FINANCIJSKI BILTEN 304.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 304. 02 - 09. rujna 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Politikom zapošljavanja obuhvaćeno 22.500 osoba 8. Ministri o uvođenju nulte stope PDV-a 9. Statistika 10. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u rujnu ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 02. IX. 15.000.000 10.000.000 12,90 % 254.205.000 03. IX. 4.800.000 4.800.000 12,78 % 256.873.000 06. IX. 19.000.000 10.300.000 13,22 % 281.498.000 07. IX. 7.900.000 7.900.000 12,94 % 277.045.000 08. IX. 20.000.000 12.700.000 13,11 % 294.603.000 09. IX. 25.000.000 16.500.000 13,78 % - Dnevni prosjek 15.283.000 10.367.000 13,12 % 272.845.000 Kako se približava petak i plaćanje PDV-a, tako na Tržištu raste potražnja za novcem, dok ponuda, s druge strane, pada. Tako je, primjerice, u srijedu u prvom krugu noćnog kreditiranja potražnja dosegnula rekornih 344 milijuna kuna. I prethodnih je dana potražnja bila veća od 300 milijuna. Kako, dakako, ponuda novca preko noći nije tako snažna, svakodnevno velik dio potražnje - od 40 do čak 50 milijuna kuna - ostaje nepodmiren. U dnevnom je pak kreditiranju početkom tjedna ponuda novca bila veća od potražnje. No, ona posljednjih dana pada, pa sve veći dio potražnje ostaje nepokriven. Zbog toga raste i cijena novca. Tako se opozivni krediti, osim po uobičajenoj cijeni od 12,50 posto, posljednjih dana plaćaju i po 13, pa čak i 15 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 184,3 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,23 posto, upisani su zapisi u iznosu od 135,3 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,27 posto, upisani su zapisi u iznosu od 29 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,30 posto, upisani zapisi u iznosu od 20 milijuna kuna. Od 08. rujna vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,01 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od 2,3 milijuna kuna, što je oko 800 tisuća više nego prošloga tjedna, a aktivno je bilo čak 15 dionica. Pritom je devet dionica izgubilo, a pet dobilo na vrijednosti. Na čelu liste gubitnica našla se dionica Plave lagune kojoj je cijena pala čak 15 kuna. Slijedila ju je Pliva s gubitkom od sedam kuna, dok su dionice dviju banaka - Varaždinske i Riječke - pojeftinile tri kune. Osjetnije su pale i cijene Sunčanog Hvara (2,60 kuna) te Istraturista (dvije kune), dok su dionice Arenaturista i Končara pojeftinile jednu kunu. Na začelju liste gubitnica našla se pak dionica Podravke s padom cijene od svega 40 lipa. S druge strane, na čelu liste dobitnica našle su se tri dionice Zagrebačke banke. Najviše je, čak 80 kuna, ili 19 posto, skočila cijena dionica C serije. Obična dionica Zagrebačke banke poskupila je pak 40 kuna, a E serije 10 kuna. Osjetno je, pet kuna, ovoga tjedna poskupila i dionica Riviere, dok je cijena Kraša porasla dvije kune. Povučen padom cijena većine dionica, CROBEX indeks izgubio je u proteklih tjedan dana tri boda te pao na 651 bod. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 06 - 09. