OPTUŽBA ZATRAŽILA 20 GODINA ZATVORA ZA ŠAKIĆA

ZAGREB, 22. rujna (Hina) - Zaključujući završnu riječ optužbe, županijski državni odvjetnik Radovan Šantek zatražio je danas od sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu da Dinka Šakića, bivšeg zapovjednika ustaškog logora u Jasenovcu, proglasi krivim za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i kazni s 20 godina zatvora, te da mu se do pravomoćnosti presude produži pritvor. Šantek je zatražio da vijeće prilikom donošenja presude uzme u obzir da se Šakić i danas ne kaje za svoja djela, da ne izražava žaljenje nad žrtvama, te da ne shvaća štetnost režima kojem je služio, a koji je provodio nacifašističke i rasne zakone.#L# "Optužba je dokazala sve inkriminacije koje se optuženom Šakiću stavljaju na teret", istaknuo je Šantek, dodavši kako je neprijeporno da je Šakić bio zapovjednik logora u kojem su se vršile likvidacije i u kojem je zbog izgladnjivanja, teškog fizičkog rada, zlostavljanja i općenito teških uvjeta života, u razdoblju dok je bio zapovjednik logora stradalo oko dvije tisuće zatočenika. Po njegovim riječima, optužba je dokazala Šakićevu osobnu odgovornost za smrt Mile Boškovića, Avrama Montilja, Leona Perere, jednog nepoznatog zatočenika, kojeg je pištoljem ubio zbog krađe klipa kukuruza, te sudjelovanje u tzv. "igri lova", kada su ustaški dužnosnici pucali iz zgrade zapovjedništva po zatočenicima. Šantek drži da je Šakić odgovoran i za sva zlostavljanja, mučenja i ubijanja koja su u razdoblju njegovog zapovjedanja logorom počinili drugi ustaški dužnosnici. "Oni su to činili provodeći njegove naredbe", istaknuo je Šantek, naglasivši kako je Šakić odgovoran što takve radnje, za koje je morao znati, nije sprječavao i kažnjavao. "Šakić je odgovoran i za nehumane uvjete života u logoru, a njegova obrana da je samo provodio zapovjedi ne može se prihvatiti, jer je on kao zapovjednik mogao izravno utjecati na funkcioniranje logora", naglasio je Šantek. Uspoređujući odredbe međunarodnog ratnog prava koje propisuju humano postupanje prema civilima i zatočenicima, te događanja u jasenovačkom logoru, Šantek je zaključio kako se režim u tom logoru može ocijeniti nečovječnim. Pritom je dodao kako se zbog masovnih likvidacija za vrijeme 1942. i 1943. može govoriti i o pravom "logoru smrti". Nabrajajući otegotne okolnosti, Šantek je rekao kako je Šakić i prije dolaska na dužnost bio upoznat s događanjima u logoru, a ništa nije učinio da se promjene. Obrazlažući zahtjev za najvećom mogućom kaznom, a u ovom slučaju je to dvadeset godina zatvora po najblažem zakonu za optuženika, odnosno po starom Osnovnom krivičnom zakonu, Šantek je istaknuo kako je Šakić počinio najteži i najpogibeljniji oblik teškog kaznenog djela, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva koji nikada ne zastarijeva, te da stoga nema osnove za blažom kaznom. Za vrijeme stanke, sudsko vijeće je dobilo obavijest o tragičnom događaju na zagrebačkom Općinskom sudu u kojem su za vrijeme građanske parnice ubijene tri osobe među kojima i sutkinja toga suda, pa je predsjednik sudskog vijeća Dražen Tripalo odgodio nastavak glavne rasprave za 27. rujna. (Hina) so sšh