BRUXELLES, 29. rujna (Hina/Reuters) - Suverenost Kosova bolna je tema za zapadne saveznike, neodlučne oko dugoročnog statusa pokrajine čija bi neovisnost, strahuju oni, rezultirala novim sukobom na Balkanu, piše agencija Reuters u
opširnoj analizi o političkoj budućnosti i statusu Kosova.
BRUXELLES, 29. rujna (Hina/Reuters) - Suverenost Kosova bolna je
tema za zapadne saveznike, neodlučne oko dugoročnog statusa
pokrajine čija bi neovisnost, strahuju oni, rezultirala novim
sukobom na Balkanu, piše agencija Reuters u opširnoj analizi o
političkoj budućnosti i statusu Kosova. #L#
Diplomati drže da bi i najmanji dojam da se Zapad priprema priznati
neovisno Kosovo mogao potkopati oporbu jugoslavenskom
predsjedniku Slobodanu Miloševiću i zauzvrat ojačati njegovu
vlast. Tada bi Milošević bio shvaćen kao branitelj srpskih
granica.
Washington Post je prošloga tjedna citirao neimenovanog američkog
dužnosnika koji je izjavio da su Sjedinjene Države (SAD) odlučne
pretvoriti Kosovo u neovisnu republiku. To su izvješće službeno
opovrgnuli i Washington i njegovi europski saveznici.
Prema nekim scenarijima, kosovska bi neovisnost mogla otvoriti
vrata stvaranju velike Albanije, potaknuti separatistički rat u
Makedoniji i raspad Bosne i Hercegovine ali i stvaranje velike
Srbije, te iste takve Hrvatske.
U takvom bi raspletu osakaćene makedonska i bosanska država morale
potražiti zaštitu u regiji i postati ovisne o moćnijem susjedu. To
bi značilo da bi godine zapadnog ulaganja u višeetnički i
demokratski Balkan otišle u vjetar.
Priznanje neovisnog Kosova izvrglo bi ruglu sva obećanja o
poštivanju jugoslavenskog suvereniteta, a u ostalim bi dijelovima
svijeta ohrabrilo separatističke pokrete u njihovoj težnji za
jednostranim prekrajanjem granica.
Opovrgavanje spekulacije da je u zapadnoj politici došlo do obrata
prema priznanju kosovske neovisnosti počelo je s glasnogovornikom
State Departmenta Jamesom Rubinom koji je istaknuo da je takvo
mišljenje "krivo i netočno" te dodao da "SAD ne podupiru
samostalnost Kosova".
U ponedjeljak su glavni tajnik NATO-a Javier Solana i
glasnogovornik EU-a za vanjske poslove Gunnar Wiegland potvrdili
da nije došlo do obrata u politici prema Kosovu.
"To samo znači da nikakva odluka o budućem statusu Kosova nije
donesena. Ali sva opovrgavanja mogu značiti da zapadni političari
naginju u smjeru neovisnosti", rekao je neimenovani diplomat.
Trenutačno, prema rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, Kosovom
upravljaju UN i NATO. U rezoluciji se, doduše, ističe da se radi o
prijelaznoj upravi, pod suverenitetom Beograda. No Beograd svoju
suverenost ne može nikako primjenjivati.
Zasad, zaključuju diplomati, Kosovo ne pripada nikome - ni
Jugoslaviji, ni kosovskim Albancima, ali niti NATO-u ili UN-u. Kako
bi se izbjegle očigledne diplomatske zapreke, rasprava o
dugoročnom statusu Kosova pažljivo se izbjegava.
Ali, s njemačkom markom kao službenom valutom, vlastitom carinskom
kontrolom, putničkim dokumentima i kosovskim korpusom u osnivanju,
Kosovo ima dovoljno atributa suverenosti, što će prije ili kasnije
otvoriti pitanje budućeg statusa.
Snažan domino efekt bio bi moguć ako kosovski Albanci, u slučaju
neovisnog Kosova, požele biti dio Albanije. Vjerojatno bi njihov
primjer brzo slijedila i brojna albanska manjina u Makedoniji.
Stvaranje takve velike Albanije dovelo bi u iskušenje Srbe i Hrvate
Bosne i Hercegovine i pojačalo njihove težnje da se priduže svojim
matičnim zemljama.
(Upravo) "to je veliki strah Europljana", tvrdi neimenovani
diplomat iz jedne od zemalja članice Europske unije. SAD imaju,
međutim, "slobodoumniji mentalitet i zacijelo ne žele nagraditi
Slobodana Miloševića time što će mu brzo vratiti Kosovo", dodao je
isti diplomat.
"Na obzoru se zasad ne ocrtavaju dugoročnija rješenja za budući
status Kosova. Najbolje je to pitanje ostaviti otvorenim i na
terenu zadržati vojnike. Kosovo će najvjerojatnije biti posljednji
riješeni problem na Balkanu", zaključio je diplomat.
(Hina) dj rt