NJ 31.8.TAZ MEĐUNAR.DŽUNGLA U J/I EU

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 31. VIII. 1999. Živjela međunarodna podjela rada "Dok sukobi u nekoliko regija afričkoga kontinenta, u kojima stradava daleko više ljudi, gotovo uopće ne privlače pozornost a kamoli aktivan angažman 'međunarodne zajednice', njezine razne organizacije snažno su uključene u zbivanja u jugoistočnoj Europi. U okviru EU, UN, OESS-a, NATO-a, WEU, Svjetske banke i ostalih institucija u toj su se svjetskoj regiji od početka ratova, povezanih s raspadom Jugoslavije, i sredine 1991. sve snažnije angažirale u prvom redu države zapadne Europe i sjeverne Amerike. Ovisno o interesima i potrebi, u tom je angažmanu (povremeno) sudjelovala i Rusija i ostale istočnoeuropske zemlje, Turska, islamske države i njihova međunarodna organizacija (OIC). Od 1991. održane su brojne međunarodne konferencije i stvorena posebna nova tijela i mehanizmi za koordinaciju i financiranje brojnih mjera pomoći i obnove (primjerice Ured visokog predstavnika u Sarajevu) te za političku provedbu sporazuma poput onog o Bosni iz Daytona. Usprkos tome, stvarnost je često bila određena skupim i nedjelotvornim paralelnim pa čak i suprotstavljenim djelovanjem angažiranih institucija, vlada i nevladinih organizacija (NGO). Najnovija misija međunarodne zajednice u jugoistočnoj Europi, službeno oboružana mandatom Vijeća sigurnosti UN-a i pokrenuta nakon završetka NATO-ova zračnog rata protiv Srbije sredinom lipnja na Kosovu trebala bi po mogućnost izbjeći pogrješke i trzavice iz proteklih godina. Taj deklarirani cilj zapisan je bar u podjeli rada, koji su dogovorile glavne angažirane institucije. Kao 'civilni koordinator UN-a', bivši je francuski ministar zdravstva i suosnivač organizacije 'Liječnici bez granica' Bernard Kouchner vrhovna odgovorna osoba za sve nevojne mjere na Kosovu. Te su mjere podijeljene na pet područja: Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) pod vodstvom Novozelanđanina NcNamare odgovorno je za humanitarnu opskrbu izbjeglica i prognanika i za njihovo ponovno naseljavanje na Kosovo. Nizozemac Everts - dosad šef misije OESS-a u Albaniji - koordinira danas na funkciji šefa OESS-ove misije na Kosovu obnovu demokratskoga građanskog društva. U zadaće OESS-a ide - između ostalog - provedba izbora i promatranje i poboljšanje stanja na području ljudskih prava. Samo na tom projektu trebalo bi biti zaposleno 210 suradnika/suradnica (uključujući 140 međunarodnih i 70 Kosovara/Kosovarki). Za izgradnju građanskih upravnih struktura mjerodavan je dosadašnji političar frankfurtskih Zelenih i tajnik za financije grada Frankfurta Koenigs, imenovan na tu dužnost tek prošloga tjedna. Među najhitnijim je njegovim zadaćama izgradnja pravosudnog sustava. Britanac Dixon upravlja u ime EU mjerama gospodarske obnove. Napokon, Amerikanac Covey ovlašten je kao izravni Kouchnerov zamjenik za 'posebne zadaće'. Misija postrojbe za Kosovo pod NATO-ovim vodstvom (KFOR) strukturno je posve neovisna o spomenutoj 'civilnoj strukturi UN- a' a njezina dosadašnjeg britanskog zapovjednika Jacksona zamijenit će u rujnu njemački general Reinhardt. KFOR je (bio) mjerodavan za provedbu sporazuma, koji su sredinom lipnja sklopili NATO i srpsko vrhovno vojno zapovjedništvo, te za razoružanje OVK. Doduše, KFOR-ovi su vojnici u praksi proteklih tjedana preuzeli na svoja leđa niz civilnih zadaća. Ne zato što 'UN opet kasni' odnosno zato što je 'opet zakazao' već zato što vlade brojnih članica UN-a dosad ni izdaleka nisu ispunile svoja prvotna obećanja o slanju sudaca/sutkinja, upravnih namještenika/namještenica, policajaca itd. Kao koordinator UN-a za Kosovo, Kouchner je također član 'Visoko rangirane upravne skupine' za koordinaciju obnove čitave balkanske regije, kojom pak zajednički predsjedaju EU i Svjetska banka. Njezini su ostali članovi ministri/ministrice financija članica skupine G-7 i njemački posebni koordinator Stabilizacijskog sporazuma jugoistočne Europe Hombach, koji će možda uskoro morati otići s tog položaja zbog raznih skandala. Deklarirani cilj Stabilizacijskog sporazuma jest gospodarsko jačanje, stabilizacija i integracija čitave jugoistočne Europe i njezino približavanje EU, povezani sa zasada prilično nejasnim izgledima pojedinih država za punopravno članstvo u toj zajednici. Najviše je tijelo za donošenje odluka Vijeće ministara/ministrica vanjskih poslova odnosno predstavnika/predstavnica 30 država i organizacija, koji su krajem srpnja osnovali spomenuti Stabilizacijski sporazum. Ispod te razine postoje tri stalna tematska 'stola za savjetovanje', vezana za područje demokracije i ljudskih prava, za gospodarsku suradnju i za vojnu sigurnost. 'Stolu' za gospodarsku suradnju dodijeljena je radna skupina za obnovu Kosova pod ravnateljstvom Belgijanca Franca. Između tih foruma funkcionira i agencija Povjerenstva EU za obnovu Kosova, čijih bi 150 suradnika/suradnica trebalo provesti razne programe EU", podsjeća na kraju članka Andreas Zumach.