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLVA-R-A 500 504 500 160.206 Podravka PODR-R-A 67 69 68,10 125.582 Varaždinska banka 68 69 69 34.832 Zagrebačka banka 0 610 640 640 1.533.275 Arenaturist 26 26 26 1.768 Istraturist 19 19 19 1.520 Karlovačka pivovara 360 360 360 108.000 Končar KOEI-R-A 40 40 40 6.720 Kraš KRAS-R-A 57 59 59 21.793 Plava laguna 300 300 300 3.000 Riječka banka 60 61 60 12.163 Riviera 50 50 50 282.248 Sunčani Hvar 8,20 8,50 8,40 10.870 Zagrebačka banka E 320 320 320 4.800 Zagrebačka banka C 495 500 500 59.665 2.366.442 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta VIN indeks Varaždinskog tržišta potonuo je ovoga tjedna šest bodova, ili čak 2,2 posto. Zbog toga je zaronio na najnižu razinu otkako postoji - 267 bodova. Posljedica je to ponajviše znatnog pojeftinjenja dionica Bjelovarske banke, Plave lagune i Riviere. Naime, dionici Bjelovarske banke cijena je potonula čak 350 kuna. Cijena Plave lagune pala je pak 35, a Riviere 10 kuna. Osjetno su, oko dvije kune, pojeftinile i dionice Varteksa te PIF-a Expandia. Dionicama fonda Sunce cijena je pak potonula za 50 lipa. Pratile su je dionice Pletera i Središnjeg nacionalnog fonda s gubitkom od 30, odnosno 15 lipa. Oslabila je, doduše neznatno, i dionica Slavonskog fonda. Na kratkoj listi dobitnica ovoga su se tjedna našle samo tri dionice. Dionici Dalmacijacementa cijena je porasla za 50 kuna, dok je dionica Jadrana iz Buzeta osvojila oko 17 kuna. Cijena Kraša porasla je pak devet kuna. Inače, ovotjedni vrlo visok promet ponajviše se zahvaljuje trgovini dionicama Jadrana iz Buzeta. Uz promet od 800 tisuća kuna, vlasnika je zamijenilo 7.000 dionica te tvrtke. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 06 - 09. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bakarska stolarija 115,60 115,60 115,60 65.892 Bjelovarska banka 4.000 4.000 4.000 44.000 Central Bjelovar 83 83 83 8.134 Dalmacijacement 300 300 300 21.000 Ericsson-Tesla 74 74 74 17.020 Jadran Buzet 114,29 114,29 114,29 800.030 Kraš KRAS-R-A 55 61,90 61,90 65.940 Plava laguna 300 310 300 21.900 Riviera RIVP-R-A 40 40 40 8.400 Suzy Zagreb 194,61 194,61 194,61 43.981 Varteks VART-R-1 17,25 17,25 17,25 17.250 PIF Dom 11 11 11 165.627 PIF Expandia 9,20 9,25 9,25 2.797 PIF Pleter 4,20 4,51 4,21 9.411 PIF Slavonski 4,11 4,12 4,11 29.060 PIF Sunce 3,50 4 3,50 9.140 PIF Sred. nacionalni 5,06 5,25 5,10 10.561 PIF Velebit 5 5 5 18.997 1.359.149 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 02. rujna 09. rujna Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5189,92 5436,86 + 4,75 London/FTSE-100 6195,60 6260,60 + 1,04 New York/DJIA 10937,88 11036,34 + 0,90 Tokyo/Nikkei 17631,25 17677,56 + 0,26 Na Wall Streetu je Dow Jones indeks u proteklih tjedan dana osvojio oko 100 bodova, pa se ponovno vratio iznad razine od 11.000 bodova. U kolovozu je u SAD-u otvoreno svega 124 tisuće novih radnih mjesta, što je znatno manje nego što se predviđali analitičari - 220 tisuća. Pritom je stopa nezaposlenosti pala sa 4,3 na 4,2 posto. Ovi podaci oraspoložili su ulagače jer, čini se kako se rast američkog gospodarstva usporava, što znači da popuštaju inflacijski pritisci. Tako je, primjerice, objavljeno i to kako je prosječna plaća u SAD-u u kolovozu porasla svega 0,2 posto. Očito je kako je inflacija pod kontrolom, pa je sve vjerojatnije da Fed neće morati još jednom povećati kamatne stope, smatraju analitičari. Zahvaljujući tomu, osjetno su porasle cijene američkih obveznica, pri čemu je dugoročna kamata potonula sa 6,13 na 6,02 posto. To je pak izazvalo rast cijena dionica na Wall Streetu. Oporavak japanskog gospodarstva I u Tokiju su cijene dionica ovoga tjedna porasle. To se ponajviše zahvaljuje iznenađujućem podatku da je bruto domaći proizvod (GDP) Japana u razdoblju od travnja do lipnja porastao 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Sudeći po tomu, japansko je gospodarstvo u boljoj formi nego što se smatralo, s obzirom da je većina analitičara prognozirala pad gospodarstva. Dobro raspoloženje u New Yorku i Tokiju navelo je i Europljane na kupnju dionica. Zbog toga je u Frankfurtu DAX indeks ovoga tjedna skočio čak 4,75 posto. I u Londonu su cijene dionica porasle, pa je Footsie indeks osvojio više od 60 bodova. I to, premda je Bank of England, sasvim neočekivano, povećala ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda - na 5,25 posto. