NJ 29.9.SZ VERHEUGEN: J/I E INTEGRACIJE

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 29. IX. 1999. Verheugen: "Moramo ostati umjereni" List objavljuje intervju Andreasa Oldaga s povjerenikom za proširenje EU Guenterom Verheugenom. Tema razgovora: rokovi za pristup kandidata EU. - Gospodine Verheugen, gleda li ovlašteni povjerenik u Bruxellesu na problem proširenja EU na zemlje-kandidate te na pitanje rokova i kriterija iz drugačije perspektive nego ravnatelj u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova, određen bonnsko-berlinskom perspektivom? = Ni u kom slučaju. U tom su pitanju njemački i europski interesi potpuno identični. - Nisu li neke članice EU smatrale proširenje potpuno njemačkim projektom? = Ako je zaista bilo tako, to je vrijeme odavno prošlo. Jedna od strateških konzekvencija kosovske krize jest i stajalište da je proširenje EU odlučujuće, glavno i najperspektivnije sredstvo za uspostavu stabilnosti i dugotrajnog mira u cijeloj Europi. - Francuska je željela da EU prvo bude produbljena, a tek onda proširena dok smo mi željeli oboje istodobno. = To je faktički odlučeno. Te se dvije stvari uistinu događaju istodobno. Pritom je jasno da dio procesa produbljenja - riječ je o institucionalnim reformama - mora već biti proveden kako bi mogli biti napravljeni prvi koraci u smjeru proširenja. - Osvrnimo se na natuknicu kosovske krize: treba li ubuduće više voditi računa o zemljama balkanske regije no što se činilo dosad? = Tijekom krize na Kosovu, državama jugoistočne Europe otvorena je perspektiva pristupa na koju bi inače morale još dugo čekati. - Mislite na zemlje poput, primjerice, Albanije i Makedonije? = Predviđen je novi oblik pridruženog statusa. Stabilizacijski sporazum otvara u biti perspektivu pristupa. - A Rumunjska i Bugarska? = Postoje razlike u razvijenosti u odnosu na druge kandidate, ali postoji i prilika za skori početak pregovora o pristupu. Strategija proširenja dobila je novi zamah i novu pokretačku snagu. - Stavimo li na stranu političku strategiju: ne precjenjuje li EU zapravo svoje snage? Već kandidati prvoga vala proširenja jedva uspijevaju ispuniti kriterije. = Kriteriji nisu podložni promjenama. Popusti nisu mogući - čak ni iz nadređenih političkih špekulacija. Naime, time bi EU sam sebe doveo u opasnost, a povjerenje građana bilo bi snažno narušeno. Stoga valja istini za volju reći da bi ti procesi mogli relativno dugo trajati. - Koliko širok vremenski okvir imate na umu? = Sa skupinom zemalja jugoistočne Europe, koju bismo mogli nazvati regijom očekivanoga pristupa EU, trebalo bi postići dogovor da u prvoj fazi promiču regionalnu integraciju i suradnju. Regija koja bi pokrenula proces integracije mogla bi se potom postupno i sukladno gospodarskom napredovanju približiti EU i ući u tu zajednicu. - Treba li promijeniti Agendu 2000 kako bi i te zemlje očekivanog pristupa EU dobile veću potporu? = Predviđena financijska sredstva odnose se na zemlje srednjeg dijela istočne Europe koje su već obuhvaćene procesom proširenja. Prije ćemo se suočiti s problemom stvaranja uvjeta za uistinu djelotvornu primjenu financijskih sredstva, stavljenih na raspolaganje. Kapacitet za apsorpciju zemalja u kojima su upravne strukture tek u fazi razvoja ograničen je. - Govorili ste o zelenom svjetlu stanovništva. Središnja točka jest velikodušnost. Treba li, primjerice, zatvoriti tržište za poljske građevinske radnike? = Beč i Berlin najavili su da računaju na pravo postavljanja prijelaznih rokova u tom pitanju. Moram uključiti tu najavu u svoja razmatranja. - Svaki korak u procesu proširenja uvjetovan je odobrenjem nacionalnih skupština. = Nećemo dobiti većinu budu li ljudi proširenje smatrali opasnošću za radna mjesta, životni standard i unutarnju sigurnost. Budući da sam mnogo godina zastupao izbornu jedinicu u blizini češke granice, znam da tamošnji ljudi ni u kom slučaju ne očekuju proširenje s grozničavim entuzijazmom već više zabrinuto i skeptično. - Kakav