US 11. - 12. IX. IHT DE I IST EUR

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 11./12. IX. 1999. Njemačka se okreće prema istoku "Vlada kancelara Gerharda Schroedera počela je nenapadno provoditi ambicioznu strategiju u srednjoj i istočnoj Europi, s ciljem da proširi utjecaj Njemačke i podupre stabilnost u najnemirnijem području svijeta", piše William Drozdiak. "Sad kad se sjedište vlade nalazi u Berlinu, u srcu Europe, Njemačka želi biti 'meka sila' na kontinentu. Ona predvodi u podupiranju ranog članstva Poljske, Mađarske i Republike Češke u Europskoj uniji, golemom paketu pomoći za Balkan, koji bi mogao iznositi čak oko 30 milijarda dolara, i političkoj inicijativi za dovršenje dugog rata između turske vojske i Kurda. Istodobno, Schroederova se vlada priprema za novo razdoblje u ruskoj politici, ograđujući se od Jeljcina i njegujući prisnije veze s njegovim istaknutim takmacem, moskovskim gradonačelnikom Jurijem Lužkovim, kojega su ovoga tjedna u Berlinu uz pompu primili kancelar i ministar vanjskih poslova Joschka Fischer. Među zapadnim susjedima, poput Francuske, na novi se fokus njemačke pažnje i sredstava gleda sumnjičavo kao na tihi križarski rat, s ciljem proširenja njemačkog utjecaja i prodora na nova tržišta koja bi se iz bivšeg sovjetskog carstva razvila u mogući 'teutonski blok'. No njemački dužnosnici i vanjskopolitički analitičari tvrde da su ciljevi Schroederove vlade manje usađeni u velikom planu za širenje utjecaja Berlina, a više u obrambenoj reakciji na strahove da će metež među istočnim susjedima izazvati masovno pritjecanje izbjeglica i doseljenika koji bi na posljetku mogli ugroziti buduću stabilnost same Njemačke. 'Njemačku vanjsku politiku ovih dana vodi jednostavan prioritet: spriječiti siromašne strance da preplave našu prosperitetnu zemlju', rekao je Michael Stuermer, bivši savjetnik Schroederova prethodnika Helmuta Kohla. 'S obzirom na opasnosti desničarskog ekstremizma, zamisao je učiniti što god je potrebno da se moguće doseljenike odvrati od napuštanja svojih domova i naseljavanja u Njemačkoj.' Sa stotinama tisuća Poljaka, Kurda, Albanaca i Jugoslavena koji žive u Njemačkoj, zemlja je silno ranjiva za posljedice budućih inozemnih sukoba, u kojima mnoge žrtve traže utočište među prijateljima i rodbinom u inozemstvu. U mnogim je slučajevima njihovo odredište bila Njemačka. Michael Steiner, bivši Schroederov politički savjetnik, objasnio je u intervjuu da je glavni cilj vladinih poslova u inozemstvu tijekom prve godine njezina mandata bio 'izvoziti stabilnost u zemlje kojima je to najpotrebnije. A u Europi danas, to znači istočni dio kontinenta.' Steiner je izjavio da je za prve godine na vlasti Schroederova vlada željela umiriti područja sukoba - na Balkanu, u Turskoj i u istočnoj Europi - kako bi stvorila uvjete za ulazak tih zemalja u glavnu struju bogatih zapadnih demokracija. 'Ako to znači manje izbjeglica i iseljenika koji lutaju Europom, onda je to pozitivna nuspojava', rekao je Steiner. 'Ne vidim kako se to uopće može smatrati lošim.' U nastojanju da umiri francuske strahove zbog pomaka njemačke perspektive, Schroeder inzistira da njegova vlada nema tajnih namjera slijediti 'treći put' u vanjskoj politici, i promicati nacionalne interese na uštrb svojih susjeda. U nedavnom govoru o mjestu Njemačke u svijetu, on je ustvrdio da će Njemačka ostati 'pouzdan partner' svojih zapadnih saveznica, istodobno služeći kao poseban zagovornik istočnih država koje se žele priključiti NATO-u i Europskoj uniji. Prošloga je tjedna Schroeder, za dvodnevnoga posjeta Poljskoj povodom 60-godišnjice Drugoga svjetskog rata, obećao da će Njemačka učiniti sve što je u njezinoj moći da osigura ulazak Varšave u Europsku uniju u sljedeće četiri godine. On će ovaj mjesec također posjetiti Mađarsku i Republiku Češku kako bi poslao istu poruku i zahvalio tim državama zbog uloge koju su igrale u rušenju sovjetskog carstva i ponovnom ujedinjenju Njemačke. 'Berlin je oduvijek bio most s našim parterima u srednjoj i istočnoj Europi', ustvrdio je Schroeder u govoru pred Njemačkim društvom za vanjske poslove. 'Uvjereni smo da Europska unija ne smije biti ograničena samo na zapadni dio kontinenta.' 'Mi Nijemci znamo da su Poljaci, Mađari i Česi svojim otporom mnogo pridonijeli ujedinjenju Njemačke i borbi protiv komunističke diktature. Vjerujem da je vrijeme da zajedno stvorimo novi, mirni poredak u Europi.' U međuvremenu su francusko-njemački odnosi trpjeli posljednjih mjeseci, kao rezultat sukobljenih gledišta o poljoprivrednoj politici, veličini njemačkih doprinosa za proračun Europske unije i očitog nedostataka topline u Shroederovim osobnim vezama s Chiracom i Jospinom. Iako Steiner tvrdi kako se 'dva ili tri puta dnevno' savjetuje sa svojim francuskim kolegama i uvjerava ih da je Njemačka predana europskom pristupu vanjskoj i sigurnosnoj politici, drugi analitičari kažu da će sve veća nejednakost u veličini, moći i sad geografskoj blizini, zahtijevati povijesnu reviziju prirode francusko-njemačkog partnerstva. 'Prirodno je da će istočni dio kontinenta postati naša preokupacija sljedećih godina jer Nijemci misle da je to stvar povijesne sudbine', rekao je Immo Stabreit, bivši njemački veleposlanik u Parizu. 'Glavni nam je prioritet pokušati integrirati čitavu Europu. A Francuska se mora početi miriti s gubitkom utjecaja u svijetu.'"