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 02. rujna 09. rujna Promjena u % Euro/USD 1,0647 1,0611 - 0,34 Euro/JPY 115,93 115,41 - 0,45 USD/JPY 108,95 108,80 - 0,14 Cijena zlata: USD/Unca 02. rujna 09. rujna Promjena u % 254,00 256,80 + 1,10 Ovotjedno trgovanje na burzama valuta obilježilo je nekoliko iznenađujućih vijesti: povećanje kamata u Britaniji, rast japanskog gospodarstva, stagnacija njemačkog... No, krenimo redom. Bank of England šokirala je polovicom tjedna financijske krugove, povećavši, sasvim neočekivano, ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotna boda - na 5,25 posto. Snažna potražnja, snažno povećanje potrošnje stanovništva, naglo smanjenje broja nezaposlenih... Sve su to argumenti središnje banke u korist povećanja kamata. Zbog toga je britanska funta naglo ojačala. U četvrtak je pak objavljeno kako je japanski bruto domaći proizvod (GDP) od travnja do lipnja porastao 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. To je veliko iznenađenje, s obzirom da je većina analitičara prognozirala pad. Čini se kako se japansko gospodarstvo oporavlja brže nego što se očekivalo. To je pak izazvalo jačanje jena. Stoga je, nakon što se početkom tjedna probio čak iznad 110 jena, tečaj američkog dolara ponovno potonuo ispod razine od 109 JPY. Cijena eura pala je pak ispod 116 jena. Quo vadis? Osim prema jenu, euro je oslabio i prema dolaru. Posljedica je to nekoliko razloga. Prvo, zbog slabijih od očekivanja rezultata vladajuće stranke u Njemačkoj SPD-a na izborima u Brandenburgu i Saarlandu. Vjeruje se da će slabiji izborni rezultati oslabiti pozicije kancelara Gerharda Schroedera u Gornjem domu njemačkog parlamenta, što bi pak, špekulira se, moglo dovesti do slabljenja fiskalne discipline u najvećem gospodarstvu euro zone. Nadalje, slabljenje eura posljedica je vijesti da je bruto domaći proizvod Njemačke u drugom tromjesečju ostao nepromijenjen u odnosu na prethodni kvartal. To je razočaralo ulagače, s obzirom da se očekivao rast GDP-a za 0,2 posto. Međutim, što se tiče gospodarstva cjelokupnog Eurolanda, ima i dobrih vijesti. Primjerice, u drugom tromjesečju ove godine bruto domaći proizvod Francuske porastao je 0,6 posto, znatno više od očekivanja. Kako bilo, odgovor na pitanje da li se gospodarstvo Eurolanda oporavlja ili stagnira trebat će pričekati još neko vrijeme. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 03 - 10. rujna ?99. Valutai jedinica Tečaj03. rujna Tečaj10. rujna Promjenau % Euro 1 7,5993 7,6141 + 0,19 DEM 1 3,8854 3,8930 + 0,19 USD 1 7,1362 7,1906 + 0,76 GBP 1 11,4657 11,6531 + 1,63 JPY 100 6,5457 6,5896 + 0,67 ATS 1 0,5522 0,5533 + 0,19 ITL 100 0,3924 0,3932 + 0,19 CHF 1 4,7517 4,7620 + 0,21 SIT 100 3,8786 3,8875 + 0,22 Porastavši u proteklih tjedan dana gotovo 0,2 posto, cijena je njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula najvišu razinu od uvođenja kune - 3,8930 kuna. I sve su ostale valute dobile na vrijednosti. Japanski jen neprestano jača već pet tjedana. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio vrtoglavih 7,0 posto. Posljednjih mjesec dana prati ga slovenski tolar s dobitkom od znatno skromnijih 0,7 posto. Euro, talijanska lira i austrijski šiling u posljednja su pak tri tjedna ojačali 0,4 posto, dok je švicarski franak u proteklih 15-ak dana osvojio više od 0,6 posto. Ovoga tjedna pridružili su im se i britanska te američka valuta. Funta je poskupila čak 1,6, a dolar 0,7 posto. 