VOA 9. IX. MEIER O KOSOVU

GLAS AMERIKE - VOA 9. IX. 1999. Međunarodna civilna uprava na Kosovu u tri mjeseca nije učinila mnogo... Osim niza ozbiljnih pogrješaka - smatra Viktor Meier, višegodišnji dopisnik njemačkih listova s Balkana. On je ovih dana bio gost uredništva radija Slobodna Europa, ovdje u Washingtonu. Gospodin Meier smatra da su pogrješke djelomično posljedica nesposobnosti djelatnika civilne uprave. Međutim, on također napominje da su propusti uzrokovani poglavito činjenicom da međunarodna zajednica još nije odlučila kakav bi status Kosovo u budućnosti trebalo imati. Viktor Meier tvrdi da se civilni život na Kosovu ne obnavlja, ponajprije zato što to pretpostavlja odgovor na pitanje - čije će Kosovo na kraju biti. Zbog toga se još ne zna čiji se zakoni primjenjuju, kako organizirati bankovni i carinski promet, uspostaviti televiziju i radio ili pokrenuti industriju. Rješavanje tih pitanja se odgađa, što je nažalost već viđeno u Bosni i Hercegovini, kaže Viktor Meier. = Ako ovo postaje trend, ako Zapad umjesto da rješava probleme počne odgađati s njihovim rješavanjem, onda će svaka od ovih misija trajati vrlo, vrlo dugo. Zapad je u Bosni već pet-šest godina, svršetak misije nije na vidiku, a na početku se govorilo o misiji koja će biti ograničenoga trajanja. A to je sve zbog toga što se problemi ne rješavaju. Na Kosovu će se, bojim se, dogoditi slična stvar. U skoroj budućnosti imat ćemo možda još nekoliko sličnih kriza, a Zapad jednostavno neće imati dovoljno sredstava niti volje da u njima sudjeluje. Viktor Meier za okolišanje najviše krivi Europsku uniju koja, kako kaže, uvijek zna što ne želi, ali ne zna što želi. U svakom slučaju dobar dio zapadnoeuropskih zemalja ne želi da Kosovo postane neovisno, kaže gospodin Meier. Jedan od razloga je i to da se povrat Kosova doživljava kao neka vrsta nagrade za buduću demokratiziranu Srbiju. Naime, logika te zamisli jest da bi se uklanjanje Miloševića moglo ubrzati kad bi se Srbiji obećalo Kosovo. Viktor Meier smatra je to rješenje nerealistično jer ne uvažava ono što se na Kosovu posljednjih godina događalo. Uz to, on podsjeća da u Jugoslaviji problem nije jedino Milošević. = U Srbiji postoji određeni način političkog razmišljanja koji opravdava etničko čišćenje nesrpskog stanovništva. Srbi su to na izborima sustavno podupirali. Možda je to mišljenje u posljednjih 15 godina bilo izraženije, ali ako pogledamo u povijest, vidjet ćemo da su masakre nad Albancima počinili i srpski režimi, koji su na Zapadu smatrani demokratskim, od 1878. pa do danas. Prema tomu, tu se nešto treba promijeniti jer većina Srba i danas podupire nacionalističke opcije, bez obzira radi li se o sadašnjoj vlasti ili o većini stranaka oporbe. Zbog toga bi se status Kosova trebao rješavati bez obzira na situaciju u Srbiji. Najozbiljnija kritika međunarodne civilne uprave odnosi se, prema Viktoru Meieru, na činjenicu da se u ovom trenutku Kosovom vlada bez Albanaca. Zbog toga je i nastao sigurnosni vakum koji postupno ispunjava Oslobodilačka vojska Kosova. = Gospodin Bukoshi, inače jedan od čelnika albanske zajednice u dijaspori, sastavio je već prije nekoliko mjeseci prijedlog o osnivanju profesionalnoga nepolitičkog sigurnosnog aparata, koji bi bio pod zapovjedništvom NATO saveza. Taj prijedlog je međunarodna zajednica ignorirala. Tek se sada, tri mjeseca pošto su zapadne snage ušle na Kosovo, uvježbavaju prvi policajci. Ne znam zbog čega je NATO trebao toliko čekati. Zbog toga za lošu sigurnosnu situaciju nisu odgovorni Albanci nego Zapad. Viktor Meier smatra da bi se Zapad na Kosovu trebao više osloniti na lokalne ljude koji imaju iskustva u državnoj upravi, ljude poput, primjerice, Azema Vlasija, jednog od čelnika kratkotrajne kosovske autonomije utvrđene Ustavom SFRJ iz 1974. godine. (VOA)