AU 29.9.PR:SLOVENCI ZAOSTAJU ZA EU

AUSTRIJA DIE PRESSE 29. IX. 1999. Očajnički apel Ljubljane na naslov EU: "Ne zaboravite nas" "Uzoran učenik dobio je nekoliko packi. Slovenija je na početku pregovora o pristupu EU bila obasuta pohvalama zbog svojih reformskih planova, ali je u posljednjem izvješću EU njezina prednost isparila: EU ju je žestoko kritizirala zbog nedostatne provedbe zacrtanih reforma. Reforme strahovito šepaju ponajprije u sferi politike konkurencije, te privatizacije i usklađivanja slovenskoga zakonodavstva. U međuvremenu se dogodilo puno toga, žurno objašnjava Janez Potočnik, šef slovenskih pregovarača s EU. To će se odraziti i u sljedećem izvješću EU, koje će biti objavljeno u drugoj polovici jeseni, tvrdi on. Je li riječ o povratku uzornog učenika? Sigurno, smatra Potočnik: 'Slovenija će ponovno biti na samom vrhu'. Po njegovim je riječima potpuno ispunjen i državni operativni plan: 'Sa svršetkom 2002. bit ćemo sto posto spremni za članstvo'. No, za proširenje zapravo nije spreman EU, kritizira Igor Bavčar, ministar za europska pitanja. Naime EU, po Bavčaru, 'još nije dovršila' vlastite institucionalne i financijske reforme 'i još uopće nije sposobna primiti nove članice'. No, to je barem samo pitanje vremena, dodaje on. Što se pak tiče spremnosti članica EU na proširenje, u Sloveniji je u međuvremenu zavladala rezignacija: prisutno je čak razumijevanje za okolnost da je početni entuzijazam 'ustupio mjesto pragmatizmu', tvrdi Franco Juri, državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova. 'No EU ne smije previdjeti okolnost da su neodređene perspektive opasnost za zemlje - kandidate', upozorava Juri, istaknuvši da stanovništvo 'izuzetno razočarano' reagira na manevre otezanja. No, Slovenija nema nikakvih iluzija: očekivanja vezana uz helsinški sastanak na vrhu EU vrlo su niska. Do prije nekoliko tjedana Slovenci su se grčevito hvatali za slamku nade da će u Helsinkiju biti određen nadnevak pristupa i ubrzan proces proširenja. 'To se neće dogoditi' - još nije kucnuo pravi trenutak za to, napominje Juri. Činjenica da je Slovenija jedan od najlakših zalogaja za EU zapravo je dvosjekli mač. Naime, s jedne strane, ta država s dva milijuna stanovnika nije nikakva opasnost i njezino članstvo u EU ne bi nikoga smetalo. S druge pak strane, EU ne treba Sloveniju - i to je jedan od razloga za izostanak euforije na strani EU. Ljubljana se može pohvaliti dobrim gospodarskim podacima, a i inače se ne uklapa u skicirane negativne scenarije. Poljoprivreda - riječ je uglavnom o malim i alpskim domaćinstvima - gotovo je zanemariva veličina. Gotovo ne treba očekivati ni rijeku pridošlica: toj pretpostavci u prilog govori visoka kvaliteta života i mentalitet stanovništva. Potočnika zabavlja strah od slovenskih pridošlica: 'Ne možete motivirati ljude čak ni da promijene mjesto unutar same Slovenije'. Posljednji veliki napori Slovenije, usmjereni na postizanje 'zrelosti za EU', vezani su uz prilagodbu uprave i zakonodavstva standardima EU i na nastavak procesa privatizacije. Reforma sudstva također je pokrenuta s velikim oklijevanjem. Sada se na slovenskim sudovima nalazi jedan milijun neriješenih tužba, a razdoblje čekanja za pokretanje sudskih postupka gotovo se približava sferi utopije. Usprkos tomu, Slovenija nastupa samouvjereno. Ako smo dobri, uvrstite nas među prve kandidate za pristup, zahtijevaju Slovenci od EU. 'Ne želimo u paketu čekati na sporiše', naglašava državni tajnik Juri. No, iza velikih tonova krije se i malodušnost: nelagodu izaziva kočenje članica EU, suprotstavljeno stajalištu predsjedatelja Povjerenstva EU Romana Prodija. Juri ističe da na kraju može poručiti samo jedno: 'Ne zaboravite nas'", prenosi na kraju izvješća Friederike Leibl.