7. Vlada RH: Politikom zapošljavanja obuhvaćeno 22.500 osoba Mjerama iz Nacionalnog programa zapošljavanja obuhvaćeno je do sada 22.546 osoba, a procjenjuje se da će do kraja godine biti obuhvaćeno njih oko 33.000. Zadovoljna dosadašnjim rezultatima, Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, zadužila resorna ministarstva da predlože dodatne poticaje za zapošljavanje mladih. Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila i zakonski prijedlog o ovlasti Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Temeljem Nacionalnog programa zapošljavanja, koji se primjenjuje 13 mjeseci, do sada je mjerama aktivne politike zaposleno 9.998 osoba, programom kreditiranja obuhvaćeno je 10.530, a programom javnih radova 2.018 osoba. Za ukupno pet programa koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje do sada je utrošeno nešto više od 200 milijuna kuna. Hrvatska trenutno ima oko 318.000 nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti je 18,9 posto, ali, ističe ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara, prema međunarodnoj metodologiji ta bi stopa bila oko 12 posto. Analize također pokazuju da 19,8 posto nezaposlenih radi na crno, a da je njih oko 24 posto neaktivno, odnosno ne traži posao, upozorio je Škara. Statistika je posebno problematična za ministra gospodarstva Nenada Porgesa koji smatra da je potrebno raščistiti "metodološku maglu" oko broja nezaposlenih. Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković Pozaić ističe da se oko 80 posto nezaposlenih zapošljava mimo Zavoda. Upozorava, međutim, i na problem programa kojima se rješava višak zaposlenih iz pojedinih poduzeća. Tako je na Zavod dospjelo nešto više od 13.000 osoba, a Crnković Pozaić smatra da bi Zavod unaprijed trebalo obavijestiti o tome kako bi se mogao pripremiti. Posebnu pozornost u idućem razdoblju treba posvetiti zapošljavanju mladih, onih koji se prvi puta uključuju na tržište rada, pa je Vlada za njihovo zapošljavanje zatražila dodatni program poticajnih mjera. Kako najavljuje ministar Škara mogu se očekivati mjere za njihovo zapošljavanje u sustavu državne uprave, lokalne uprave i samouprave, a to bi se moglo proširiti na javna, pa i privatna poduzeća. Osim toga, resorna su ministarstva zadužena da u roku 15 dana pripreme zakonske izmjene kako bi se onima koji obavljaju dopunske, privremene ili povremene poslove omogućilo da sami uplaćuju doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Ministarstvo pravosuđa zaduženo je da u istom roku pripremi izmjene Zakona o prekršajima kako bi inspekcije rada mogle izricati kazne, a ne samo ukore. "Smješno je da inspekcije rada uhvate li nekoga na radu na crno poslodavcu daju samo ukore. To više ne rade ni prometni policajci", kazao je premijer Zlatko Mateša. On je također zatražio rješenja koja bi omogućila da se oni koji odbiju odgovarajući ponuđeni posao brišu iz evidencije Zavoda. Vlada je Saboru uputila i zakonski tekst koji joj omogućuje donošenje uredbi sa zakonskom snagom, jer važećem zakonu rok istječe 8. listopada. Osim toga, i sadašnjem sazivu Zastupničkog doma mandat istječe 28. studenoga, eventualno i prije toga roka, ukoliko se sam raspusti. Do konstituiranja novog saziva Zastupničkog doma proći će određeno vrijeme, pa Vlada mora imati ovlasti da uredbama rješava pojedina pitanja. No, uz neka ustavna ograničenja Vlada svojim uredbama ne može mijenjati državni proračun i poreze, istaknuto je na sjednici. Kako bi se što prije