je Vaš odgovor na takva očekivanja? = Moja je linija sasvim jasna. Određeni korak u procesu proširenja može biti izveden tek kad stvorimo pouzdan mehanizam za kontrolu njegovih gospodarskih i socijalnih posljedica. Tom mehanizmu pripada i stajalište da proširenje neće rezultirati ukidanjem radnih mjesta u zemljama-članicama ili u pojedinim njihovim regijama. - Hoće li rok za pristup prvih kandidata moći biti utvrđen već na sastanku na vrhu EU, koji će u prosincu biti održan u Helsinkiju? = Stvaranje odgovarajućeg mišljenja među članicama sada je obilježeno brojnim prepirkama. U tom procesu glavnu riječ imaju članice EU. - Za što se zalaže povjerenik? = Zalažem se za umjerenost. Osim toga, ostat ćemo i vjerodostojni ako kažemo sljedeće: EU će 2002. ispuniti sve pretpostavke za donošenje prvih odluka o pristupu. Naime, do kraja 2000. trebale bi pod francuskim predsjedanjem biti donesene odluke o nužnim institucionalnim reformama, koje će pak moći biti ratificirane do godine 2002. Dotad ćemo možda već dovršiti pregovore s nekim zemljama. - Hoće li to biti dovoljno kandidatima poput Poljske? = To je više no što se donedavno moglo očekivati. Bude li postignuta suglasnost o takvom pristupu, bio bi to nevjerojatno snažan signal, koji bi aktivirao novu dinamiku i podupro proces reforma u zemljama - kandidatima. Taj pak proces ionako mora biti ubrzan jer istinski teška poglavlja tek slijede: riječ je o poljoprivredi, okolišu itd. - Predstoji li u Helsinkiju povećanje užeg kruga kandidata - koji danas obuhvaća Poljsku, Mađarsku, Češku, Estoniju, Sloveniju i Cipar? = Počinje se uobličavati jasna većinska potpora zamisli da u Helsinkiju otvaranje pregovora bude ponuđeno svim državama s kojima se još ne pregovara. Kao osoba koja bi to trebala učiniti, reći ću u tom kontekstu sljedeće: u tom će slučaju od samog početka biti nužna diferencijacija u pregovaračkom procesu. Ne možemo pregovarati o jednom poglavlju s 12 zemalja istodobno. - Prihvaćaju li one tu mogućnost? = Ja sam jako otvoren za tu zamisao. Uviđam povratne političke učinke, koji bi nastupili kada bismo u drugoj skupini, dakle među zemljama uključenim u proces ali još ne i u pregovore, potaknuli stvaranje još jedne skupine. Takav postupak mogao bi rezultirati opasnim recidivima u procesu tranformacije. - Između Malte, Latvije, Litve, Slovačke, Bugarske i Rumunjske ipak postoje znatne razlike. = Ta okolnost mora se odraziti u samom tijeku procesa. U tom bismo se slučaju našli na konceptu kojemu su neki težili od samog početka: riječ je, praktički, o konceptu startnih linija. Naime, uključili bismo sve u proces ali postojala bi određena... - ... diferencijacija... = ... neki bi više napredovali a neki ne. - Tko prednjači? = Za mog mandata nećete doživjeti nikakvo rangiranje. Čitav taj proces ima, doduše, određeni natjecateljski karakter ali mi ga nećemo stimulirati objavljivanjem tablica. U svakom slučaju, to bi se moglo iskorištavati na unutarnjopolitičkoj razini. - Dakle, ne biste rekli da Češka zaostaje? = Izvješća o napredovanju pojedinih zemalja bit će uskoro objavljena. Ona su objektivna osnova za političke odluke. Pri njihovoj izradi neće biti manipulacija - ni u jednom jedinom slučaju. Izvješća će pokazati da ne možemo reći da je određena zemlja ostavila sve ostale daleko iza sebe. Ne možemo reći ni da je neka zemlja praktički pred isključenjem. - Što stoji u tim izvješćima? = Primjerice, izvješća će pojedinačno navesti kakav je konkretan napredak postignut prošle godine u prilagodbi pravnog sustava onom EU. Sigurno će biti skrenuta pozornost i na potencijalne teškoće koje nisu uklonjene, iako su poznate već dulje vremena. No, to ni u kom slučaju ne vrijedi samo za Češku. Osim toga, molim da uzmete u obzir i okolnost da su češku vladu sastavile stranke s manjinskim udjelom zastupničkih mjesta u skupštini. Ipak, češka je vlada najnaklonjenija Europi od svih dosadašnjih. Uopće nije u mom interesu ugroziti europsku orijentaciju te vlade.