FINANCIJSKI BILTEN 303.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 303. 26. kolovoza - 02. rujna 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Prihvaćena Bijela knjiga 8. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB-a 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 26. VIII. 21.000.000 19.150.000 12,82 % 189.112.000 27. VIII. 17.000.000 14.700.000 12,32 % 190.920.000 30. VIII. 10.000.000 7.000.000 12,50 % 227.362.000 31. VIII. 9.000.000 9.000.000 12,55 % 225.387.000 01. IX. 25.050.000 23.050.000 12,95 % 211.591.000 02. IX. 15.000.000 10.000.000 12,90 % - Dnevni prosjek 16.175.000 13.817.000 12,67 % 208.875.000 S početkom tjedna započelo je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Stoga je porasla potražnja za novcem u prvom krugu prekonoćnog kreditiranja, pa se ponovno probila iznad 200 milijuna kuna. Premda je i ponuda bila vrlo visoka, svakodnevno je dio potražnje - od 5,0 do čak 47 milijuna kuna - ostajao nepokriven. U dnevnom je pak kreditiranju svakodnevno ponuda novca bila veća od potražnje. Ponekad čak i dvostruko veća. Međutim, kako zbog kreditnih ograničenja, tako i zbog nemogućnosti dogovora između kreditora i zajmoprimaca oko uvjeta kredita, dio je potražnje, također, redovito ostajao nepodmiren. Kako bilo, većinu prometa činili su, po običaju, opozivni krediti - po cijeni od svega 11,5 do čak 15 posto. Ipak, većina tih kredita plasirana je po cijeni od 12,5 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 95,3 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,16 posto, upisani su zapisi u iznosu od 68,4 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,26 posto, upisani su zapisi u iznosu od 23,4 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,2 posto, upisani zapisi u iznosu od 3,5 milijuna kuna. Od 01. rujna vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 953,8 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Ovotjedno trgovanje na Zagrebačkoj burzi brzo će pasti u zaborav. Jer, aktivno je bilo samo 11 dionica, a promet je iznosio svega 1,5 milijuna kuna. Pritom je većina dionica, njih sedam, izgubila na vrijednosti. Najviše je, čak 100 kuna, ili više od 14 posto, potonula cijena Zagrebačke pivovare. S gubitkom od 35 kuna, ili više od 5,5 posto, slijedila ju je obična dionica Zagrebačke banke, zbog čega je njezinoj cijeni ponovno zaprijetio pad ispod razine od 600 kuna. Dionica Plave lagune pojeftinila je pak 18 kuna, dok je cijena Privredne banke pala 10 kuna te zaronila ispod 100 kuna. Osjetno je, pet kuna, pala i cijena Riviere, a na začelju liste gubitnica našle su se dionice Plive i Podravke s padom cijene od tri, odnosno 1,50 kuna. Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle samo dvije dionice. I dok je cijena dionica Zagrebačke banke E serije skočila čak 40 kuna, ili gotovo 15 posto, dionica Varaždinske banke poskupila je svega pola kune. Povučen padom cijena većine dionica, CROBEX indeks potonuo je u proteklih tjedan dana devet bodova, ili 1,3 posto, te pao na 654 boda. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 30. VIII. - 02. IX. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLVA-R-A 506 515 507,10 953.568 Podravka PODR-R-A 68 70 68,50 116.724 Varaždinska banka 72,50 72,50 72,50 45.820 Zagrebačka banka 0 600 610 600 178.500 Jadran-Turist 26 26 26 2.574 Karlovačka pivovara 360 360 360 28.800 Privredna banka 90 90 90 81.540 Plava laguna 330 330 330 14.850 Riviera RIVP-R-A 45 45 45 11.250 Zagrebačka banka E 290 310 310 24.970 Zagrebačka pivovara 600 600 600 43.800 1.502.351 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu promet dosegnuo 4,2 milijuna kuna, a aktivno je bilo 15 dionica. Pritom cijene većine njih nisu osjetnije oscilirale, pa je VIN indeks ostao nepromijenjen - 273 boda. Tek, znatnije je, 15 kuna, porasla cijena dionica Plave lagune. Dionici PIF-a Sunce cijena je pak porasla za pola kune. Poskupila je, premda neznatno, i dionica fonda Pleter. Listu gubitnica predvodi pak dionica Ericssona-Tesle. Cijena joj je, naime, potonula za šest kuna. S gubitkom od jedne kune pratile su je dionice Kraša i opatijske Liburnia Riviere. Pojeftinile su i dionice Hotela Inter-Continental (15 lipa) te Središnjeg nacionalnog fonda (jednu lipu). Treba spomenuti i to, da se visok promet ovoga tjedna ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama zagrebačke tvrtke Chromos pigmenti. Po cijeni dionice od 32 kune, vlasnika su zamijenile otprilike 102 tisuće dionica, pri čemu je promet dosegnuo 3,26 milijuna kuna. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 30. VIII. - 02. IX. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Chromos pigmenti Zg 32 32 32 3.265.824 Drvodjelac Split 150 150 150 3.750 Ericsson-Tesla 74 74 74 10.434 Hotel Inter-Cont. 80 80 80 16.000 Kraš KRAS-R-A 52,99 52,99 52,99 2.649 Liburnia Riviera 389 389 389 1.945 Plava laguna 320 335 335 66.740 Zagreb-Zaštita 680 680 680 621.520 PIF Dom 11 11 11 160.402 PIF Expandia 11 11,02 11 70.812 PIF Pleter 4,50 4,51 4,51 1.989 PIF Slavonski 4,11 4,12 4,12 22.162 PIF Sunce 4 4 4 4.752 PIF Sred. nacionalni 5,06 5,26 5,25 19.008 PIF Velebit 4,65 5 5 30.192 4.298.184 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 26. kolovoza 02. rujna Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5389,34 5189,92 - 3,71 London/FTSE-100 6383,90 6195,60 - 2,95 New York/DJIA 11326,04 10937,88 - 3,43 Tokyo/Nikkei 17666,29 17631,25 - 0,20 Nakon rekordnog dosega prošle srijede, ovoga je tjedna Dow Jones indeks osjetno pao. Izgubio je oko 390 bodova, ili 3,4 posto, te zaronio duboko ispod razine od 11.000 bodova. Ulagači su se povukli s Tržišta nakon govora predsjednika Feda Alana Greenspana na sastanku središnjih bankara u Wyomingu. Prilikom određivanja monetarne politike središnja banka mora uzeti u obzir i cijene dionica, izjavio je Greenspan. Drugim riječima, Fed zabrinjavaju špekulacije na tržištu dionica, objašnjavaju analitičari. Jer, stvara se tzv. "efekt bogatstva". Odnosno, kada cijene dionica rastu, raste i apetit za njima, a zaboravlja se štednja. A u SAD-u je posljednjih nekoliko godina stopa štednje negativna. Sve u svemu, kako bi spriječio "prenapuhanost" tržišta dionica i, stoga, sve veću vjerojatnost sloma, Fed bi uskoro mogao ponovno povećati kamate, kažu analitičari. Tim više što, prema najnovijim podacima, američko gospodarstvo i dalje brzo raste. Naime, Nacionalna udruga menadžera nabave (NAPM) objavila je izvješće o poslovnoj aktivnosti u SAD-u prema kojemu je u kolovozu NAPM indeks porastao sa srpanjskih 53,4 na 54,2 boda. To je još jedan u nizu podataka koji ukazuju na snažan rast gospodarstva. Zbog toga je sve veća vjerojatnost jačanja inflacijskih pritisaka. A time, dakako, i sve veća vjerojatnost da će Fed uskoro ponovno povećati kamate, smatraju analitičari. Friedmanovo upozorenje Pored toga, ulagače je uznemirio interview nobelovca Miltona Friedmana njemačkom časopisu Handelsblatt. Naime, Milton je u tom interviewu kazao: "Američko tržište dionica pokazuje neka obilježja balona. Ako se to pokaže točnim, tada će SAD iskusiti snažan kolaps tržišta kapitala". Iz usta čovjeka koji je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju ovo je ozbiljno upozorenje, komentiraju analitičari. Cijene dionica potonule su ovoga tjedna i na Tokijskoj burzi. Doduše, neznatno, no na Tržište negativno djeluje snažan rast tečaja jena u odnosu na američki dolar. Zbog toga su i ovoga tjedna pod najvećim pritiskom bile dionice najvećih japanskih izvoznika, kao što su Sony, Fujitsu, Matsushita, Toyota,... Pad cijena na Wall Streetu obeshrabrio je Europljane. U Frankfurtu je ovoga tjedna DAX indeks potonuo čak 200 bodova, pa je zaronio ispod 5.200 bodova. Na Londonskom je pak tržištu FTSE indeks izgubio oko tri posto. "Jednostavno, što je negativno za američka, negativno je i za europska tržišta," kaže jedan broker. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 26. kolovoza 02. rujna Promjena u % Euro/USD 1,0435 1,0647 + 2,03 Euro/JPY 115,80 115,93 + 0,11 USD/JPY 110,94 108,95 - 1,80 Cijena zlata: USD/Unca 26. kolovoza 02. rujna Promjena u % 253,45 254,00 + 0,21 Japanska valuta i dalje jača. Zbog toga je tečaj američkog dolara, prvi puta ove godine, potonuo ispod razine od 109 jena. Prema "zelenbaću" je ojačao i euro, pa se njegova cijena probila u područje iznad 1,06 USD. "Težak uteg" ovješen o dolar predstavlja snažan pad cijena obveznica i dionica na američkim tržištima. A on je uslijedio nakon "svježih" vijesti koje ukazuju na (pre)snažan rast gospodarstva SAD-a. Naime, indeks poslovne aktivnosti Nacionalne udruge menadžera nabave (NAPM) porastao je u kolovozu sa srpanjskih 53,4 na 54,2 boda. Pored toga, u srpnju je u SAD-u prodaja stanova porasla na čak 980 tisuća, znatno više od očekivanja. To ukazuje na (pre)jak rast gospodarstva koji bi vrlo lako mogao razbuditi "uspavani vulkan" - inflaciju. Riječju, čini se da će Fed uskoro morati ponovno povećati kamatne stope. Oporavak Eurolanda Međutim, snažan rast američkog gospodarstva više ne potiče ulagače na kupnju dolara jer, to je već godinama prisutna činjenica. S druge strane, sve je više naznaka kako se, osim japanskog, oporavlja i europsko gospodarstvo. "Vjetar u jedra" euru zapuhnuo je početkom tjedna iz Talijanske udruge menadžera nabave koja je objavila da je njezin indeks poslovne aktivnosti u Italiji u kolovozu porastao sa srpanjskih 51,3 na 51,7 bodova. To je već drugi mjesec zaredom da talijanski PMI indeks raste, kažu analitičari. Uostalom, kao i njemački. Jer, njemački je PMI u istom razdoblju zabilježio najbrži rast u posljednjih 18 mjeseci. Riječju, gospodarstvo Staroga kontinenta pokazuje znake oporavka. Zbog toga niti ne čudi da, osim jena, na privlačnosti dobiva i euro. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 27. VIII. - 03. IX. ?99. Valutai jedinica Tečaj27. kolovoza Tečaj03. rujna Promjenau % Euro 1 7,5848 7,5993 + 0,19 DEM 1 3,8780 3,8854 + 0,19 USD 1 7,2596 7,1362 - 1,70 GBP 1 11,5282 11,4657 - 0,55 JPY 100 6,5372 6,5457 + 0,13 ATS 1 0,5512 0,5522 + 0,19 ITL 100 0,3917 0,3924 + 0,19 CHF 1 4,7318 4,7517 + 0,42 SIT 100 3,8672 3,8786 + 0,29 Osvojivši ovoga tjedna 0,2 posto, cijena je njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula najvišu razinu u posljednja dva mjeseca - 3,8854 kune. I većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Japanski jen jača već mjesec dana. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio više od 6,3 posto. Slovenski je pak tolar u posljednja tri tjedna poskupio oko pola posto. Posljednjih 15-ak dana prate ih euro, talijanska lira i austrijski šiling s dobitkom nešto većim od 0,2 posto. Ovoga im se tjedna pridružio i švicarski franak, ojačavši 0,4 posto. Na vrijednosti su ovoga tjedna izgubile samo britanska i američka valuta. Funta slabi već dva tjedna i u tom je razdoblju pojeftinila više od 0,6 posto. Tečaj je pak dolara samo u proteklih sedam dana potonuo čak 1,7 posto. Aukcija deviza Na aukciji, održanoj u utorak, Hrvatska narodna banka otkupila je 6,0 milijuna američkih dolara, po prosječnom tečaju od 7,2567 kuna za jedan dolar. 7. Vlada RH: Prihvaćena Bijela knjiga Vlada je u četvrtak prihvatila izvješće o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, odnosno Bijelu knjigu. Bijela je knjiga snažan dokument da je Hrvatska sa sudom surađivala temeljito, ozbiljno i u dobroj vjeri, istaknuo je tom prigodom ministar vanjskih poslova Mate Granić. Iz tog dokumenta jasno će se vidjeti da ne stoji teza da Hrvatsku treba osuditi za nesuradnju s Haaškim sudom, izjavio je pak ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović. Izvijestio je i da je danas dobio rješenje Županijskog suda u Zagrebu kojim se udovoljava zahtjevu Međunarodnog kaznenog suda za izručenje Mladena Naletilića Tute. Bijela knjiga sastoji se od dva osnovna dijela. U prvom se uz ostalo obrazlažu različite aktivnosti Hrvatske na otkrivanju i kažnjavanju ratnih zločina, ustavni zakon o suradnji Hrvatske s Haškim sudom, kronologija suradnje sa Sudom. U drugom dijelu su prilozi o najtežim zločinima, podaci o ekshumiranim osobama, pregled kaznenih djela počinjenih u "Bljesku" i "Oluji", podaci o najtežim zločinima počinjenim tijekom rata, kronologija rada Ureda za suradnju s Haaškim sudom, kronologija rada Komisije za zatočene i nestale i drugo. Bijela knjiga, istaknuo je ministar Šeparović, treba poslužiti kao odgovor na objede i zahtjev protiv Hrvatske kojeg je postavila tužiteljica, pa zatim i predsjednica Haaškog suda da Hrvatska ne surađuje sa sudom. Bijela knjiga bjelodano dokazuje da surađujemo od prvog dana, pa i prije osnivanja Haaškog suda, da smo od početka dostavljali podatke UN-u, ekspertnoj komisiji, Međunarodnom Crvenom križu, rekao je Šeparović. "Ne stoji teza da se Hrvatska može optužiti za nesuradnju", kazao je. Dodao je da se Bijela knjiga osvrće i na okvire te suradnje, ustavni zakon o suradnji kojim je Hrvatska, rekao je Šeparović, mjenjala svoju ustavnu poziciju i omogućila izručenje svojih građana. Ministar Šeparović izvijestio je da se radi o tisućama dokumenata i izvješća, više od tri tisuće iskaza svjedoka, te podacima o ekshumiranima. Iz 120 masovnih grobnica ekshumirano je 1.908 osoba, a iz pojedinačnih grobnica 1.095 osoba. Ukupno je ekshumirano i identificirano 3.003 osobe. To je dio velike žrtve od oko 15 tisuća ubijenih, uglavnom civila, rekao je Šeparović. Ministar Šeparović upozorio je i na ponašanja nekih medija, prozvavši pritom Globus i Nacional. Iznio je primjer posljednjeg izdanja Globusa i izvještaja s VONS-a što, kazao je, izaziva i mora izazvati veliku zabrinutost. U svezi Nacionala upozorio je na objavljivanje povjerljivih tajnih dokumenata. Oni postaju glavni adut tužiteljice Haaškog suda u prijavi koju je predsjednica Suda proslijedila Vijeću sigurnosti, a u kojoj se prenosi i preslik teksta (iz Nacionala) u kojem je objavljen dokument o taktici koju će zauzeti hrvatska Vlada, izjavio je Šeparović. Ocijenio je to "diverzijom Nacionala protiv Vlade", dodavši kako je to Hrvatskoj nanijelo veliku štetu. "Ti su mediji prešli svaku moguću mjeru, a to što se nama događa, da naše tajne, naši odnosi, rasprave o stvarima koje su u procesu mogu ići van, to mora zabrinuti ovu Vladu", kazao je Šeparović, ocijenivši kako je to što se sada događa "diverzija iz naših vlastitih redova". Šeparović je pojasnio i svoju izjavu što ju je nedavno izrekao u Širokom Brijegu. Uz ostalo je opetovao da Hrvatska neće dati svoje generale, napominjući pritom da Tuta nije general. Ministar Granić govorio je i o Vladinu pismu Vijeću sigurnosti, kazavši da je ono dobro primljeno. Naši su argumenti, rekao je, da smo temeljito surađivali, da se vodi postupak oko Tutina izručenja i da će Vlada odlučno izvršiti odluke Suda. Granić je kazao da je točno da postoji spor između hrvatske Vlade i Haškog tribunala, ali da se on ne može riješiti politički nego pravno, te da tražimo da se to pitanje sa Vijeća sigurnosti vrati na Haaški tribunal u redovitu proceduru. Bijela je knjiga dokaz da surađujemo ozbiljno i da će Hrvatska nastaviti ozbiljnu suradnju sa Haškim tribunalom štiteći svoje temeljne interese i principe. Zamjenik ministra obrane Krešimir Ćosić ustvrdio je kako Hrvatska želi vjerovati da je Haaški sud objektivan i nepristran. Ističući da je metodologija rada vrlo važna za utvrđivanje objektivnosti, naveo je kako u ovom slučaju to nije učinjeno. Naime, rekao je, zaboravlja se 1991. godina, zaboravlja se Vukovar i zaboravlja se i da su tamo počinjene najveće povrede međunarodnog humanitarnog prava, zaboravlja se i 1992. godina. Na taj način stvara se kriva percepcija, zaboravljaju se činjenice i cjelina, slučajno ili namjerno nije važno, rekao je Ćosić. Također je naveo da se zaboravljaju zločini nad Hrvatima u BiH, da se ne procesuiraju krivci, te da se minimalizira odgovornost Bošnjaka-Muslimana. Prihvaćajući izvješće Vlada je zadužila Ministarstvo vanjskih poslova da ga čim prije prezentira Kontaktnoj skupini, da organizira njegovo prezentiranje u drugim državama putem hrvatskih veleposlanstava, te da osigura da dođe do svih relevantnih čimbenika u međunarodnoj zajednici i UN-u. Prijedlozi izmjena i dopuna zakona Vlada je u saborsku proceduru uputila i više prijedloga izmjena i dopuna važećih zakona, među njima i dopune Zakona o obveznim odnosima, te Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu. Vlada je dala i državno jamstvo za zaduženje splitskog Brodosplita - Brodogradilišta, u iznosu 51 milijun američkih dolara za gradnju dva broda. Dopunama Zakona o obveznim odnosima predlaže se prekid postupaka za naknadu šteta koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske u razdoblju od 28. svibnja 1991. do 30. lipnja 1996. i to do donošenja posebnog propisa kojim bi se uredile te isplate. Ministarstvo obrane je u situaciji svakodnevnih ovrha od nekoliko stotina milijuna kuna, objasnio je zamjenik ministra obrane Krešimir Ćosić. U roku 30 dana treba donijeti provedbeni propis o isplati tih šteta, a kojim bi se utvrdilo plaćanje naknada koje odgovaraju počinjenoj šteti, a ne puno veće, rekao je. Izmjenama zakona o poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu Vlada povećava poticaje za ulov plave ribe, te proširuje prava na poticaje za ulov drugih vrsta ribe. Slijedom predloženog za svaki kilogram plave ribe, osim tunja, isplaćivao bi se poticaj od 40 lipa. Poticaji za kilogram jastoga i hlapa iznosili bi 10 kuna, a za tunj i sve druge vrste riba i morskih organizama 3,30 kuna po kilogramu. Predloženim izmjenama drukčije bi se uredio postupak utvrđivanja brdsko-planinskih područja koji dobivaju povećane iznose državnih poticaja, te bi se proširio krug korisnika poticaja za uzgoj dobrog podmlatka u peradarstvu i proizvodnji maslina. Vlada je predložila izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje su usmjerene pojednostavljivanju postupka odlučivanja o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem. Kućanstvima iz devet gradova i 21 općine, koje su u srpnju i kolovozu bile pogođene poplavama, olujnim nevremenom i tučom Vlada će uputiti dva milijuna kuna nepovratne pomoći. Razriješen Aleksandar Čaklović Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak razriješila dužnosti ravnatelja Hrvatske uprave za ceste mr. Aleksandra Čaklovića, a na tu je dužnost imenovan Mario Crnjak. Također je s dužnosti pomoćnika ministra pomorstva, prometa i veza razriješen mr. Dragutin Šubat radi odlaska na novu dužnost, a imenovan je Marijan Klarić. Vlada je prihvatila i ponudbena pravila za konačni ponudbeni postupak privatizacije Hrvatskih telekomunikacija d. d. Kako se navodi u priopćenju Ureda za odnose s javnošću, Vlada je donijela odluku o prodaji dionica društva Kontex d. d. Karlovac iz lisnice Hrvatskog fonda za privatizaciju pod posebnim uvjetima. U sklopu programa potpore Vlada je Diokomu d. d. iz Splita odobrila prijenos dugovanja za zdravstveno i mirovinsko osiguranje na državni proračun, tvrtki Plodine d. d. iz Zadra prijenos dionica i potraživanja na Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a odobrila je program mjera za ozdravljenje Regeneracije d. d. iz Zaboka. Glede upita Državnog pravobraniteljstva Vlada je prihvatila stajalište da se nastave započeti sudski postupci kojima pravne osobe Katoličke crkve traže povrat imovine oduzete u doba komunističke vladavine, dok će se novi zahtjevi rješavati na temelju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima. Vlada je odobrila otvaranje Veleposlanstva Australije i počasnog konzulata Republike Sudan sa sjedištem u Zagrebu. 8. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB-a Savjet Hrvatske narodne banke razmatrao je, na sjednici održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba, najnovija gospodarska i financijska kretanja, obaviješten je o napredovanju reforme platnog prometa, kao i o radu Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, te donio više odluka iz svoje nadležnosti. S čvrstim i jednodušnim opredjeljenjem da očuvanje stabilnosti cijena i tečaja ostaje i nadalje prioritetni cilj središnje banke, članovi Savjeta HNB osobitu pozornost posvetili su onim pokazateljima koji bi mogli u nastupajućem razdoblju otežati ostvarivanje te zadaće, kaže se u priopćenju sa sjednice. Među njima osobito značenje ima podatak da je srpanj bio sedmi mjesec u ovoj godini u kojemu je zabilježen negativan saldo na računu državnog proračuna, dosegnuvši ukupni iznos od blizu 4 milijarde kuna. Uz to, kaže se dalje u priopćenju, treba imati u vidu i to da bi tijekom preostalog dijela godine trebalo uslijediti i postupno smanjivanje zaduženosti države kod središnje banke, s obzirom da ona po zakonskim propisima može kreditirati samo prolazni raskorak u dinamici državnih prihoda i rashoda. Stoga članovi Savjeta HNB, ma koliko i sami naglašavaju potrebu poreznog rasterećivanja, ne vide prostora za smanjivanje poreznih stopa bez većih promjena u raspodjeli društvenog proizvoda i strukturi ukupne društvene potrošnje. Pogotovo u razdoblju koje još nije obilježeno očekivanim oživljavanjem gospodarske aktivnosti. Industrijska proizvodnja bila je za prvih sedam mjeseci za 1,9 posto manja nego lani u usporedivom razdoblju. Izvoz je za prvih sedam mjeseci u dolarskom obračunu bio za 5,2 posto manji, a uvoz za 9,2 posto manji, tako da se vanjskotrgovinski deficit smanjuje, ali na nižoj razini razmjene. Podaci o turističkoj sezoni još nisu cjeloviti, no zna se da je ipak bila lošija od lanjske, a silazni trend nastavljen je i u trgovini na malo. Registrirana nezaposlenost tijekom prvih sedam ovogodišnjih mjeseci bila je u prosjeku na 9,3 posto višoj razini nego lani, a krajem srpnja za 16,5 posto viša nego godinu dana ranije. Unatoč takvom okružju, rastu i masa isplaćenih plaća i prosječna primanja. Prosječna neto plaća isplaćena u srpnju iznosila je 3.076 kuna, što je nominalno za 14,1 posto, a realno za 9,5 posto više nego lani. Istovremeni porast bruto plaća iznosio je nominalno 11,1 posto, a realno 7,4 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, srpanjske cijene na malo bile su za 1,1 posto više nego u prethodnom mjesecu, a godišnji porast iznosio je 5,1 posto. U tome je značajan utjecaj poskupljenja nafte i naftnih derivata. Tečajne oscilacije nisu bile velike, a izostao je očekivani sezonski pritisak jake devizne ponude. Ponuđene devize banke su uglavnom otkupile za sebe, tako da je na šest aukcija održanih u srpnju i kolovozu središnja banka kupila svega 19 milijuna dolara. Međunarodne pričuve kojima upravlja središnja banka iznose blizu 2,9 milijardi dolara, što je više nego lani. Prosječna kamata na novoodobrene kredite banaka u lipnju je znatno smanjena, tako da je kamatna stopa na kunske kredite na razini od 13,8 posto što je najniže od stjecanja monetarne samostalnosti, a smanjila se i prosječna razlika između aktivnih i pasivnih kamata. Procjenjuje se da kretanje kamata odražava u velikoj mjeri činjenicu da su neke problematične banke otpale s novčanog tržišta. Među ohrabrujućim pokazateljima je svakako i stanovit lipanjski porast devizne štednje u bankama, kaže se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 240 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u manjem iznosu, emisija je smanjena na 238,6 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,750 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 11,0 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je, također, 98,750 kuna, stoga je i jedinstvena cijena određena na 98,750 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je više od 66 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 14. rujna, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 120 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 647,32 milijuna kuna, a svi su zapisi upisani na rok od 42 dana.