rješila obnova i omogućio povratak u hrvatsko Podunavlje oko tisuću prognanika, Vlada je dopunila Uredbu koja se odnosi na obnovu u Podunavlju utvrđujući i za te osobe pravo na novčanu potporu za popravak kuća i stanova uvećanu za 50 posto. Zatvorena sjednica Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak odobrila prodaju tržišnog viška šećera čime će se namaknuti sredstva za otkup pšenice roda 1999., priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Odobrena je kratkoročna pozajmica tvrtki Vupik d.d. za isplatu jedne plaće i zaključeno da na slijedećoj sjednici Vlada razmotri i usvoji program sanacije i restrukturiranja društava Vupik i Belje. Vlada se očitovala Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora o nekoliko prijedloga zakona čiji su predlagatelji saborski zastupnici. Radi odlaska na novu dužnost dr. Ivica Mandić razriješen je dužnosti pomoćnika ministrice znanosti i tehnologije, a imenovan je dr. Zdenko Biđin. Ravnateljem ustanove "Park prirode Medvednica" imenovan je Marko Kvesić. 8. Ministri o uvođenju nulte stope PDV-a Ministri u čijim resorima se za neke proizvode - kruh, mlijeko, knjige i lijekove - očekuje uvođenje nulte stope PDV-a, zadovoljni su takvim prijedlogom Odbora za strateške odluke Predsjedničkog vijeća. Zadovoljstvo prijedlogom i očekivanje da će doći do snižavanja cijena tih proizvoda, izrazili su u četvrtak, nakon Vladine sjednice, ministri rada i socijalne skrbi, poljoprivrede i šumarstva, zdravstva, kulture, te gospodarstva. Novinari u Vladinoj zgradi nisu uspjeli dobiti izjave premijera Zlatka Mateše, te ministara financija i turizma Borislava Škegre i Ivana Heraka. Nulta stopa predložena je za artikle koji utječu na svakodnevni život, standard hrvatskih građana, pa prijedlog Odbora pozdravlja ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara. "To će svakako dobro doći i držim da će to dovesti do snižavanja cijena osnovnih životnih artikala i namirnica", kazao je. Prijedlogom su zadovoljni i ministri zdravstva Željko Reiner, te poljoprivrede Ivan Đurkić, ali se nadaju i proširenju prijedloga na medicinske proizvode, odnosno sniženju PDV-a za repromaterijal u poljoprivredi. Reiner ističe da je izrazito zadovoljan odlukom kojoj je težio od početka svoga mandata, te se nada da će se u konkretnoj realizaciji, uz lijekove s liste Zavoda za zdravstveno osiguranje, naći i medicinski proizvodi. "Ako do toga dođe bit će to znatno olakšanje kako za ljekarne tako i za bolničke ustanove", kazao je. To će, ističe također, uz proračunska sredstva predviđena za podmirenje dugova zdravstvu, jamčiti puno uredniju opskrbu lijekovima. Prihvaćajući sa zadovoljstvom prijedlog o nultoj stopi, posebice na kruh i mlijeko, Ivan Đurkić smatra da bi trebalo "načeti" i raspravu o PDV-u za poljoprivredni repromaterijal. Đurkić stoga najavljuje zauzimanje za različite stope PDV-a na repromaterijal (sjeme, stočna hrana, zaštitna sredstva, mineralna gnojiva), te investicije, odnosno trajna ulaganja u gospodarske zgrade i nabavu nove mehanizacije. "Smatramo da bi u tom dijelu poljoprivrede trebali imati najmanje tri stope i da bi na taj način doprinijeli povećanju konkurentnosti naših proizvođača", izjavio je Đurkić. Dodao je da je to u skladu i s mjerama koje će se trebati donijeti ulaskom Hrvatske u WTO. Prijedlog o nultoj stopi PDV-a za knjigu, pogotovo s obzirom na teško stanje u kojem se nalaze hrvatski izdavači, raduje ministra kulture Božu Biškupića. "Odluka je dobrodošla i hrvatskoj knjizi i izdavačima i kupcima", kaže Biškupić koji se nada da će izdavači smanjiti cijenu knjige za 22 