PARIZ, 30.rujna(Hina)- Na planove u EU o izgradnji njezinog sigurnosnog i obrambenog identiteta Washington reagira uz "sumnjićenja", piše u četvrtak pariški Le Monde u široj analizi rasprava o tzv "Europi obrane", a čiji je glavni
inicijator Francuska.
PARIZ, 30.rujna(Hina)- Na planove u EU o izgradnji njezinog
sigurnosnog i obrambenog identiteta Washington reagira uz
"sumnjićenja", piše u četvrtak pariški Le Monde u široj analizi
rasprava o tzv "Europi obrane", a čiji je glavni inicijator
Francuska.#L#
Francuska, koja namjerava taj projekt privesti kraju u drugom
polugodištu iduće godine (tada će turnusno predsjedavati Vijećima
ministara), uputila je o tome ovog ljeta vladama zemalja članica EU
konkretni "Plan akcije", piše Le Monde, objavljujući i neke detalje
iz tog plana.
Pariz je predložio da se uz Javiera Solanu, koji će sredinom
listopada preuzeti dužnost visokog povjerenika za zajedničku
vanjsku politiku i pitanja sigurnosti EU, utemelji i stalni
politički Odbor predstavnika 15 zemalja članica na razini
veleposlanika, kao i jedan Odbor visokih vojnih dužnosnika.
"Europa obrane" bi , prema pisanju francuskog tiska, trebala EU
omogućiti donošenje samostalnih sigurnosno-obrambenih odluka u
kriznim situacijama, o odgovarajućim akcijama "i kada SAD u njima
ne bi sudjelovale". Projekt je, naglašava se u Parizu, aktualiziran
poukama iz kosovske krize, koja je pokazala veliko zaostajanje
zemalja EU na vojnotehnološkom planu za SAD i njihovu ovisnost od
američkog saveznika.
Na summitu NATO-a u Washingtonu, piše Le Monde, projekt o
"europskom obrambenom identitetu" dobio je načelno američko
"zeleno svijetlo". No američka mu je državna tajnica Madeleine
Albright postavila i tri ogranićenja: da se njime ne bi smjele
slabiti transatlanske veze, zatim duplirati funkcije koje ima
NATO, te diskriminirati zemlje koje su članice NATO-a, a nisu i u EU
(Turska).
Američki je ministar obrane William Cohen na nedavnoj godišnjoj
skupštini Međunarodnog instituta za strateška istraživanja
naglasio, da reforma NATO-a nije primarno u tome da Europa dobije
"posebno mjesto", već da bi europske zemlje trebale
prestrukturirati svoje oružane snage i povećati vojne proračune,
reorganizirati vojne industrije. "I sve to pod okriljem NATO-a"-
naglasio je Le Monde.
Za plan o "Europi obrane" Francuska je još 1998. godine dobila
pristanak Velike Britanije, a u lipnju ove godine , uz podršku i
Njemačke,europska su Petnaestorica na summitu u Koelnu prihvatila
načelne odluke. Njima se predviđa i integracija Zapadnoeuropske
unije (WEU) u EU.
Francuski"Plan akcije" razrađuje to dalje tako što predviđa
paralelni razvoj zasebnog "europskog stupa" obrane unutar NATO-a
uz istodobnu modernizaciju i jačanje mješovitih europskih vojnih
snaga tzv. Eurocorps-a. Pod zajedničkim zapovjedništvom, sa
sjedništem Glavnog stožera u Strasbourgu, u Eurocorps-u već
sudjeluju vojne postrojbe Belgije, Francuske , Luxembourga,
Njemačke i Španjolske.
U ranijem osvrtu na istu temu Le Monde je ocijenio da francuski
"Plan akcije" nailazio na "suzdržanost, pa i otpore" među pojedinim
zemljama EU.
Zbog prevelikog broja još "otvorenih pitanja", tako se je nedavno
odustalo od objavljivanja zajedničkog francusko-talijanskog
priopćenja na tu temu, nakon prošlotjednog bilateralnog summita u
Nimesu.
Nekoliko dana ranije Španjolska je u bilateralnom diplomatskom
susretu naglasila kako drži da "Europa obrane" treba obuhvatiti sve
zemlje EU, a eventualno i druge kandidate, naspram prijedlozima
Pariza da bi se ona mogla razvijati i u "više brzina".
(Hina) mbo sb