
Na samom izlazu iz suda, nakon izricanja presude, jedan stariji
muškarac nasrnuo je na predsjednika Građanskog odbora za ljudska
prava Zorana Pusića, koji je za vrijeme izricanja presude bio u
publici.
Kao i na početku suđenja, završetak glavne rasprave i čitanje
presude popratio je velik broj domaćih i stranih novinara.
(Hina) so im