posto. Na upit o mogućnosti nulte stope PDV-a i za novine, Biškupić odgovara da novine nisu u uskoj nadležnosti njegova Ministarstva. "Usko rečeno, brigu smo vodili o knjizi", rekao je Biškupić, dodajući da ima potreba i za još nekim poreznim rasterećenjima u kulturi. "Ako jednog dana dođe do porezne reforme, pa budu uvođene dvije stope bit će još prostora za smanjenja kao što europski standardi, odnosno Vijeće Europe preporučuje", rekao je Biškupić. Ministar gospodarstva Nenad Porges smatra da je razložna prosudba da se nultom stopom PDV-a na neke proizvode koji utječu na troškove života "popravi socijalna slika". Mišljenja je da u fiskalnom smislu uvođenje nulte stope neće bitnije narušiti proračunsku ravnotežu. Porges najavljuje da će, nakon postavljanja zakonskih okvira, potaknuti u svom ministarstvu, ali i izvan njega (u Državnom inspektoratu) da se "pozabave" kalkulacijama cijena i da se vidi da li će, hvalevrijedna jučerašnja preporuka, biti pretočena u adekvatno snižavanje cijena. "Vrlo je lako tražiti porast cijena argumentirajući to, ali vrlo nerado ih korigiramo kada isti argumenti vrijede za snižavanje cijena", kazao je. 9. Statistika CIJENE NA MALO OSTALE NA SRPANJSKOJ RAZINI - Cijene na malo u Hrvatskoj su u kolovozu, u odnosu na srpanj, zadržale istu razinu, dok su troškovi života smanjeni 0,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na lanjski kolovoz, cijene na malo u ovogodišnjem su kolovozu porasle pet posto, a ukupno su u prvih osam mjeseci ove godine povećane četiri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prosječne su cijene na malo, bez sezonskih proizvoda, tijekom kolovoza bile 0,1 posto više nego prethodni mjesec. Maloprodajne cijene roba i usluga u prosjeku su u kolovozu ostale na razini cijena iz srpnja. Cijene na malo industrijskih proizvoda ukupno su porasle 0,3 posto, neprehrambenih proizvoda 0,5 posto, pića 0,3 posto, dok su cijene prehrambenih proizvoda i duhana ostale na srpanjskoj razini. Porast cijena na malo ublažio je pad maloprodajnih cijena poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim proizvodima za 7,4 posto, a bez sezonskih proizvoda za četiri posto. U okviru usluga u kolovozu su porasle samo cijene usluga socijalne skrbi za 0,3 posto, te cijene osobnih i financijskih usluga za 0,1 posto. Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima od početka godine do kraja kolovoza rasle su prosječno mjesečno po stopi od 0,407 posto, ili ukupno za osam ovogodišnjih mjeseci 3,3 posto. Troškovi života, po podacima Državnog zavoda za statistiku, u kolovozu su bili 0,6 posto niži nego u srpnju, a u odnosu na lanjski kolovoz porasli su 4,2 posto. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci troškovi života porasli su 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od početka godine do kraja kolovoza troškovi života prosječno su mjesečno rasli po stopi od 0,272 posto, ili ukupno za osam mjeseci 1999. za 2,2 posto. Kretanje troškova života u kolovozu u odnosu na srpanj posljedica je pada cijena prehrane za dva posto, dok su cijene prometnih sredstava i usluga više za 0,5 posto, proizvoda i usluga za odjeću i obuću za 0,3 posto, proizvoda i usluga za stanovanje za 0,2 posto, duhana i pića i proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja za 0,1 posto. Istodobno, cijene proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu kao i administrativnih usluga ostale su nepromijenjene. PROIZVOĐAČKE CIJENE U KOLOVOZU 0,9 POSTO VIŠE - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u kolovozu bile 0,9 posto više nego u srpnju, dok su u odnosu na isti mjesec lani porasle 3,6 posto. U odnosu na prvih osam prošlogodišnjih mjeseci te su cijene povećane 1,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Prema glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije u kolovozu su prema mjesecu ranije porasle 3,7 posto, intermedijarnih proizvoda 0,8 posto, dok su cijene kapitalnih proizvoda smanjene 0,9 posto. Istodobno, cijene trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju u prosjeku su zadržale srpanjsku razinu. Rast cijena u kolovozu je zabilježen u vađenju sirove nafte i zemnog plina, za 11,1 posto, proizvodnji uredskih strojeva i računala, sedam posto, proizvodnji naftnih derivata, 3,8 posto, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, 1,7 posto, proizvodnji električnih aparata, 1,5 posto, proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira, 1,2 posto, proizvodnji medicinskih, preciznih optičkih instrumenata i satova, za 0,9 posto, proizvodnji proizvoda od gume i plastike, za 0,7 posto, preradi drva i proizvoda od drva, osim namještaja, za 0,5 posto te proizvodnji odjeće, doradi i bojenju krzna, za 0,1 posto. Cijene su pak smanjene u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme, za tri posto, u proizvodnji strojeva i uređaja za 0,9 posto, u vađenju ostalih ruda i kamena, za 0,7 posto i proizvodnji metala, za 0,4 posto. U 13 odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u kolovozu ostale su na srpanjskoj razini. Od početka godine do kraja kolovoza cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,334 posto ili ukupno za osam ovogodišnjih mjeseci za 2,7 posto. 10. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u rujnu Kamatne stope banaka na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) banke/štedionice kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 3,95 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska banka 2,00 Istarska kreditna banka Umag 2,50 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00-2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 2,00-4,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00-3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank 0-3,50 Zagrebačka banka 2,50 Zaba- Pomorska banka Split 3,00 Štedionica Dora 3,00 ------------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 - Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7-8 8-9 9-10 10-11 11-12 11-12 Istarska banka 8,00 9,00 11,00 13,00 13,00 13,00 Istarska kred.banka Umag 9,00 10,50 11,50 12,50 13,00 13,00 Jadranska banka 7,50 9,50 12,00 14,00 15,00 16,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 13,00 13,00 13,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 9,00 11,00 12,00 14,00 14,00 14,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 9,50 11,50 11,75 12,20 12,70 13,75 Raiffeisenbank Austria 6,50 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Riadria banka 9,50 11,50 11,75 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 10,00 10,50 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Štedionica Dora 9,00 12,00 13,00 14,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 3,16-3,96 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,90 8,40 8,65 8,90 9,15 9,40 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 prema sporazumu Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 - - - Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 14,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,26 7,27 Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 3,00 5,00 8,00 10,00 prema dogovoru Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -